Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

jutarnji.hr wrote:
Više od 200 obućarskih radnica iz Međimurja u petak, prije desetak dana, svoju je normu odradilo u tvrtki “Meiso” u Goričanu i otišlo na zasluženi vikend. U ponedjeljak su stale za strojeve Tvornice obuće “Haix”, konkurentne tvrtke u branši iz Male Subotice.

Ova velika migracija radne snage u malom Međimurju izazvala je golemu pažnju javnosti. Kako bi zaštitili svoje radnice od znatiželjnih novinara, tvrtka je angažirala zaštitare koji su onemogućavali kontakt sa zbunjenim ženama, nenaviklima na pozornost koja ih je snašla.

Ni krive ni dužne našle su se u središtu još jedne mučne priče posrnulog državnog poduzeća, kojemu slijedi stečaj. Zahtjev za pokretanje stečaja Trgovačkom sudu u Varaždinu prije dva tjedna podnijela je direktorica “Meisa” Snježana Dominić, u tijeku je postupak utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečaja, a privremenom je stečajnom upraviteljicom imenovana Slavica Orehovec iz Čakovca. Ročište je sazvano za 4. prosinca.

Direktorica Dominić, koja je uživala veliku potporu i lojalnost svojih radnica, istoga je dana podnijela i ostavku u tvrtki “Meiso”, da bi se prošli ponedjeljak, zajedno s više od 200 radnica, prijavila na radno mjesto u “Haixu”, gdje je dobila položaj voditeljice smjene, a uskoro će, govore radnice, napredovati u voditeljicu proizvodnje.

Ovakav je razvoj događanja presedan u Hrvatskoj, ali za radnice je to sretan kraj priče koja je mogla završiti i drukčije, uobičajenim – odlaskom na burzu. Jer, tu su deseci žena kojima nedostaje tek koja godina radnog staža do mirovine – dovoljno su blizu mirovini da spadaju u kritičnu skupinu tražitelja poslova, a opet (pre)daleko da si mogu priuštiti biti nezaposlene.

https://novac.jutarnji.hr/aktualno/vise-od-200-radnica-preko-noci-otisle-privatniku-a-on-angazirao-zastitare-da-ih-cuvaju/9543332/

Ovako nešto smo dužni dokumentirati ovdje, sjeća li se još itko 2006., "sindikatlije" Marija Ivekovića i vezanja lancima tri ipo mjeseca ispred TDZ-a da se "spase" radna mjesta?

Od sljedeće godine ukidaju se kvote za zapošljavanje stranih radnika, a poslodavci će zapošljavati strane radnike po Slovenskom modelu. Od 2020. godine, poslodavac će morati prije zapošljavanja stranaca u svojoj tvrtki, potražiti radnika na Zavodu za zapošljavanje, a ako radnika traženog profila nema, može uvesti radnu snagu iz trećih zemalja. Liberalniji uvoz radne snage iz trećih zemalja biti će reguliran novim Zakonom o strancima, koji je do kraja studenog u javnoj raspravi.

Prvo privremena kvota, a onda „slobodan“ uvoz radnika
S obzirom da nije sigurno da će novi Zakon proći proceduru donošenja do kraja 2019. godine, Vlada će u prvom kvartalu donijeti privremene kvote za zapošljavanje stranaca. Očekuje se da će novi model zapošljavanja stranaca zaživjeti od ožujka 2020. do kad bi se i HZZ trebao pripremiti za provedbu novog Zakona o strancima.

Dozvolu za boravak i rad moći će zatražiti samostalno državljanin treće zemlje, poslodavac i agencija za privremeno zapošljavanje uz posjedovanje ugovora o ustupanju radnika krajnjem korisniku. Kao i do sad, o izdavanju dozvole za boravak i rad odlučivat će MUP prema mjestu gdje stranac namjerava boraviti. Rješenje o izdavanju dozvole za rad i boravak biti će donijeto u roku od 10 dana, a dozvola će se izdati na vrijeme potrebno za obavljanje posla ili vrijeme na koje je sklopljen ugovor, a najduže na godinu dana.

Kod zapošljavanja radnika iz trećih zemalja moglo bi biti i malih poteškoća. Naime, ne će baš svaki zahtjev za uvoz radne snage biti odobren s obzirom da će uz zahtjev za izdavanje dozvole poslodavac biti dužan dostaviti i pozitivno mišljenje HZZ-a. Poslodavcima, koji uglavnom zapošljavaju sezonske radnike u poljoprivredi, to „pozitivno mišljenje“ HZZ-a ne će biti potrebno. Takvi sezonski radnici smjeti će raditi najduže tri mjeseca.

Pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Uvjet za zapošljavanje stranaca
Pozitivno mišljenje HZZ-a, koje se izdaje u roku od pet dana od predaje zahtjeva, biti će izdano ako poslodavac nema poreznog duga, platio je sve doprinose i sl. obaveze, te ako u zadnjih šest mjeseci ima najmanje jednog zaposlenog radnika na neodređeno i puno radno vrijeme. Uz to, tvrtka odnosno poslodavac, u zadnjih 6 mjeseci treba imati promet od najmanje 70 000 kuna mjesečno, odnosno 100 000 kuna ako je riječ o poslodavcu obrtniku. Naravno, da bi dobio pozitivno mišljenje HZZ-a, poslodavac ne smije biti u postupku stečaja ili likvidacije, protiv njega se ne smije voditi kazneni postupak zbog neisplate plaće, niti smije biti pravomoćno osuđen zbog neisplate plaće.

Prije zahtjeva za „pozitivno mišljenje HZZ-a“ poslodavac je dužan zatražiti HZZ i provedbu testiranja tržišta rada. Ako test pokaže da u evidenciji nezaposlenih nema raspoložive radne snage koju poslodavac zahtjeva, može zatražiti pozitivno mišljenje HZZ-a.

Za neka zanimanja ne će biti potrebno istraživanje. Kako se navodi zakonskim prijedlogom, Upravno vijeće HZZ-a „na temelju stanja na nacionalnom, regionalnom i lokalnom tržištu rada u pogledu broja i strukture nezaposlenih osoba te potreba pojedinihg ospodarskih djelatnosti“ može donijeti odluku o zanimanjima za koje poslodavac nije dužan zatražiti test tržišta.

Megauhljebi su odlučili sve razgolititi na tržištu rada pa ćemo vidit kom opanci kom obojci ili kako to već ide.

Broj hrvata u istočnom rajhu, stanje 01,2019,

Anzahl der Ausländer in Österreich nach den zehn wichtigsten Staatsangehörigkeiten am 1. Januar 2019

https://de.statista.com/statistik/daten/studie/293019/umfrage/auslaender-in-oesterreich-nach-staatsangehoerigkeit/

u prijašnjem postu stanje hrvata u austriji, 79,999  u 01,2019, a u ovom linku stanje hrvata u austriji 01,2017. 73,334
razlika  u dvije godine, povećanje od 6665 exodusaša

https://www.integrationsfonds.at/fileadmin/user_upload/Statistisches_Jahrbuch_migration_integration_2017__2_.pdf

Za Austriju možeš vidjeti kretanje od 2002 naovamo:
http://www.statistik.at/wcm/idc/idcplg?IdcService=GET_NATIVE_FILE&RevisionSelectionMethod=LatestReleased&dDocName=071715

Vidi se da brojka raste nakon 2013.

Ove godine će "egzodus" u Sloveniju pomalo iznenađujuće debelo premašit "egzodus" prema Austriji.

Nego, zanimljiv članak Fižulića u telegramu koji je na tragu našeg drvljenja o "rodijačko-uhljebničkoj" paradigmi kao najvećem zlu kojeg samo egzodusom katalizirana kreativna destrukcija može skršiti.


https://www.telegram.hr/price/kako-smo-potratili-30-godina-brojke-o-bijednom-rastu-hrvatskog-bdp-a-apsolutno-su-porazavajuce/



BTW, ovaj prilično nestvarni rast GDP po glavi stanovnika Hrvatske (a i Srbije) od preko 400% od 1952-1989 je naravno posljedica ekstremno niske baze spojene s epskom deruralizacijom, ali svejedno.

Kad pogledamo ove brojke, recept za dostizanje stopa rasta dostojnog jadranskog tigra je prilično jednostavan:

Dovoljno visoke godišnje stope "egzodusa" da se pasivni krajevi u potpunosti pretvore iz zombija u duhove te da se izazove zastrašujući manjak radne snage u razvijenim krajevima koji će bacit uhljebe i rodijaka na koljena.

RealBear wrote:

Deranja: Zbog ulaganja u plaće trpe ona u napredne tehnologije

Umjesto ulaganja u napredne tehnologije poslodavci moraju investirati u povećanje plaća kako bi zadržali radnike, rekla je u utorak predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordana Deranja na konferenciji „Industrija 4:0 – prilika i/ili izazov“.

