Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

marcuscato wrote:Dakle, čini se da ćemo imati i jedno i drugo - rast plaća i niži PDV.

https://m.24sata.hr/news/uz-nizi-pdv-vlada-ce-ici-i-na-dodatno-rasterecenje-placa-578570

Pozdrav svima, i ja sam jedan od onih sto je pratio temu na forum haer dok se nije zagusila, tamo mi se nije dalo sudjelovati.

Nisam strucnjak ali meni se cini da je besmisleno smanjivati PDV u ovom trenutku, pogotovo kad dobivamo toliko prihoda od turizma.
Mozda umjesto inzenjerima i doktorima zele povecati primanja iznajmljivacima, ipak su ovi potonji mnogo sira izborna publika
Ili je ovo samo PR HDZa koji ce reci, mi smo htjeli ispuniti predizborno obecanje, ali nam nisu dali koalicijski partneri?

Da, ja mislim da je PDV samo PR, mislim da ga je i bolje ne smanjivati. PDV je porez na potrošnju, isti oporezuje i neproduktivni i produktivni dio populacije, a kod nas je potrebno rasteretiti prije svega produktivni dio. Zato bi idealno bilo smanjiti poreze/doprinose na rad, i eventualno dodatno smanjiti porez na dobit.

Ali vjerojatno žele reći 'evo, obećali smo manji PDV i to smo predizborno obećanje ispunili'. A ako se ne desi, onda možda i bude ovo 'nisu nam dali partneri'.

U uvjetima manjka radne snage i smanjenje PDV-a se može lako pretvoriti i preliti u rast plaća ako cijene ne budu padale (što vjerojatno neće u velikoj većini slučajeva).

Megauhljebima je relativno lako smanjiti ove "male" doprinose te smanjiti PDV za posto-dva, međutim jednistvena stopa od 12% poreza na dohodak znači da lokalni šerifi ostaju bez 5 milijardi kuna (Bandić cca. 50% ukupne sume).

Morat će se alfa-uhljebi načvakat raznoraznih stimulansa moždanih vijuga da sa jedne strane povećaju plaće stvarnim stručnjacima flat-taxom, a sa druge strane izbjegnu veliku reformu lokalne uprave i uvođenje poreza na nekretnine.

Mislim porez i prirez ćine 65% prihoda u Zagrebu, tako da će vjerojatno prepustit lokalcima sve veći udjel poreza na dobit.

Međutim, "egzodus" neće stati, a na prvoj sljedećoj recesiji kad se uruše opet prihodi po porezu na dobit, idu... Reforme samo reforme.    

RealBear wrote:... Reforme samo reforme.    

Izgleda je i čuvaru državne kese već pomalo dosta bit 'dežurna Katica za sve'.

Zdravko wrote:"Jako ste dobru temu otvorili", odgovorio je Marić na pitanje "Ima li uopće šanse za porezne reforme bez reforme jedinica lokalne uprave?". "Svjestan sam svoje odgovornosti i moram ponoviti da porezni sustav ne može riješiti sve naše probleme. Nužno je da uslijede mjere koje će paralelno doprinjeti strukturnim iskoracima. Želimo da ovo bude nastavak onog što smo nazvali sinergijsko djelovanje. Jedino tako može doći do rasta standarda", kazao je ministar.
Ključ dugoročne hrvatske financijske stabilnosti je u rashodovnoj strani.

Prepuštanjem poreza na dohodak jedinicama lokalne samouprave zapravo su se većini jedinica povećali prihodi. Plenkiju to dobro dođe za umiljavanje bazi (većinu drži HDZ) ali morat će presjeć, prije ili kasnije.  

Jedna vrlo odmjerena politekonomska analiza starca Foče:
http://arhivanalitika.hr/blog/zasto-plenkovic-zeli-odluciti-krivo-i-smanjiti-pdv/

starac Fočo wrote:
Raspored povećanja marži među akterima u tom lancu i stanje na njihovim tržištima (primarno intenzitet konkurencije i elastičnost potražnje na promjene cijena kao i potražnje za inputima) odredit će hoće li promjena završiti smanjenjem cijena, povećanjem dobiti ili povećanjem plaća.

