Razvoj Splita i pripadajućeg metro područja

Monsignor.m wrote:

Telegram.hr wrote:
Grad je prema popisu stanovništva iz 2001. imao 188.687, a prema posljednjem iz 2011. godine na 178.702. No, oni smatraju da je od tada izgubljeno još 6.000, pa je trenutačna brojka na 171.000. Smanjio se i prosječan broj članova u kućanstvu. Po njihovoj procjeni, ukoliko bi se ovakvi trendovi nastavili, Split bi u sljedećih 20 godina izgubio još 38 tisuća stanovnika, a čak i kad bi se počele poduzimati aktivne mjere da se to promijeni, izgubio bi ih 20 tisuća.

LJUDI SI NE MOGU PRIUŠTITI NEKRETNINU U SPLITU
Podatak koji pak djeluje naizgled utješno, o tome kako 13 tisuća onih koji su otišli iz Splita živi na prostoru Splitsko-dalmatinske županije, nije uopće tako ohrabrujući kad se udubimo u razloge zbog kojih je došlo do tog iseljavanja u bližu okolicu.

https://www.telegram.hr/price/izasla-je-nova-studija-split-definitivno-odumire-zasto/?fbclid=IwAR2BXfc31nYDmNFjBNF7mEdDvQ-N89RAGt1YnzGaHE7TyX23KPnD5Zqy8fo

Željko Kerum wrote:
Dobro je rekla ona Pametno, ja se s njom ne slažem, ali ovaj je gori od Baldasara. Sa njim se mora pozabavit njegov šef Plenković. Škorić je šef HDZ-a u Splitu, a on ga ne sluša, on radi goru štetu HDZ-u nego je Baldasar radio SDP-u - dodao je.

James Mathews wrote:
U brošuri se navodi da će biti 21.000 poslova u Kopilici? O kakvim je poslovima riječ? Za kakve ljude?

- Naša studija pokazala je da Splitu nedostaje vrlo kvalitetnih poslovnih prostora. U ovoj zoni gradi se drugi Westgateov neboder. Kopilica bi stoga bila dobra prilika za nove poslovne zgrade, kojih nedostaje na tržištu u ovom trenutku. Na osnovi toga možete kalkulirati koliko ljudi bi radilo u tim uredima. No, tu ne bi bili samo uredi. Bio bi zastupljen turistički sektor također, koji treba ljude koji rade u hotelima. Predvidjeli smo i edukativne sadržaje. Svi su ti različiti poslovi zbrojeni.

Dakle, na Kopilici bi bila potpuna zaposlenost? Doselilo bi 20.000 ljudi, a otvorilo bi se 21.000 radnih mjesta?

- Moramo znati da će se sve to događati polako u idućih dvadeset godina. Nadamo se da će ljudi koji će živjeti na Kopilici također ovdje raditi. Ne svi, ali neki.

Kopilica bi bila područje za visoko obrazovane ljude?

- Ne, nadamo se da će biti otvoreno za sve jer želimo dovesti jeftino stanovanje ovdje. Ne samo skupe stanove i poslovne prostore. Želimo područje koje uključuje sve tipove društva.  (RB: Sigurno će biti tako)  

Jeste li napravili studiju za poslovne prostore i radna mjesta koja su tražena u Splitu?

- Da, napravili smo puno istraživanja o onome što je sada traženo i što bi moglo biti u idućih dvadeset godina, analizirali smo podatke od Grada, agencija za nekretnine i privatnog sektora.

Koji su rezultati studije, što se traži ili će se tražiti?

- Kao što smo rekli na prezentaciji, potrebni su gradnja stanova, poslovnih prostora i hoteli.

Kakvi poslovi su traženi ili će se očekivati?

- Tražit će se više radnih mjesta u turističkom sektoru jer se grade hoteli. Također, od industrija koje imaju potencijal privući radna mjesta istaknuto mjesto ima IT industrija koja traži lokacije po Europi i mlade ljude. To je dokazan koncept u mnogim državama.

Mislite li da će mladi ljudi koji bi živjeli na Kopilici raditi u takvim sektorima?

- Dijelom da, ne posve, ali dijelom da.

Christof Schremmer wrote:Split je dobio nacrt masterplan studije revitalizacije Istočne obale i Kopilice. Nakon prezentacije javnosti, te niza radionica s medijima, vijećnicima, strukom i privatnim vlasnicima zemljišta, jedan od autora plana Christof Schremmer s Austrijskog instituta za prostorno planiranje još je detaljnije porazgovarao s nama.