„Poslodavci sva slobodna sredstva koja imaju, umjesto da ulažu u napredne tehnologije, moraju investirati u svoje radnike i povećanje plaća kako bi ih zadržali u Hrvatskoj“, rekla je Deranja na skupu održanom u Varaždinu, koji je HUP organizirao kao partner u projektu „Promocija poduzetništva“.

https://novac.jutarnji.hr/aktualno/deranja-zbog-ulaganja-u-place-trpe-ona-u-napredne-tehnologije/9635911/

Kao što znamo, HUP-ovci su se potrgali s ulaganjima u tehnologiju dok su plaće stagnirale

Poslodovci, pogotovo oni iznikli iz uhljebničko-rodijačke paradigme koje HUP uglavnom okuplja,  ne moraju ništa.

Niti povećavat plaća, niti ulagat u tehnologije, ako neće oni ima dovoljno drugih kojih hoće poslodavčit i investirat kad oni stave ključ u bravu, da malo parafraziram onu iz pre-egzodusaških vremena "ako nećeš ti radit za kikiriki ima tko hoće".

Sljedeće godina bit će jako bremenita za HUP-ovce rekao bih, em Njemačka otvara vrata ovima iz komšiluka koji trenutno spašavaju mnoge kao sezonska radna snaga, em Austrija ukida vize Hrvatima.

Mnoge će HUP-ovce "kreativna destrukcija" poškakljat ispod vrata        

Tvrtka Oprema je jedan od pet najvećih proizvođača aparata za hlađenje i točenje pića na svijetu. Ove godine proširila je svoju tvornicu za 640 kvadrata uloživši 15,3 milijuna kuna. "Ne možemo baš sve automatizirati, ali imamo četiri robota od kojih su dva samostalna, a dva integrirana. No, najveći napredak postigli smo investirajući u razvoj proizvoda više dodane vrijednosti, koje uglavnom izvozimo, te kroz primjenu lean metodologije zbog čega smo mogli podići plaće za 2,5 puta", kaže Cvetko.

Darko Ranogajec, predsjednik Uprave tvrtke OMCO Croatia, najvećeg svjetskog proizvođača kalupa za staklo, kaže da su na putu prema Industriji 4.0 oni u proizvodnji primijenili više od 50 robota, od čega 25 integriranih i 25 robotskih ćelija.

Dodaje da su na taj način postigli dvostruki učinak. Prvi učinak, pojašnjava, je da su zahvaljujući robotima i digitalizaciji uopće opstali. Naime, OMCO je po prihodima u 15 godina narastao 20 puta, investicije povećao na 100 milijuna eura, a broj ljudi povećao za tri i pol puta.

Još nešto oko čega smo upozoravali s voljom i na vrijeme...

RealBear wrote:

Što se događa s hrvatskim menadžerima? Na dodjeli Zlatne kune svi se zahvaljivali svojim - radnicima

Ili je odlazak iz Hrvatske i nedostatak radnika učinio svoje ili je došlo vrijeme poduzetnika i menadžera koji doista vjeruju u to da im tvrtka može uspjeti samo uz vrijedne ljude koje moraju cijeniti. Kako god bilo sinoć je isticanje važnosti radnika bilo obvezno kao pozivanje na mir u svijetu kod izbora za Miss svijeta ili zahvala producentima na dodjeli filmske nagrade Oscar.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Sto-se-dogada-s-hrvatskim-menadzerima-Na-dodjeli-Zlatne-kune-svi-se-zahvaljivali-svojim-radnicima

Šta ti je Zeitgeist i zastrašujući manjak radne snage

Evo jedna slika koja ukazuje da "egzodus" još mora dosta toga odradit (situacija je iz 2015.)



http://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/bitstream/JRC114016/jrc114016_luisa_rural_report_181204_final_v7.pdf

"Egzodus" iz "ljubičastih" krajeva je zapravo pretvaranje "zombija" u "duhove", a na EU razini lijepo vidimo gdje najviše imamo tih ljubičastih područja (Rumunjska, Bugarska, Poljska, Hrvatska, Grčka, Portugal, Španjolska).

Na početku topica sam kao jedan od ključnih razloga zašto će baš u Hrvatskoj "egzodus" imat iznimno blagotvorni utjecaj naveo da je Hrvatska "mala i blizu".

Samo potražnja za radnom snagom iz Njemačka i Irske je riješila problem nezaposlenosti, a otvaranje Austrije će izavati na ovim prostorima nikad viđen manjak radne snage.

