Praćenje leleka i kuknjave vezane za "egzodus"

Index.hr wrote:
ŠVICARSKI javni radio (SRF) objavio je zanimljiv prilog o situaciji u Hrvatskoj, u kojem se ističe da je Hrvatska zemlja koja “traži radnu snagu” kako bi servisirala turistički bum. Istovremeno su se mnogi Hrvati iselili pa se sada planira uvoz radnika iz Azije, naročito iz Bangladeša. SRF konstatira da je riječ o “hrvatskom paradoksu”.

“Unatoč turističkom bumu, najmlađoj članici Europske unije ne ide dobro”, konstatira SRF i nastavlja da se Hrvatska “teškom mukom izvukla iz krize koja je započela 2008. godine” te da je u njoj kriza najdulje trajala od svih članica Unije. Hrvatska je danas u situaciji da se u turističkim centrima “očajnički traže radnici”, s obzirom na to da je stotine tisuća Hrvata pobjeglo iz zemlje nakon njenog ulaska u EU.

Index.hr wrote:
Devet zemalja - Srbija, Ukrajina, Bjelorusija, Estonija, Mađarska, Njemačka, Italija, Rusija i Japan - primit će dovoljno imigranata da poništi posljedice iseljavanja i prirodnog pada i ostane iznad nule po kretanju stanovništva. Hrvatska pak spada u drugu kategoriju zemalja, onih u kojima je iseljavanje veće od useljavanja i uz negativni prirodni prirast samo ubrzava ukupni pad stanovništva. Uz nas su u ovoj kategoriji i Bosna i Hercegovina, Bugarska, Grčka Poljska, Portugal, Latvija, Litva, Moldova i Rumunjska.

Hrvatska posljednjih godina, kako je dobro poznato, uz prirodni pad stanovništva ima dramatičan val iseljavanja u zemlje Europske unije i druge razvijenije zemlje u kojima je životni standard viši, pravna država nije samo apstraktni pojam, a porezi i parafiskalni nameti, korupcija, nepotizam i državni aparat su manji ili barem podnošljiviji.

Ante Tomić wrote:
Ali, oprostite, kako je to završilo? Nizovima praznih kuća u Vukovaru, prozorima zakovanim daskama u Gospiću, semaforima koji svijetle ni za koga nad pustim i tihim kninskim ulicama. Poželite li se naseliti u nekome od takozvanih gradova heroja, zapanjujuće je jeftino. Nećete, istina, imati od čega živjeti, vozit ćete pola sata do najbliže ambulante, vrtića i trgovačkog centra, ali kuću možete dobiti za kikiriki. Tri za groš. S izuzetkom Dubrovnika i Konavala, gdje god je bio rat, gdje je devedeset prve najviše krvi palo, nekretnine su najpovoljnije. Pa, recite, zar to nije bogu za plakati, da je netko poginuo za petsto eura po kvadratu?

Kolinda Grabar Kitarović wrote:
Iako je moja demografska politika poznata, da želim da ljudi ostaju u Hrvatskoj i da se u nju vraćaju, kao predsjednica moram zastupati jednakost svih državljana. Uostalom, mobilnost je dobra - ja se nadam da će se ljudi koji ovdje žive vraćati u Hrvatsku i prenositi znanja i iskustva iz ovog uređenog društva", kazala je Grabar-Kitarović.

Slobodna Dalmacija wrote:
- Idealna situacija bi bila da imamo 13 kuhara, pet servirki i 10 pomoćnih radnika. Naše su brojke manje: 12 kuhara, četiri servirke i četiri pomoćna radnika. Treba nas osmero samo za podijeliti obrok na traci, sve vam je jasno. Natječaji se uredno raspisuju i isto tako se uredno ljudi ne javljaju, teško je to u Dubrovniku. Plaće su male, čovjeka ovdje ničim osim slobodnim danom ne možeš nagraditi. A ovo je težak posao, jako slabo plaćen, pa tko će nam se tu javiti?! Apeliramo Ministarstvu neprekidno, no nitko ne odgovara... Posao je pak uredan, svatko ima svoju smjenu i radno vrijeme koje se ne krši, ima slobodan dan i kakvu-takvu sigurnost, jer ovo je ipak bolnica, a ne restoran koji danas postoji, sutra ne - priča voditeljica Odjela prehrane Marina Matković.