Na predstavljanju je Schremmer, na primjeru Beča, pokazao kako su na sličan način proveli ideju u djelo odnosno kako su oko kolodvora stvorili jedan cijeli urbani kvart kojega su prije stanovnici više zaobilazili nego pohodili.

Koji Vam je bio najveći izazov, što ste ocijenili ključnim?

- Naš rad na masterplanu ugovoren je od strane Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) na temelju dogovorenog programa rada koji je razrađen s Gradom Splitom. Usredotočeni smo na projekte koji se mogu ostvariti i imati pozitivne učinke. Kako bismo to postigli, blisko surađujemo s glavnim dionicima koji će osigurati novu infrastrukturu. Izazov je u tome da se uspostavi trajni radni proces između grada i dionika kako bi se pravodobno postigao koherentan skup nove infrastrukture, kao što su željeznica, ceste, mostovi i luka te osigurala kontinuirana komunikacija s građanima.

Spomenuli ste da ste prošle godine u srpnju izmjerili da 12.000 vozila uđe i toliko ih izađe iz gradske luke.

- Kako bismo smanjili to opterećenje, predlažemo teretnu luku u Kopilici, koja može smanjiti ulazni/izlazni promet za najteža vozila. Preusmjeravanje oko 2000 kamiona i dostavnih vozila dnevno iz užeg gradskog područje u Kopilicu bi bilo značajno poboljšanje. Osim toga, ako se u Kopilici osigura dobra park&ride garaža s novim atraktivnim prijevozom, broj vozila u gradskom središtu može se dnevno smanjiti i do 4000.

Jeste li čuli da se koalicijski partner gradonačelnikove stranke obrušio na nacrt masterplana?

- Nisam uključen u lokalnu politiku i s te strane ne znam što se događa. Ali, toliko je mnogo ideja i projekata da će trebati mnogo vremena da se sve uzme u obzir i da se usmjeri komunikacijski proces. Dalje je sve na gradskoj administraciji koja bi trebala upravljati tim komunikacijskim procesom.

Jurica Pavičić wrote:
Premještanje željezničke postaje iz centra, čime se ubija transportna integracija koja je danas velika prednost grada. Seljenje trajektnog prometa u sjevernu luku, čime se otočane tjera na 45 minuta dulju plovidbu. Uklanjanje javnih funkcija s istočne obale luke, da bi se otvorio prostor luksuznoj stanogradnji i hotelima. Split United predviđa zagušenje hotelima čak i na zapadnom obodu plaže Bačvice. Novinar Slobodne Dalmacije Sandi Vidulić ovih je dana analizirao projekt Split United i usporedio ga s famoznim, bajoslovnim projektom AFCO s početka prošle dekade. Ustvrdio je, ne bez razloga, da u Split Unitedu fali samo jedan detalj. Nisu se sjetili kasina.

Nakon što smo na komšijskim mukama vidjeli kako izgleda Beograd na vodi, nakon što se Bandić domislio iz džepa izvući Zagreb na vodi, dobit ćemo - ispada - i Split na vodi. S jednom velikom razlikom, što ovdje (još) nema ni šeika ni Arapa. Njihov prodor topničkom pripremom utiru konzultanti - konzultanti kojima je jedna nezrela zajednica autsorsala ključne strateške odluke.

Jura Pavičić wrote:Kao stanovnik centra, u posljednjih sam 48 mjeseci izgubio svoj frizerski salon, izgubio sam optičarku, staklara, mjesto gdje sam prao auto, a sada - ovog tjedna - i poslovnicu svoje banke. Svi ti zanati i društvene funkcije ustuknuli su pred monokulturom apartmana, galerija, fast foodova i “fine dininga” za armiju hipstera koja će već za koji tjedan pregaziti splitski centar.

Engleski studenti&hipsteri wrote:Engleski studenti Split vide kao glavni grad Jadrana: na projektu su radili čak godinu dana, evo kako bi oni riješili prometne gužve i iskoristili kilometarsku obalu, prostor škvera, Turske kule...

Studenti zadnje godine arhitekture sveučilišta iz engleskoga grada Batha nešto manje od godinu dana posvetili su projektu koji razmatra razvojnu strategiju Splita, s posebnim naglaskom na prometna rješenja povezivanja sjevernog i južnog dijela grada. Sam Bunn, Yee Wei Gan, Tom Lowe, Yuchen Mei, Stephen Oldham i Hugh Pearce rade pod mentorstvom profesora Alexa Wrighta.