Preostali bazen radne snage po ovim "pasivnim krajevima" je zapravo zanemariv ako ga stavimo u kontekst kolika će biti potražnja za radnom snagom u Njemačkoj i Austriji, da ove dalje destinacije ne spominjemo.

Da se dogodila ireverzibilna promjena oko radne snage jasno je evo kako vidimo i ovim HUP-ovcima koji se druže s mega uhljebima na dodjelama Zlatne kune (manifestacije koja najbolje pokazuje koliko je zloćudna uhljebničko-rodijačka paradigma).

Kako nezaposlenih skoro da više i nema, a radne snage iz komšiluka će isto biti sve manje jer Njemačka usisava sve što može, dogodit će se dizanje produktivnosti putem krativne destrukcije sektora/poduzeća koji stvaraju nisku dodanu vrijednost, a oslanjaju se na jeftinu radnu snagu.

Šta ja znam, ja da sam učitelj po pasivnim krajevima krenuo bih učit njemački, hebeš rast koeficijenata ako ćeš podučavat jedino međede i vukove.    

Ovakav je inace razvoj situacije viden u drugim zemljama:


Izvor: https://www.rand.org/pubs/monograph_reports/MR244.html

Neznam kako komentirate nedavni pad broja slobodnih radnih mjesta na burzi:


Jeli doslo do tocke infleksije?

Cini mi se da je i rast cijena nekretnina krenuo usporavati po podacima njuskala:
https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/637081/za-kvadrat-kuce-se-trazinbsp3157-eura-cijene-nekretnina-u-splitu-su-otisle-u-nebo-u-godinu-dana-su-porasle-za-gotovo-trecinu

I stopa pada nezaposlenosti isto malo usporava:


Izvor: https://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1

Ako usporedimo 10mj 2017,2018 i 2019te:

10.2017 na 10.2018: (180-141)/180 = 21.66%
10.2018 na 10.2019: (141-121)/141 = 14.2%

Iako to je jos uvijek respektabilna stopa, cini se da vise nema toliko puno "slacka" u business ciklusu osim ako stvarno ne krene masovni uvoz stranih radnika...

Neznam ima li tko komentara na rast cijena nekretnina u Zagrebu.

Cini se da se napokon pumpa dovoljno stanova da zadovolji apetit za novogradnjom:
https://www.zagreb.hr/gradjevinarstvo/1028

Pravi supply boom bi zapravo treba stici tek za 2-3 godine (oko 3000 stanova godisnje - sto je dovoljno za ~6000 ljudi).

Uz to, sljedece godine dolazi i do kraja APN subvencioniranih kredita.

Ako se ne varam novi ovrsni zakon zabranjuje delozacije zimi - dakle sretno s podstanarima koji ne placaju - i sretno investitorima u stanove za dugorocni najam. (no jako je malo medijske pozornosti o ovome pa nisam siguran jesam li u pravu).

Dio rasta gotovniskih kredita vezan uz lakse kreditne uvjete za dobivanje istih te koristenje tih gotovinskih kredita kao suplement za kupnju/adaptaciju stana zbog strozih pravila za stambene kredite.

No s druge strane sve vise ponestaje kvalitetnih zemljista za novogradnju te egzodasi bi mogli poceti kupovati po Zagrebu (iako neznam koliko se isplati kupiti za dati u najam)...

Kakve su sanse da se slicno dogodi i u Hrvatskoj:
http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/u-godinu-dana-85000-poljaka-vratilo-se-kuci-360518
?

Boso Stanić wrote:
"Nepalci su došli iz feudalizma i oni su oduševljeni. Imaju ovdje vodu i struju i na krevetu spavaju, imaju neke ljudske uvjete i oni su presretni. Mi smo njima jako zadovoljni. S ovim djelatnicima iz socijalističkih zemalja, Srbije, Kosova, Makedonije - oni više filozofiraju, manje rade, i oni već traže milijun prava, nisu naučili na muke", izjavio je Stanić.

Ova vrhunska misao mora biti zabilježena na našoj glavnoj temi.

Frasier wrote:Za Austriju možeš vidjeti kretanje od 2002 naovamo:
http://www.statistik.at/wcm/idc/idcplg?IdcService=GET_NATIVE_FILE&RevisionSelectionMethod=LatestReleased&dDocName=071715

Vidi se da brojka raste nakon 2013.

Stigli austrijski podaci za 2019 (+3,317), a kako smo imali 2018 +3,348, imamo prilično stabilan "egzodus" u Austriju sve ove godine iako nisu ukinuli vize.
Mislim da bi sljedeće godine ovdje imati barem 10.000 novih egzodusaša.