Za ispomoć surađuju s probacijskim uredom i zatvorenicima.

- S njima smo jako zadovoljni, dobri su, vrijedni, i stvarno nam dobro dođu - kaže Matković.

A mladog čovjeka dovesti u kuhinju zasad ostaje nemoguća misija.

- Mi smo, nažalost, mirni još maksimalno pet godina. Nakon toga većina ih ide u mirovinu, pogon nam je gotov, neće imati tko raditi.

poslovni.hr wrote:
Stoga su najave iz Banskih dvora da ovog ljeta neće biti odmora za radnu skupinu stručnjaka veća da će pod palicom ministra financija Zdravka Marića raditi na valu fiskalnih rasterećenja, četvrtom po redu, odmah donijele poplavu ideja u kojem smjeru ići.

Iz redova poslodavaca ponovno se ponavlja staro rješenje koje je na stolu bilo i prošle godine o ukidanju najviše stope poreza na dohodak od 36 posto (ili alternative značajnog dizanja porezne osnovice za njezinu primjenu).

Ta bi mjera, argumentiraju stručnjaci, dovela do privlačenja investicija u industrije koje stvaraju veću dodanu vrijednost želimo li provući regionalna sjedišta kompanija, centre kompetencije i istraživačke centre, ali i spriječiti odljev kvalitetnih, visokoobrazovanih stručnjaka iz zemlje.

Vojvoda Babić wrote:
Neki se plaše da će zbog turističkog podbačaja porezi ići na više, no i ta bajka je gotova. Poreze se više ne može dizati. Naime, oni nisu računali da uz ovakve poreze tko može bježi, tko ostaje propada. Ima i onih koji posluju s brutalno visokim maržama pa prežive, ali i njih će u Hrvatskoj biti sve manje. Od "poduzetnika" ostaju uhljebiznismeni koji zapravo ne rade na tržištu, nego više novca posišu iz proračuna kroz namještene natječaje, poticaje i fondove nego što u njega uplate. No i oni žive od tuđeg novca, a tuđeg novca nestaje.

Osvetnici wrote:VELIKA OSVETA PROFESIONALNIH KONOBARA ‘Na nama su zaradili BMW-e, sad neka propadnu’

Vlada se malo nećkala, no onda je ipak povećala kvote za uvoz stranaca kako bi popunili radna mjesta u restoranima i hotelima.

Zašto stranaca? Zato što hrvatski školovani konobari i kuhari više ne žele raditi, odnosno biti izrabljivani. Desetljećima je zapravo domaći ugostitelj teško iskorištavao domaće radnike, bilo prevelikom satnicom i niskim plaćama, bilo izbjegavanjem toga da ga se prijavi. Desetljećima su na taj način ugostitelji zarađivali milijune na uštrb školovanih radnika i uživali potom u vlastitom luksuzu. Sada se dogodio veliki obrat. Profesionalni konobari i kuhari naprosto više ne žele raditi za domaće ugostitelje pa odlaze u inozemstvo. U Italiju, Irsku, Njemačku, na kruzere. Ukratko, van iz Hrvatske.

Zamijenit će ih stranci bez ikakvih stručnih kompetencija. Događa se zapravo velika izmjena radne snage u Hrvatskoj. Domaći radnici odlaze u zapadne zemlje, a neprofesionalni strani radnici, mahom iz Makedonije, Srbije, Albanije, ali i bliskoistočnih zemalja, dolaze u Hrvatsku pa je, u konačnici, naseljavaju. To je činjenica s kojom neki nemaju problem, jer su emigracije prirodne i dio su globalnog svijeta, a neki u tome vide veliki problem jer Hrvatska gubi mlade i školovane ljude.

No, evo što o tome kaže jedan konobar iz Opatije, koji nas je zamolio za anonimnost.