Već na prvi pogled uočava se kako je riječ o opsežnoj studiji koja se bavi "glavnim gradom Jadrana", kako ga nazivaju, načinjenoj iz tri dijela: analize u kojoj su izučili sve aspekte povijesnog razvoja grada od nastanka do današnjeg dana, u drugom dijelu bave se obradom unesenih podataka te pokazuju proces i opcije koje su razmatrali kao moguća rješenja za probleme koje grad trenutačno ima, dok u trećem dijelu detaljnije donose prijedlog rješenja.

Razgovarali smo s njima uoči prezentacije njihova projekta, koji je već drugi masterplan koji se bavi Splitom ove godine.

I očekivano, locirao je slične probleme – poput prometnih u vrijeme turističke sezone – i pronašao slična rješenja, što je zapravo i logično. Ali je sasvim nelogično i nenormalno što Grad ništa ne poduzima kako bi se svi ovi pametni prijedlozi i proveli.

– Nekoliko je faktora koji su utjecali na odluku o izboru Splita kao teme našeg projekta: doživjeli smo ga kao jedinstveni povijesni grad koji se sada suočava s novim izazovima, ali i novim mogućnostima, poput brzog rasta turizma i ulaska Hrvatske u Europsku uniju, što današnjicu može učiniti važnim trenutkom u razvoju grada. Željeli smo istražiti na koji bi način grad mogao evoluirati a da pritom naglasi svoje prednosti, poput prirodnoga krajolika i položaja u srcu Jadrana, istodobno se boreći s izazovima turizma i smanjenjem populacije – kažu studenti.

Inspirirali smo se gradovima kao što su Barcelona i Boston, koji su prošli kroz slične vrste prijelaza, gdje su bivša industrijska zemljišta pretvorena u inovacijske četvrti kako bi se privukli novi radnici koji revitaliziraju gospodarstvo grada. Iznimno nas je dojmila ljepota splitskoga krajolika i njegovi prirodni resursi, blizina planina i mora.

– Prepoznali smo zeleni pojas uz obalu kao jedno od najvažnijih obilježja grada. Jedna od ideja je da se taj zeleni pojas-prostor dovede u središte grada, obogati javnu domenu i stvori okruženje za poticanje pješačenja i biciklizma u gradu. Klima u Splitu pogodna je za boravak na otvorenom, a željeli smo iskoristiti mogućnosti za poboljšanje javne domene integrirajući nove ideje vezane uz zelenu infrastrukturu grada. To se odnosi na festivale i velike javne događaje, kao i na mala poboljšanja svakodnevnog života stanovnika – tvrde.

Monsignor.m wrote:

Jurica Pavičić wrote:
Premještanje željezničke postaje iz centra, čime se ubija transportna integracija koja je danas velika prednost grada. Seljenje trajektnog prometa u sjevernu luku, čime se otočane tjera na 45 minuta dulju plovidbu. Uklanjanje javnih funkcija s istočne obale luke, da bi se otvorio prostor luksuznoj stanogradnji i hotelima. Split United predviđa zagušenje hotelima čak i na zapadnom obodu plaže Bačvice. Novinar Slobodne Dalmacije Sandi Vidulić ovih je dana analizirao projekt Split United i usporedio ga s famoznim, bajoslovnim projektom AFCO s početka prošle dekade. Ustvrdio je, ne bez razloga, da u Split Unitedu fali samo jedan detalj. Nisu se sjetili kasina.

Nakon što smo na komšijskim mukama vidjeli kako izgleda Beograd na vodi, nakon što se Bandić domislio iz džepa izvući Zagreb na vodi, dobit ćemo - ispada - i Split na vodi. S jednom velikom razlikom, što ovdje (još) nema ni šeika ni Arapa. Njihov prodor topničkom pripremom utiru konzultanti - konzultanti kojima je jedna nezrela zajednica autsorsala ključne strateške odluke.

https://www.jutarnji.hr/komentari/jurica-pavicic-split-na-vodi-ali-bez-seika/8696921/

Evo izgleda da se i Jura Pavičić dotaknuo ove studije, a kad je on protiv necega onda znaš da je smisleno, logično.
Ortačino, šta ti mniješ kako će ovo u Splitu završit, ovako po Međeđu i meni ili?