Dakle za 2019. imamo opet blago usporavanje "egzodusa", Slovenija nam je veliko pozitivno iznenađenje (preskočili su y/y  i Irce i Austrijance), dok je vidljivo usporavanje "egzodusa" u Irsku i Njemačku.

Svejedno mislim da su ukupne brojke za 2019. negdje oko 30.000-35.000 što je još jako puno kad se uzme u obzir manja baza.

Nadajmo se okretanju trenda i ponovnom ubrzavanju "egzodusa" u 2020.  

Real Bear, mislim da su ti to (ovih 3317) podaci za 2018 godinu. Oni ti objave stanje sa datumom 1.1, a ne 31.12 pa to malo zbunjuje. Bevölkerungsstand 1.1.2020 (dakle podaci za 2019 godinu) se objavljuje 12.veljače, bar koliko vidim.

Ooops, malo me ponijelo izgleda, samo sam vidio 2019. godina gore na vrhu

Nema veze, nek stoji post do objave stvarnih austrijskih podataka za 2019.

Monsignor.m wrote:

Andrejevič Plenkov wrote:
“Istina je da borbu protiv korupcije moramo učvrstiti na svim razinama, ali glavni razlog iseljavanja je želja mladih da u kratkom roku poboljšaju svoju financijsku situaciju”, rekao je Plenković u razgovoru za list, odbacivši navode po kojima mladi odlaze iz Hrvatske zato što im je dosta korupcije i nepotizma.

Hrvatski premijer je istodobno ustvrdio kako se i pola zemalja članica Europske unije suočava s problemom pada broja stanovnika te da se Hrvatska na razini EU bori za to da se ovaj problem shvati ozbiljno.

“Tema demografije je na izričito zahtijevanje Hrvatske ušla u ‘Stratešku agendu 2019-2024’ Europske unije. Mi smo isto tako sretni da je povjerenica Dubravka Šuica u novoj Europskoj komisiji zadužena za pitanje demografije”, rekao je Plenković dodavši kako će o demografiji razgovarati i tijekom bilateralnog susreta s kancelarkom Angelom Merkel.

http://www.paraf.hr/za-plenkovica-mladi-ne-iseljavaju-zbog-korupcije-i-nepotizma-vec-zbog-pohlepe-za-novcem/

S voljom i na vrijeme smo dosta vremena i prostora posvetili pojašnjavanju kako je uhljebničko-rodijačka paradigma dominantno "zaslužna" za prilično kumulativno zaostajanje Hrvatske za sličnim zemljama sve ove godine: https://armchair-economists.forumotion.com/t5-pojmovnik-i-definicije#24

O uspješnosti uhljebničko rodijačke paradigme najbolje govori minus bilance plaćanja od 2005-2009 od preko 20 milijardi (ondašnjih) eura, 20 milijardi koje je otišlo uglavnom u vjetar (potrošnju, neproduktivno ziđanje te farbanje tunela), te posljedični potpuni slom ekonomije nastao nakon toga.
https://www.hnb.hr/documents/20182/266ffcdd-bcfe-40e2-a8d9-f738ac820aa5

Korupcija i nepotizam uzrokuju siromaštvo, a siromaštvo i besperpektivnost u povratnoj vezi jačaju kleptokraciju. Naravno, sve se to dešava ako radna snaga ne može uteći, jer kao što svjedočimo iz dana u dan, kad se granice otvore onda imamo de-zombifikaciju.

Pustimo tlapnje megauhljeba, od njih ne treba ništa očekivati, ako nešto "daju" to je zato što ih je situacija prisilila.

Ajmo mi na analize mehanizama pomoću kojih "egzodus" mijenja stanje u Hrvatskoj na bolje...

Egzodus gura Hrvatsku prema punoj zaposlenosti, a puna zaposlenost je end-game za uhljebničko-rodijačku paradimu, te jedan od glavnih preduvjeta da se ostvari konvergencija tj. rast GDP brži od sličnih zemalja (aka. "Jadranski tigar").

Kako je svaka zemlja specifična, a puna zaposlenost je "pomična meta" da bi ocijenili gdje je Hrvatska trenutno nije previše korisno gledati samo stopu zaposlenosti (koja očito raste iz godine u godine, ali je ipak puno niža nego u usporedivim zemljama), morat ćemo gledati malo šire.