“Za nedostatak školovanih radnika ugostitelji su si sami krivi jer su nas profesionalce godinama izrabljivali. Radili smo po 12 sati na minimalcu. Sve ostalo smo zaradili na napojnicama. Ali to je sve bilo premalo s obzirom na velike troškove takvog turističkog grada. Pa Opatija je skuplja i od Zagreba. Znam za takve primjere diljem Kvarnera, po Krku, Cresu…”, prepričava nam iskustva naš sugovornik.

“Znamo raditi pravu talijansku kavu, raspoznavati najbolja vina, a strani radnici, Makedonci, Srbi, Albanci, to ne znaju. Ne znaju razliku između škampa i jastoga! Nemam načelno ništa protiv stranaca, ali valjda trebaju biti kvalificirani za posao. Kako će raditi ako ne znaju ni engleski jezik?”, pita se naš sugovornik.

Index.hr wrote:
Među zemlje s najvećom stopom useljavanja u Njemačku spada Hrvatska iz koje se u Njemačku 2018. iselilo 57.724 građana. Istodobno se iz Njemačke iselilo 28.869 stanovnika, tako da se broj hrvatskih državljana koji žive u Njemačkoj u 2018. povećao za 28.855 te sada iznosi 395.665 građana.

Krajem 2017. u Njemačkoj je zabilježeno 367.900 stanovnika s hrvatskim državljanstvom, što je 27.765 manje nego krajem 2018. Krajem 2016. u Njemačkoj je živjelo 332.605 građana, što je 35.295 manje nego krajem 2017.

Od 2010., kada je u Njemačkoj živjelo 220.199 hrvatskih državljana, do 2018. broj građana Njemačke s hrvatskim državljanstvom se povećao za 175.466.

Jutarnji list wrote:
Hrvatska je od 2011. do 2017. godine izgubila četiri posto svog stanovništva, no pogledamo li demografsku situaciju po županijama, stanje djeluje još alarmantnije. Najgore je u Vukovarsko-srijemskoj županiji koja je u sedam godina izgubila čak 12,2 posto svoje populacije. Slijede je Sisačko-moslavačka s minusom od skoro 12 posto, Požeško-slavonska s -11,1 posto te Brodsko-posavska koja je u navedenom razdoblju ostala bez 10,1 posto stanovništva. Jedino su Grad Zagreb i Istarska županija u skromnom plusu od 1,5 te 0,2 posto.

Jutarnji.hr wrote:
Hrvatski ugostitelji žele zadržati domaću radnu snagu. Nikome nije u interesu privlačiti strane radnike, koji i tako dobivaju jednaku plaću, a nemaju toliku motivaciju da predstave ljepote naše zemlje kroz hranu, piće i gostoljubivost, kao što imaju oni posvećeni i kvalitetni domaći konobari. Ipak, s takvim karakteristikama, u drugoj će zemlji dobiti veću plaću, pa gube i ugostitelji i gosti, a i država, iako to još ne priznaje. Posljedice pada turizma, ipak, u Hrvatskoj će imati negativan utjecaj na cijelo gospodarstvo i stotine tisuća ljudi, što se neće moći popraviti naknadnom pameću i prekasnim poreznim reformama.

Paul Bradbury wrote:
Kako komentirate činjenicu da su Hrvati iz kontinentalne Hrvatske odustali od rada na Jadranu odnosno u turizmu?

Potpuno ih razumijem i učinio bih isto kao oni. Zašto bi radili u turizmu u sezonskim poslovima s niskim plaćama ako mogu dobiti pravi posao u ozbiljnoj zemlji poput Irske ili Njemačke?

Sada se počinju uvoziti turistički radnici s Filipina, iz Egipta… Mislite li da će to funkcionirati?