Za samo jednu jedinu kunu će se ovog ljeta na javnoj dražbi koju je zakazala Financijska agencija (Fina) nuditi splitska mljekara "Mils". Ne govorimo niti o vrijednosti žvakaće gume ili lizalice, jer bi i njihova cijena bila nekoliko puta veća od tog iznosa. Govorimo o imovini procijenjenoj na gotovo 57 milijuna kuna. Radi se o 9000 četvornih metara građevinskog zemljišta, od čega 2000 kvadrata zauzima tvornica u kojoj se svakodnevno proizvodi slatka ovčja i kravlja skuta, jogurti, sirevi..., sve pod markom "Mils".

Nekretnine se nalaze u posljednjih mjeseci često spominjanoj Kopilici, na adresi Komulovića put 4, pokraj tornja donedavne Splitske, odnosno OTP banke, i pokraj uskoro najviše zgrade Splitu, u kojem će se smjestiti hotel iz velikog svjetskog lanca "Marriott".

MareCar wrote:        Hm.. ovo o nepostojanju firmi koje se naslanjaju na drzavni aparat i da je Splitu prilagodba nuzna za prezivljavanje je dobar argument.
      Kada gledam iz svoje perspektive: da imam viska para i zelim nesto kupiti u Splitu, jos uvijek ne znam gdje i sta. Evo ajde, recite vi?!

Monsignor.m wrote:

poslovni.hr wrote:
Stoga su najave iz Banskih dvora da ovog ljeta neće biti odmora za radnu skupinu stručnjaka veća da će pod palicom ministra financija Zdravka Marića raditi na valu fiskalnih rasterećenja, četvrtom po redu, odmah donijele poplavu ideja u kojem smjeru ići.

Iz redova poslodavaca ponovno se ponavlja staro rješenje koje je na stolu bilo i prošle godine o ukidanju najviše stope poreza na dohodak od 36 posto (ili alternative značajnog dizanja porezne osnovice za njezinu primjenu).

Ta bi mjera, argumentiraju stručnjaci, dovela do privlačenja investicija u industrije koje stvaraju veću dodanu vrijednost želimo li provući regionalna sjedišta kompanija, centre kompetencije i istraživačke centre, ali i spriječiti odljev kvalitetnih, visokoobrazovanih stručnjaka iz zemlje.

http://www.poslovni.hr/hrvatska/bez-ukidanja-stope-poreza-na-dohodak-od-36-posto-tesko-do-strucnjaka-i-investicija-355317

If you wait by the river long enough, the bodies of your enemies will float by.

Kiša Metaka wrote:zato volim kladare i caffe barove,
sinjaj me u caffe baru kako slažem parove,
slažen parove, skupljam nogometne šalove,
ne ulazin u klubove, izlazin u stanove,
obaranje ruke, radošić, prvo misto,
asu, cili disko zna kad uđen u disko,
pogledaj mi ulicu, lave, teški kingston,
meje i mejaši, nikad neće biti isto

Umetnica wrote:Mladi Hrvati bježe, a u Split mnogi stranci useljavaju: svima je jedna stvar zajednička, a ovaj par otkrio nam je i što im smeta u kaletama Varoša, a u čemu Dalmacija ipak ima prednost

– Ima godina dana otkad smo ovdje "definitivno", ali prvi put smo došli prije pet godina. Odmah smo se zaljubili u Split – tipičnu priču iznosi nam Marcelle, inače rođena u Alžiru, kao izdanak roditelja Belgijaca. Već kao malo dijete, pak, preselila se u Pariz, gdje je provela i najveći dio života, djetinje vrijeme i mladost do tridesete, kad joj se rađa kćer, danas 29-godišnjakinja.

Par Gislain-Godefroid kupio je inače u Varošu kuću, koja je bila ruina, te je s ljubavlju i pažnjom renovirao, i to pod paskom uglednog arhitekta Ede Šegvića. A osim što se već niz godina bavi likovnom umjetnošću, Marcelle djeluje i kao energetska terapeutkinja (neka vrsta life-coacha), te kao izvorna govornica francuskog jezika na naprednijim tečajevima u Francuskoj alijansi Split.

– Gotovo sve nam u Splitu odgovara: srdačnost domaćih ljudi, klima, hrana; čak i jezik namjeravam naučiti što bolje, u školi. Da tražim zamjerku, eto primijetila bih da se u Splitu puno upotrebljava plastična ambalaža, enormno puno plastike i vrećica, te da ima nepotrebno puno betona nauštrb zelenih površina. No, unatoč tomu, ovdje nam je jako lijepo, i želimo ostati dugo – poručila je šarmantna belgijska umjetnica, koja je bulevare Pariza zamijenila za kalete Varoša. I nije se pokajala.