Definirao bi održivu "punu zaposlenost" u Hrvatskoj kao:
1) Stopa nezaposlenenih ispod 4% - odnosno cca 45 tisuća manja nego danas.
2) Stopa neaktivnosti u populaciji 15-64 pada na 30% - odnosno cca 65 tisuća manje nego danas.
3) Rast troškova radne snage veći od produktivnosti ne duže od dvije godine.
4) Zadržavanje suficita/pozitivne nule platne bilance (tekući + kapitalni račun).

Stavke 1 i 2
Po prilično nepouzdanim anketnim DZS podacima imamo za populaciju 15-64 od Q3 2013. - Q3 2019. sljedeće:
* 209 tisuća nezaposlenih manje
* 126 tisuća neaktivnih manje
* 156 tisuća zaposlenih više

https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/Pokazatelji/Zaposlenost%20i%20place/Zaposlenost%20-%20Aktivno%20stanovnistvo.xlsx

Mislim da ovdje DZS debelo precjenjuje broj neaktivnih (puno više ih je u "egzodusu"), ali svjededno imamo razliku od 180.000 koje ne bi bilo da nije "egzodusa".

Dakle, da bi došli do pune zaposlenosti treba se ovih 110.000 duša ili zaposlit u Hrvatskoj ili uteć u egzodus.

Po stupnju leleka i kuknjave poslodavaca koji zapošljavaju sezonsku radnu snagu i po potezima megauhljeba koji im izlaze u susret s ukidanjem kvota za uvoz non-EU radne snage jasno je da ne možemo očekivati previše od neto zapošljavanja Hrvata u Hrvatskoj, po meni je tu maximum nekih 15-20.000 godišnje.

S druge strane moja procjena stvarnog "egzodusa" u radno aktivnoj populaciji (ljudi nedostopnih za HUP-ovce) za 2019. je malo manje od 25.000 duša, a za 2020. bi to trebalo opet skočit prema 30.000 zbog otvaranja Austrije.

Kad se to zbroji, onda ("ceteris paribus") imamo punu zaposlenost za manje od 3 godine i rješavanje stavki 1) i 2) kao uvjeta za održivu punu zaposlenost.

Odnosno, "egzodus" će u 10 godina u potpunosti riješiti problem na kojima su generacije uhljeba i rodijaka zasnivale svoju moć, radile "eksproprijaciju" i manipulirale "napaćenim narodom".

Stavka 3
Kao što vidimo HUP-ovci se nadaju da će uvoz Nepalaca i Indijaca (kad će već ponestati radne snage iz komšiluka kojoj Njemačka otvara vrata u ovoj godini) zaustavit rast plaća iznad produktivnost.
Šta im odgovoriti na to nego...

Jednog posjeć’, a dva će uteći,
Dva pos’jeci, četiri odoše;

Kako znamo da je dugoročni rast plaća iznad produktivnosti neodrživ, ovdje imamo samo dva raspleta A) kreativna destrukcija i B) nekreativna destrukcija.

Idemo pogledati šta bi se ovdje sve moglo izdogađati kad rast plaće skoči iznad rasta produktivnosti:
* Kad se spustimo s makro na mikro razinu znamo da uvijek postoje neefikasna poduzeća gubitaši ili na rubu profitabilnosti koja rast plaća neće moći pratiti.
 Pritisak rasta plaća dovodi do toga da takve firme propadaju, ali zato druge efikasnije im preuzimaju radnu snagu, poslove i tržište.
* Kad se spustimo na regionalnu razinu znamo da imamo veliku razliku u produktivnosti između aktivnih i pasivnih krajeva u Hrvatskoj.
 Pritisak na rast plaća i manjak radne snage omogućava veći stupanj unutarnjih migracija i time potpomaže ukupni rast produktivnosti.
* Kako Hrvatska ima barem x3 manju produktivnost radne snage nego razvijeni dio Europe, nije potrebno inovirat, izmišljat fuzijske reaktore i umjetnu inteligenciju.
 Dovoljno je racionalno i meritokratski investirat u kapital/obučavanje radne snage.

Dakle, ako dođe zbog rasta plaća do propasti neefikasnih, unutarnjih migracija i investicija koje dižu produktivnost imamo održivu situaciju, u suprotnom imamo dugoročno neodrživu situaciju.

Stavka 4
I za zadržavanje suficita platne bilace "egzodus" je ključan, od Q3 2013. - Q3 2019. imamo 10 milijardi eura plusa (za razliku od onih neodrživih 20 milijardi eura minusa prije).

Naime, ne mogu se ovi koji su ostali u Hrvatskoj toliko zadužit, dignut nenamjenskih kredita i spržit na rast uvoza, koliko egzodusaši mogu poslat lovice nazad.