Što se tiče stranih radnika u turizmu, Hrvatska me podsjeća na Irsku prije 60 godina, u kojoj je odrasla moja majka. Kao što će vam reći Hrvati koji danas žive u Irskoj, malo raznolikosti nije nikad nikoga ubilo. Mislim da to može funkcionirati, ali vjerujem i da će biti mnogo ljudi iz, primjerice, Australije koji će se žaliti da se tako rastvara Domovina. Hrvatska ima dva puta naprijed: ili će početi uvoditi jeftine radnike, ili će odustati od masovnog turizma i krenuti u pravcu koji sam predložio.

poslovni.hr wrote:
Na osnovi ekonomskih kretanja i broja stanovnika u ostalim tranzicijskim zemljama hrvatski ekonomist Velimir Šonje procjenjuje da slabije razvijene zemlje, pa i Hrvatska, mogu stabilizirati broj stanovnika kada dostignu 80 posto prosjeka razvoja EU. – Češka, Slovenija i Slovačka, koje nisu imale pad broja stanovnika, nalaze se oko ili iznad razine od 80 posto prosjeka EU. Estonija, koja je nedavno dostigla tu razinu, ranije je imala pad broja stanovnika, ali je on zaustavljen, navodi Šonje. Do zaključka da s rastom plaća i dostizanjem određenog razvoja migracije usporavaju došla je i istraživačica Bečkog instituta za tranzicijske zemlje Isolda Mara, koja je uočila da vanjska mobilnost iz novih članica EU usporava od 2015. te će vjerojatno ostati na nižim razinama u budućnosti. No, i ta analitičarka ističe da je još preuranjeno govoriti o jačoj povratnoj migraciji. Godina 2018. mogla bi se pokazati prijelomnom za Hrvatsku, jer lani je prvi put od ulaska u EU došlo do smanjenja iseljavanja i rasta useljavanja. Nova Europa kopira zapadne zemlje više nego što se to u Hrvatskoj misli te vlastite praznine popunjava useljavanjem siromašnijih susjeda.

Dubravko Ranilović wrote:
Faktori koji utječu na rast cijena i bude zabrinutost za stabilnost tržišta, smatra Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske, su velika potražnja, državne subvencije, nedostatak radnika u građevini i skuplja cijena rada. No, on ujedno upozorava da statistika zna biti varljiva i da objavljene podatke o porastu cijena nekretnina ne treba uzimati zdravo za gotovo. Pritom ističe kako postoji osjetna razlika između traženih i realiziranih cijena nekretnina.

seebiz.eu wrote:
„Brojni žitelji jugoistočne Europe odlaze u zemlje kao što su Njemačka, Italija i Španjolska. Plaće u njihovim domovinama se povećavaju, ali samo neznatno. Cijela jugoistočna Europa je pogođena. Poduzetnici, stručnjaci i političari od Budimpešte do Atene su zabrinuti. Mladi, dobro obrazovani ljudi koji su upravo atraktivni za tržište rada iseljavaju. Stručnjaci nedostaju na svakom uglu", piše Berliner Zeitung.

„Više od dva milijuna Rumunja, prema procjenama vlade u Bukureštu, živi u inozemstvu, većina u Španjolskoj i Italiji. Egzodus u susjedstvu je bio sličan: više od 700.000 Bugara je prema službenim navodima iselilo u inozemstvo u okviru EU-a. Iz Hrvatske je, prema podacima Studije Nacionalne banke iz Zagreba samo od 2013. do 2016. godine ukupno 230.000 građana iselilo u druge zemlje EU-a. Riječ je o dva posto stanovništva u godini dana. Srbiju je, prema navodima vlade, napustilo 640.000 ljudi.

Index.hr wrote:
Od ukupno dvadeset županija te Grada Zagreba međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih) imalo je šest županija i Grad Zagreb, a najviši je bio u Gradu Zagrebu (3.413 osoba). Negativan saldo migracije među županijama imalo je četrnaest županija, s tim da je najveći bio u Vukovarsko-srijemskoj županiji (-920 osoba), Brodsko-posavskoj županiji (-787 osoba) i Osječko-baranjskoj županiji (-786 osoba).

Ukupna migracija u 2018. godini

Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2018. (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imao je Grad Zagreb (3.242 osobe). Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Osječko-baranjska županija (-3.542 osobe) i Vukovarsko-srijemska županija (-3.101 osoba).

poslovni.hr wrote:
Ministar financija Zdravko Marić predložio je za četvrti krug porezne reforme novi poticaj za zapošljavanje mladih ljudi koji se i najviše iseljavaju iz Hrvatske. Zaposleni do 25 godina ne bi trebali plaćati porez na dohodak(plaću), a samim tim niti prirez ako ga je grad ili općina u kojoj žive uvela. Oni između 25 i 30 godina bi trebali plaćati pola propisanog poreza na dohodak.

