Do meritokratskog kapitalizma putem kreativne destrukcije

Monsignor.m wrote:

RealBear wrote:
Poslodavci koji budu mogli dignut prihode i produktivnost će otimati radnike drugima, ne znam zašto se svi toliko boje toga. Nema meritokratskog kapitalizma bez kreativne destrukcije!

Kako prenosi podravski.hr, u Ludbregu su unajmili 800-tinjak kvadrata hale u Koprivničkoj ulici, a u prvoj fazi bit će im potrebno barem 100 zaposlenih iz Ludbrega i okolice. Plan im je proširiti proizvodnju, a za to su već načelno dogovorili prostor od 60.000 kvadrata u ludbreškoj poslovnoj zoni. Deset milijuna eura vrijedan privatni projekt mogao bi krenuti u ostvarenje već iduće godine, točnije početkom rujna.

Ludbreg sve više postaje tehnološko središte ovog dijela Hrvatske, s uspješnim, manje ili više izvoznim firmama poput Ducatija, Opreme, Lukapsa, Inoxmonta… Zanimljivo je da je vodstvo Variosystemsa pregledalo čak 15 lokacija diljem Hrvatske, a na kraju se odlučilo za Centar Svijeta. U tome im je, ponajviše u spajanju s investitorima, pomogao naš generalni konzul u Švicarskoj, inače rođeni Varaždinac Slobodan Mikac.

"Ako neki misle da je utjecaj Grada na dolazak stranog kapitala nikakav ili slab, nisu u pravu. Nisu valjda okretali globus i slučajno „piknuli“ Ludbreg. Nas su odabrali jer smo im ponudili najbolje uvjete" rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić koji ističe kako su nastojali biti vrlo uslužni, ali nenametljivi.

Bilić se slaže da njihov dolazak nije dobar samo za buduće radnike i Grad, nego i općenito tržište rada. Jedna od prepreka svakako će im biti pronalazak radne snage, a i postojeće firme mogle bi financijski zaštititi svoje djelatnike kako ne bi razmišljali o mogućem prelasku. U Gradu se nadaju kako bi Variosystems već početkom rujna ove godine mogao u puni pogon.

MojPosao.net - Elektronički div dolazi u Hrvatsku i otvara veliki broj radnih mjesta! https://www.moj-posao.net/Vijest/78237/Elektronicki-div-dolazi-u-Hrvatsku-i-otvara-veliki-broj-radnih-mjesta/2/#ixzz5gqLk8sZR

Da ne bude da nismo upozoravali s voljom i na vrijeme

CEO dSPACE-a, Martin Goetzeler wrote:dSPACE, vodeći dobavljač inženjerskih alata za razvoj i testiranje mehatroničkih kontrolnih sustava, proširuje svoje razvojne kapacitete na novoj lokaciji u Zagrebu. Službeno su počeli s radom sredinom prosinca. Od samog početka zaposlena su 33 developera softvera, koji se bave najaktualnijim temama iz automobilske industrije, kao što su umrežavanje i autonomna vožnja. Nakon svečanog otvorenja novog ureda, Bug je razgovarao s CEO-om dSPACE-a, Martinom Goetzelerom.

Odlučujući faktor bilo je to što Njemačka i Hrvatska imaju puno toga zajedničkog, ne samo s geografskog, već i s kulturnog stajališta.Uz to, Hrvatska je dom velikog broja renomiranih sveučilišta koja neprekidno „stvaraju“ vrlo talentirane i vrhunski osposobljene IT stručnjake.

dSPACE engineering d.o.o. osnovan je da bi sudjelovao u već uhodanom razvoju proizvoda na dSPACEovoj glavnoj lokaciji u njemačkom Paderbornu. U tu svrhu naši zaposlenici ovdje u Hrvatskoj obavljaju nezavisne razvojne zadatke i pružaju korisničku podršku za brojne dSPACE razvojne alate koje koriste ugledne automobilske i druge tvrtke i institucije širom svijeta. Softverski alati koji su dizajnirani ovdje u Hrvatskoj, kao što je softver za centralni sustav upravljanja automobilom, mogu preuzeti važne funkcije podrške kada ih budu koristili međunarodni proizvođači automobile u svom razvoju novog upravljačkog softvera, na primjer za funkcije za automatsku vožnju ili za aplikacije za elektromobilnost. Dok su u početku razvijali gore navedene alate za podršku, zaposlenici dSPACE engineering d.o.o. također će imati i mogućnost da putem povremenih sastanaka u drugim regionalnim dSPACE tvrtkama izravno dođu u kontakt s najnovijim dostignućima na području najaktualnijih tema u auto industriji kao što je autonomna vožnja.