Splićanin se vratio iz Londona i pokrenuo firmu koja zapošljava gotovo 100 ljudi

SPLIT se uglavnom doživljava kao turistički grad, zbrajaju se noćenja, dolasci turista, apartmani i slično, no u posljednjih nekoliko godina razvila se prilično jaka IT scena te, prema riječima Marka Barića, direktora splitske softverske kompanije Typeqast, sada nedostaje nekoliko stotina programera.

"Drago mi je da sam uspio okupiti ljude iz vrha splitskog IT-ja"

I sam Barić, koji je Splićanin, nakon nekoliko godina života u Londonu vratio se u rodni grad kako bi s nizozemskim partnerima pokrenuo softversku agenciju koja radi različite projekte za inozemno tržište.

“Prije odlaska u London radio sam jedno 10 godina po splitskim IT firmama, no prije pet, šest godina nije bila tolika ponuda zanimljivih poslova - totalno drugačije nego danas - i odlučio sam sa suprugom i sinom od godinu dana otići u London. U tih par godina koje sam proveo u Londonu situacija kod kuće se toliko promijenila da mi je postalo zanimljivo vratiti se. Odjednom su došle firme, plaće su narasle itd. Kada smo se vratili u Split, prvo sam jedno vrijeme freelancao od kuće i tada se pojavila grupa nizozemskih investitora koja je odlučila uložiti u podizanje nove IT firme. Došao sam u kontakt s njima, dogovorili smo sve i krenuli u posao. Jako mi je drago što sam od prvih dana firme uspio okupiti oko sebe ljude iz samog vrha splitskog IT-ja, od kojih većina ima jako puno iskustva i imali su ogroman input u definiranju tvrtke i načina na koji danas funkcioniramo. Često u intervjuima samo ja nastupam, međutim Typeqast je uspješna priča zahvaljujući skupini ljudi koju sam uspio okupiti oko sebe. Zajedno smo najprije dizajnirali, a zatim i izgradili uspješnu tvrtku koja sada broji već skoro 100 ljudi i profitabilna je na tržištu”, kaže Barić.

U Nizozemskoj, koja im je glavno tržište, nedostaje IT stručnjaka pa tu prazninu popunjavaju firme poput Typeqasta.

"Potražnja za softverom je strašna, mi imamo više projekata nego što možemo isporučiti u dvije godine pa je i potražnja za softverskim inženjerima ogromna. Nizozemska, koja je naše matično tržište, ima jako veliki problem s radnom snagom jer prosječni Nizozemac ne vidi IT kao nešto zanimljivo - svi žele biti arhitekti, ekonomisti i slično, a ne žele biti inženjeri. Što se tiče našeg posla, mi smo tipična near shore development agencija. Organizirani smo tako da imamo prodajni ured u Amsterdamu - tamo je nekoliko ljudi koji odrađuju isključivo prodaju. Razvijamo najrazličitije proizvode, radi se o kompleksnim softverskim rješenjima za kompanije iz različitih branši. Nismo specijalizirani za neko posebno područje, ali radimo s cool firmama iz Nizozemske i ostatka Europe. Radimo svakakve projekte. Recimo, radimo za jednog klijenta na sustavu naplate parkinga za Amsterdam i Antwerpen. Zatim, radili smo jednu aplikaciju koja se koristi u menzama Googlea jer je naš klijent bila firma koja drži menze u Googleu. Imamo jako puno projekata i što smo veći, to dobivamo veće projekte”, kaže Barić.

Softverska industrija je važna za budućnost i trebalo bi je porezno rasteretiti

Softverska industrija u Hrvatskoj, iako je još uvijek relativno mala, ostvaruje sjajne rezultate. Dovoljno je pogledati brojke firmi okupljenih u CISEx - udruženje izvoznika softvera - koje su prošle godine imale prihod od 3,8 milijardi kuna, od čega prihodi iz inozemstva čine 1,5 milijardi kuna. No Barić upozorava da bi država trebala prepoznati IT sektor kao industriju budućnosti i porezno ga rasteretiti kako bi Hrvatska postala konkurentna susjednim zemljama.