Uz pomoć kalkulatora ugledne institucije "Računovodstvo, revizija i financije" donosimo vam okvirni izračun koliko bi trebala porasti plaća mlađima od 30 godina ako ova reforma bude usvojena i stupi na snagu prvog dana 2020. godine. Treba znati da oni koji imaju neto plaću do 3800 kuna neće dobiti ništa ovom poreznom reformom jer ionako ne plaćaju niti kune poreza i prireza. Također, oni koji imaju jedno dijete i plaću do 5500 kuna, također već danas ne plaćaju ništa. Osim toga, poslodavac je već oslobođen plaćanja zdravstvenog doprinosa od 16,5 posto za sve mlađe od 30 godina koje je zaposlio.

Jutarnji list wrote:
Sloboda kretanja omogućila je nešto što prije naši građani nisu mogli koristiti, napomenuo je premijer rekavši da se Hrvatskoj događa isto što se dogodilo svim državama srednje i istočne Europe - u prvih nekoliko godina potpune liberalizacije imale su trendove odlazaka, a onda se to smanjuje i stabilizira.

"To će se isto dogoditi i Hrvatskoj, mi smo sada u prvoj inicijalnoj fazi rezimea, tek će iduće godine biti kraj ove financijske perspektive", ustvrdio je dodavši da ćemo cjelovit uvid u to koliko nam je taj impuls za razvoj značio dobiti uskoro.

telegram.hr wrote:
U nastavku je rekao kako su u sklopu četvrte faze porezne reforme prošle i tzv. demografske mjere koje je gurao ministar financija Zdravko Marić. One, konkretno, uključuju potpuno oslobađanje zaposlenika mlađih od 25 godina od poreza na dohodak. Uz to, mladi od 26 do 30 godina plaćat će samo pola poreza na dohodak.

“Pridjev demografske te su mjere su dobile jer bi trebale usporiti iseljavanje mladih, a trebale bi i pomoći poslodavcima da zadrže radnike, čime bi se barem malo smanjila kriza izazvana nedostatkom radne snage u pojedinim sektorima. Oni koji ulaze na tržište rada i imaju slobodu kretanja dobit će u svojoj ranoj fazi aktivnog poslovnog života određenu vrstu položaja koji im omogućuje da ostvare veće prihode i ostanak u Hrvatskoj”, rekao je Plenković, dodavši da je riječ i o poreznoj i demografskoj mjeri.

Iva Tomić wrote:
Iva Tomić s Ekonomskog instituta, koja se posebno bavi tržištem rada, u načelu podržava mjere kojima se želi potaknuti zapošljavanje i povećanje plaća mladima, ali nije sigurna da će one donijeti rezulate. Gostujući na N1, rekla je da bi voljela vidjeti izračune učinka samih mjera, ali ona ocjenjuje da će pomoći malom broju ljudi. K tome, ostaje pitanje hoće li mladim zaposlenicima kojima plaća poraste za 500 kuna to doista pomoći da, primjerice, podignu kredit i poboljšaju svoju materijalnu situaciju. Ne isključuje ni opciju da neki poslodavci odluče zamijeniti skuplje radnike jeftinijima, što svako nije poželjan ishod za tržište rada. Na kraju, ističe Tomić, visina plaće nije jedini razlog koji je važan prilikom donošenje odluke o iseljavanju. No, kako ministar financija nije predstavio nikakvu procjenu učinka ove mjere, kroz neko vrijeme pokazat će ga kretanja na tržištu.

Vlado Brkanić wrote:
No, kada proslavi 25. rođendan, plaća će mu pasti za oko 600 kuna, a kada navrši 30 godina, ostaje i bez te povlastice. Stoga se stručnjak Vlado Brkanić smatra kako bi se mogao dogoditi da sada ljudi počnu više odlaziti kada postanu zreli i steknu određeno radno iskustvo.