Trenutni suficit platne bilance je preko 2 milijarde eura i odlazi na smanjenja neto duga. Problem je što sve više te love odlazi na povećenje deviznih rezervi koje beru 0% kamate, a ne na stvarno razduživanje.

Kako bude sve manje starih kredita od preko 6% kamata koje treba otplatiti, suficit platne bilance će imati sve manje smisla.

Ovdje imamo sljedeće ovisnosti:
* Rast plaća u Hrvatskoj znači veći deficit platne bilance zbog veličine i strukture hrvatske ekonomije.
* Rast egzodusa znači suficit platne bilance (bilo preko razduživanja egzodusaša, punih gepeka, kupovinju imovine u Hrvatskoj ili običnog slanja lovice).
* Suficit platne bilance znači smanjenje vanjskog duga (i manje love koje odlaze na kamate).
* Rast investicija znači veći deficit platne bilance (uz napomenu da neke investicije dugoročno povećavaju neto-izvoz, a neke poput ziđanja arena i stanova su dugoročno manje-više neutralne).

Kao što vidimo love za investicije koje vode ka rastu produktivnosti ima, ali očito nema dovoljno želje i volje na svim razinama.
HUP-ovci bi uvozili slabo plaćenu radnu snagu, a uhljebi ne bi uvodili flat-tax i digitalizaciju.

Kad nema želje i volje kod uhljeba i rodijaka, onda nam nema druge nego računati na "egzodus" i rast plaća iznad produktivnosti koji će prisilit na investicije i "promjene, samo promjene" koje vode rastu produktivnosti.        

Izvrstan post, iako nisam siguran koliko bi smanjenje poreza na dohodak pomoglo.

Mislim da je ono za veliku vecinu stanovnistva relativno mali trosak na placi (nakon osobnog odbitka) u odnosu na izdvajanja za zdravstvo (16.5%) i mirovine (20%) koja se nikako nece smanjivati dapace vjerojatno ce rasti sa starecim stanovnistvom.

Po mom mišljenju najjače mjere koja bi omogućila značajniji održivi rast produktivnosti su:
* Flat tax - za početak može jedinstvena stopa od 18%, a onda smanjivat prema 12%.
* Smanjenje maksimalne stope na koju se plaćaju doprinosi - x3 bruto plaće max, trenutno je x6 bruto plaća, odnosno +85.000 eura godišnje, više nego u Njemačkoj.

S potezima poput ovih šalješ poruke prema vani (trenutno im govoriš, stručnjak vas za isti bruto košta više u Hrvatskoj nego u Njemačkoj):
* Govoriš stranom meritokratskom kapitalu, ne diskriminaramo one koji stvaraju najviši stupanj dodane vrijednosti. Stručnjak će vas ovdje koštati 30-40% manje nego kod vas doma za isti neto. Vaš manager kojeg pošaljete u Hrvatsku će imati puno više love za istu cijenu.
* Govoriš stvarnim stručnjacima iz ostatka EU/Indije/Ukrajine (uključujući Hrvate koji su utekli u "egzodus"), imat ćete više para ovdje nego na bogatom zapadu EU, čak ako i budete radili za manji bruto.

Šalješ poruku i prema unutra:
* Isplati se u Hrvatskoj biti stvarni stručnjak, isplati se studirati FER, FESB, PMF, farmaciju...

Fakat mislim da nema šanse da dođe značajniji strani kapital (skupa sa znanjima potrebnim za puno višu produktivnost) ako se ne uvede flat-tax i spusti max. stopa na doprinose.

Kako su ovakve mjere izrazito pro-tržišne i po definiciji ne sjedaju dobro "napaćenom narodu", a ni rodijacima koji se panično boje strane konkurencije (o lokalnim šerifima da ne govorimo), megauhljebi će se upustiti u "reforme, samo reforme" ove vrste tek kad apsolutno budu prisiljeni na to.

Digitalizacija, odnosno seljenje jedno 50.000 malih uhljeba u privatni sektor, ima puno manji efekt od dolaska meritokratskog stranog kapitala privučenog niskim troškovima onih koji stvaraju najviši stupanj dodane vrijednosti.

Mislim, skoro sve "nove članice" EU su radile i značajnu digitalizaciju i smanjenje opterećenja plaća, pitanje je samo vremena i pritiska na plaće u privatnom sektoru zbog manjka radne snage.