"Stvari se polako mijenjaju posljednjih par godina"

“Želio bih naglasiti da sam jako ponosan jer smo uspjeli napraviti jednu jako uspješnu priču za IT u Splitu. Split inače nikada nije bio zanimljiv kao npr. Zagreb po pitanju IT scene, međutim stvari se polako mijenjaju posljednjih godina i jako sam ponosan što je naša firma jedan od bitnih igrača na tom polju te da smo pokrenuli neke stvari. Ja se nadam da Typeqast nije posljednja veća investicija u splitski IT jer bi to bila šteta za grad i za državu. Split ima jako puno sposobnih softveraša i jako je plodno tlo za razvoj IT biznisa u Hrvatskoj. Međutim, polako dolazi do zasićenja: odvojenost fakulteta od realnosti tržišta, jako niska razina praktičnih znanja kod ljudi koji završavaju naše fakultete, gotovo nikakav pritok sposobne radne snage s fakulteta, sve više ljudi vidi bolju opciju u samostalnim djelatnostima kao što su obrt i rad direktno za inozemne klijente i sl. Tako da sam siguran da bismo za par godina mogli doći do toga da pokretanje IT biznisa ustvari bude sulud potez s obzirom na to kako bi moglo izgledati tržište radne snage.

Slobodna Dalmacija wrote:
Splitu se konačno u turizmu događaju i hoteli! I to je turistička vijest godine za grad, a ona glasi: grad Split u ovu je turističku sezonu ušao s ukupno 45 otvorenih hotela, pri čemu je u ovoj godini otvoreno čak sedam novih manjih i većih hotelskih objekata, što je najviše novootvorenih hotela u jednoj godini u Splitu u ovom desetljeću.

Njihovim stavljanjem na tržište povećani su hotelski kapaciteti za 10 posto, a nove hotelske postelje, iako su tek stigle na tržište, već su mjesecima unaprijed popunjene. Tako se gostima Splita na raspolaganje sada stavlja 3641 krevet u hotelima, odnosno 320 hotelskih kreveta više nego lani.

A kada se ove ili iduće godine završe radovi na još nekoliko novih hotelskih objekata, koji će imati dodatnih oko 1200 kreveta u četiri i pet hotelskih zvjezdica, te stavljanjem u funkciju hotela "Marjan", što je vrlo izgledno, Split bi od 2020. godine mogao ugostiti oko šest tisuća turista u hotelima. Napokon.

Monsignor.m wrote:
Tuđi čovik nikad neće znati koliko završetak Marjana znači za Split kao destinaciju. U slučaju Splita je turistička karta isto što i biznis karta, nešto kao Barcelona.

Hotel na splitskoj Zapadnoj obali prodavao se po cijeni nešto većoj od 324 milijuna kuna, odnosno tri četvrtine njegove utvrđene vrijednosti. Nakon što je prva ponuda pristigla, potencijalnim drugim ponuditeljima ostavljen je rok od pet dana u kojemu mogu ponuditi minimalno 20 tisuća kuna više.

Adria Resorts je još koncem 2017. godine od austrijske Heta Asset Resolution grupe otkupila potraživanja osigurana hipotekama nad hotelom Marjan, a prethodno je isto učinila i s potraživanjima nad hotelskim aneksima te tražbinama 72 bivša radnika hotela. Marjan stoga sada može otkupiti prijebojem, a kako se nalazi u prvom isplatnom redu, preostali vjerovnici morali bi čekati dok se rovinjska tvrtka ne namiri.

Monsignor.m wrote:Evo nešto što je vrijedno zabilježiti u ovoj našoj kronici, iz Jutarnjeg lista:

Za samo jednu jedinu kunu će se ovog ljeta na javnoj dražbi koju je zakazala Financijska agencija (Fina) nuditi splitska mljekara "Mils". Ne govorimo niti o vrijednosti žvakaće gume ili lizalice, jer bi i njihova cijena bila nekoliko puta veća od tog iznosa. Govorimo o imovini procijenjenoj na gotovo 57 milijuna kuna. Radi se o 9000 četvornih metara građevinskog zemljišta, od čega 2000 kvadrata zauzima tvornica u kojoj se svakodnevno proizvodi slatka ovčja i kravlja skuta, jogurti, sirevi..., sve pod markom "Mils".

Nekretnine se nalaze u posljednjih mjeseci često spominjanoj Kopilici, na adresi Komulovića put 4, pokraj tornja donedavne Splitske, odnosno OTP banke, i pokraj uskoro najviše zgrade Splitu, u kojem će se smjestiti hotel iz velikog svjetskog lanca "Marriott".

Dakle, neposredno pokraj buduće najviše zgrade u Hrvatskoj, pitanje je hoće li ovdje niknut sljedeći stakleni neboderi, kakve smo Splitu prorekli, znat ćemo uskoro