Vedran Jakominić wrote:
Koordinacija ugostitelja Hrvatske pozdravlja najavu Vlade RH da će smanjiti porezno rasterećenje poslovanja u ugostiteljstvu smanjivanjem PDV-a na pripremu hrane s 25 na 13 posto, prenosi Poslovni.hr.

''Cilj smanjenja stope za nas je početak stvaranja uvjeta za povećanje plaća radnicima u ugostiteljstvu. Odlazak kvalitetne i kvalificirane radne snage, pritom mislimo na onu domaću, jedan je od najvećih problema ugostiteljstva i turizma Hrvatskoj i zato smo toliko apelirali na Vladu da smanji namete'', naveli su.

''Hvala Vladi i ministru financija Zdravku Mariću na najavama razumne odluke koja će za nas biti spas u zadnji čas. Razliku koja će nam ostati smanjenjem PDV-a preusmjerit ćemo u plaće te o tome intenzivno pregovaramo sa sindikatima jer želimo sve formalizirati kolektivnim ugovorom. Također, planiramo taj novac preusmjeriti u kupnju domaćih, kvalitetnijih, a ne uvoznih namirnica te dodatno dići uslugu na svim razinama'', ovim je povodom izjavio Vedran Jakominić, predsjednik Udruge ugostitelja Primorsko-goranske županije.

Miro Kovač wrote:
- Birači su nam uputili vrlo jasnu poruku na izborima za Europski parlament. Nju treba ozbiljno shvatiti. Budimo realni, rekonstrukcija Vlade uvelike je i posljedica izbornog rezultata. Glasači su nam vodilja, držimo se njih. A u našoj stranci ima, na svim razinama, pregršt sposobnih, angažiranih i domoljubnih ljudi koji žele bolji život u Hrvatskoj, u Osijeku, Splitu, Rijeci ili Zagrebu, a ne u Dublinu ili Münchenu. Uvažavajmo, slušajmo i upregnimo ih, dajmo im šansu. Među njima apsolutno dominira svijest da nezakonite radnje ne smiju biti pokriće za bilo koga u HDZ-u. Ako netko skrene s puta čestitosti, za to snosi i odgovornost. Tu nema kompromisa.

Lepi Boro wrote:
Vujović ističe da je izvjesno kako trend ne može trajati unedogled. "Mislim da smo blizu ili već dostigli plafon. Sad se u Zagrebu realizirana cijena kreće oko 1800 do 2000 eura po kvadratu, no to je kod nas u agenciji jer nemamo puno novogradnji. Cijene su posljedica činjenice da se dugo nije gradilo, tržište je bilo gladno novih stanova, a država je pokrenula program subvencioniranja. U međuvremenu se dosta toga izgradilo, a uz to se bazen kupaca, od kojih glavninu čine domaći, lagano prazni", kaže Vujović.

telegram.hr wrote:
Poljskoj 1. kolovoza na snagu stupa zakon koji je po mnogima poslužio kao inspiracija jednoj od mjera iz četvrtog kruga porezne reforme hrvatske Vlade. Poljaci mlađi od 26 godina, koji godišnje zarađuju manje od 85,528 zlota, što je točno 20 tisuća eura, bit će oslobođeni poreza na dohodak koji se u toj zemlji plaća po stopi 18 posto. Prosječna plaća u Poljskoj kreće se oko 14 tisuća eura godišnje. Prema procjenama poljske vlade, mjera će obuhvatiti oko 2 milijuna mladih radnika, prenosi CNN.

U Hrvatskoj je predložena ponešto modificirana verzija u naravi istog zakona. Ako mjere koje je predložio ministar financija Zdravko Marić prođu, radnici mlađi od 25 godina bit će potpuno oslobođeni plaćanja poreza na dohodak, dok će taj porez za one u dobi od 26 do 30 godina biti smanjen za 50 posto. U obje države takve mjere predstavljene su kao dio nastojanja da se zaustavi iseljavanje mladog i obrazovanog dijela populacije. Prema podacima Eurostata iz 2019., Poljska je druga po redu europska zemlja po broju iseljenika. Još više zabrinjava idući podatak. Od ukupnog broja iseljenih, čak 724.000 je visokoobrazovanih, u čemu Poljska prednjači u EU-u.