Monsignor.m wrote:

Ivan Koprić wrote:
"Upravo je kapacitet temeljna bolest hrvatske lokalne samouprave. Ne toliko onaj fiskalno-financijski, nego temeljni ekonomski kapacitet. Taj je kod velike većine manjih i srednje velikih jedinica na iznimno niskoj razini jer imaju slabu gospodarsku aktivnost, oslonjenu na tradicionalne djelatnosti, ponajprije poljoprivredu, što im onemogućuje da čak i uz neke značajne promjene poreznih propisa namiču dovoljne vlastite prihode. Ako nema prihoda, onda ne mogu biti oslonac razvoja, ali ni, ne nudeći radna mjesta, oslonac demografskog očuvanja. Zato je oko 80% hrvatskog prostora u depopulaciji: šanse školovanja, zapošljavanja i kvalitetnijeg života traže se u najvećim urbanim centrima, i to samo u ekonomski propulzivnim dijelovima zemlje", navodi Koprić.

https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=vijesti&id=2147393&index_ref=read_more_m

Sad još čekamo da netko u hrvatskim medijima usklikne "Better ghosts than zombies"

https://openborders.info/ghosts-versus-zombies/

Monsignor.m wrote:29.1. je broj nezaposlenih okrenuo u pad, maksimum na 140.165.

Lebowski wrote:

Monsignor.m wrote:Compared with a year ago, the unemployment rate fell in 21 Member States, remained stable in Denmark, while it increased in Cyprus (from 7.4% to 7.6%), Slovenia (from 4.4% to 4.6%), Lithuania (from 5.8% to 6.1%), Portugal (from 6.6% to 6.9%), Luxembourg (from 5.2% to 5.6%) and Sweden (from 6.5% to 6.9%). The largest decreases were registered in Greece (from 18.5% to 16.6% between October 2018 and October 2019), Bulgaria (from 4.7% to 3.7%) and Croatia (from 7.3% to 6.4%).



https://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/10159296/3-30012020-AP-EN.pdf/b9a98100-6917-c3ea-a544-ce288ac09675

Iduci mjesec gotovo sigurno idemo ispod EU prosjeka!

Naime, UK sa svojom niskom nezaposlenoscu ispada van i ukupni prosjek ce porasti

Danas odošmo ispod 140.000 po HZZ-u, dakle kao što smo s voljom i na vrijeme najavili vremenski period u kojem nezaposlenost raste se iz godine u godinu smanjuje.

Evo jedan fotos da se podsjetimo kako je to izgledalo prije "egzodusa"...



Lijepo se vidi kako smo prešišali ostalu mediteransku braću i sestra, ipak je Hrvatska "mala i blizu".

"Egzodus" je trivijalno lako razrješio najveći problem koji je morio Hrvatsku pod čizmom uhljebničko-rodijačke paradigme sva ova desetljeća.

Nadajmo se da će se ostvariti i drugi dio prognoze o "jadranskom tigru", tj. da će ekstremni manjak radne snage, kreativne destrukcija i druge iznimno blagotvorne posljedice "egzodusa" dovesti do promjena koje će mediteranski dio Hrvatske učiniti primamljivim za doseljevanje "odlikaša".

Naime, 20.000 doseljenih u mediteranski dio Hrvatske, koji bi došli malo kosti ugrijati i dignut si razinu serotonina, te bi radili na poslovima punog više stupnja dodane vrijednosti nego što imamo danas, za "jadranskog tigra" su fundamentalna promjena.

Iste brojke za Italiju ili Španjolsku ne znače ništa.

INFOBIP PLANIRA ZAPOSLITI TISUĆU NOVIH RADNIKA: “Fokusirat ćemo se na umjetnu inteligenciju”

Vodnjanski IT div, Infobip, planira zaposliti oko tisuću novih radnika. Tako bi daljnjim širenjem na globalnoj razini premašili brojku od tri tisuće zaposlenih, a prošlu godinu završili su s 2.100 zaposlenih. Osim toga, nakon što su 2017. godine otvorili kampus u Vodnjanu koji se prostire na 17.000 četvornih metara, potkraj ove godine kompanija očekuje i dovršetak gradnje kampusa u Svetoj Klari u Zagrebu gdje bi trebalo biti smješteno čak 650 djelatnika.

https://www.vodnjanski.info/infobip-planira-zaposliti-tisucu-novih-radnika-fokusirat-cemo-se-na-umjetnu-inteligenciju/

Austrija podatak za 2019
+3606
http://statistik.at/web_de/presse/122588.html

Nema usporavanja u odnosu na prijašnje godine.