Naš cilj je značajno povećati broj zaposlenika dSPACE engineeringa d.o.o. tijekom idućih nekoliko godina.Počeli smo s radom u listopadu s 30 zaposlenih, a već do kraja prosinca zaposlili smo još deset kolega. Dugoročno očekujem da naša Hrvatska tvrtka dosegne broj zaposlenih koji će biti u donjem troznamenkastom rasponu. Naša trenutna uredska infrastruktura s oko 1000 kvadratnih metara već sad nudi dovoljno prostora za do 70 zaposlenika, no već razmatramo opcije s kojima bi dobili još uredskog prostora.

Ksenija Vrbanić wrote:
Kakvo je stanje u domaćoj tekstilnoj industriji?

Situacija u tekstilnoj industriji nesigurna je iz više razloga, a najviše zbog pomanjkanja radno sposobnih ljudi. Na raspolaganju nam je pretežno starija populacija, koja je preostala od propale industrije prije dvadesetak godina. Mlade generacije nisu zainteresirane jer su dva desetljeća neatraktivne industrijske grane donijele ovo što imamo danas. Nesigurna budućnost opstanka i male plaće odbijala je većinu. Obrazovanje se odmaklo od realnog sektora pa su potrebe svih tih godina bile neusklađene. Stručne škole i fakultet su izbacivale nove generacije, ali ne znam za koga, jer su nestali u prostoru. Za desetak godina nećemo više imati nikoga za rad u industriji proizvodnje odjeće. Novo digitalno doba će zamijeniti stvarnu odjeću, a to će nam pokazati nove, napredne generacije.

Novi list wrote:
No, vratimo se brojkama, prvo onima koje su drastično narasle, a to su plaće Uprave i naknade članovima Nadzornog odbora. Sam Mierzewski trenutno, prema neslužbenim informacijama, ima mjesečnu neto plaću od sedam tisuća eura – veću nego cijela bivša Uprava, koju su činili predsjednik Vedran Devčić, glavni operativac Nenad Janjić i članica zadužena za financije Linda Sciucca, zajedno!

Uz plaću, Luka Rijeka Mierzewskom plaća luksuzni stan u Kostreni dvije tisuće eura mjesečno, a neslužbeno saznajemo da mu se isplaćuje i naknada za korištenje osobnog automobila, u iznosu većem od tisuću eura mjesečno, iako je na raspolaganju imao jedan od službenih automobila Luke Rijeka, koji je – odbio koristiti.

If you want to be a millionaire, start with a billion dollars and launch a new airline.

"Kada stavite taj podatak u kontekst postojećeg opterećenja troškova, u porast plaća trenutačno se mogu ulagati jedino sredstva namijenjena investicijama" kaže Majetić. Prošle su godine prosječne plaće nominalno rasle oko četiri posto, a realno u skladu s povećanjem BDP-a te bi tim tempom mogle doći do 7500 kuna oko 2022. godine."

Monsignor.m wrote:

"Kada stavite taj podatak u kontekst postojećeg opterećenja troškova, u porast plaća trenutačno se mogu ulagati jedino sredstva namijenjena investicijama" kaže Majetić. Prošle su godine prosječne plaće nominalno rasle oko četiri posto, a realno u skladu s povećanjem BDP-a te bi tim tempom mogle doći do 7500 kuna oko 2022. godine."

https://www.moj-posao.net/Vijest/78258/Prosjecne-place-od-7500-kuna-izgledne-do-2022/2/

Molim Međeđa da jednom plahtom objasni ekonomski teorijum i implikacije boldovanog.