Ništa od ovog nije loše, ni negativno - u kontekstru poreznog rasterećenja možemo samo govoriti o dobrim i manje dobrim stvarima, kako je to rekao čika Milton Friedman:

Milton Friedman wrote:
I am in favor of cutting taxes under any circumstances and for any excuse, for any reason, whenever it's possible. … because I believe the big problem is not taxes, the big problem is spending. I believe our government is too large and intrusive, that we do not get our money's worth for the roughly 40 percent of our income that is spent by government … How can we ever cut government down to size? I believe there is one and only one way: the way parents control spendthrift children, cutting their allowance. For government, that means cutting taxes.

I još jedna genijalna dosjetka:

Velimir Šonje wrote:
Najvišu stopu treba rušiti ispod 30% za sve razumne razine plaća, a najbolje je uvesti flat tax.

Izleda da se "starac Fočo" sa ovih par članaka u zadnjih nekoliko tjedana potpuno okrenuo na našu stranu, valjda je i on konačno uočio da su uhljebi na tankom ledu zbog "egzodusa" te da je idealno vrijeme za izvršit veći pritisak na njih.

Kao što smo puno puta naglašavali, detalji "odricanja" zapravo nisu ni bitni, bitno je da neto plaće rastu puno brže od ukupnih rashoda opće države. A hoće li Plenki uzet Bandiću ili će Bandić uzet Plenkiju kao danak za podršku vladi mene apsolutno nije briga (Zagrebu ide 50% ukupnog prihoda od poreza na dohodak).

Nek uživaju u mozgalicama i slagalicama, nek pokažu kvalitetu svoje "ingenioznosti".  

"Egzodus" šalje neprigušeni signal i stvara takav manjak radne snage da "uhljebima i rodijacima" imaju samo dva izbora... Ili se prilagodit ili propast.
Darvinističko-meritokratski kapitalizam kojeg Hrvatska tek sad preko "egzodusa" upoznaje je takva snaga da bi im bilo bolje da se što prije prilagode.

Već na početku "Utjecaja egzodusa" br. 1, rekao sam da IT-sektor (te posebno programere) treba gledati kao leading indikator šta će se događati u drugim sektorima kod kojih radna snaga posjeduje globalno utržive znanja i vještine.

Dakle, što se tiče programera imamo rast neto plaća za 8.2% u prvih tri mjeseca 2018. u odnosu na Q1 2017., uz napomenu da je odnos za Q1 2017/2016 bio 8.7%. Znači ovdje imamo rast plaća bez obzira da li je rast pogonjen "odricanjem" države ili poslodavaca. Jednostavno je tu pritisak na plaće silan i nezaustavljiv.

S ukidanjem viza od strane UK i Nizozemske po meni u ovom sektoru trend rasta plaća ide na preko 10% godišnje što onda nužno dovodi do još bržeg"otimanja" i "kreativne destrukcije". Jednostavno oni koji zbog slabije produktivnosti i niskog prihoda po zaposleniku ne budu mogli povećavati plaće će gubiti radnu snagu i u konačnici će staviti ključ u bravu.

Definirali smo u pojovniku zašto je to dobro i zašto dolazi do prosperiteta kao posljedica ovog driblanja između "egzodusa" i "kreativne destrukcije". U konačnici neće biti nikakve šanse da najbolji stručnjaci rade za firme koje posluju s "uhljebim" ili prodaju poslovni software "rodijacima".

Recimo domaćim bankarima em poskupljuje radna snaga čije kolege odlazi u "egzodus", em im dolaze neki novi igraleci...    

Dolazi im izravna konkurencija na hrvatsko tržište: Polovica bankara živi u strahu od IT divova

http://www.poslovni.hr/trzista/dolazi-im-izravna-konkurencija-na-hrvatsko-trziste-polovica-bankara-zivi-u-strahu-od-it-divova-342236

Samo ovaj razvoj oko IT sektora je dovoljan za rušenje stope poreza na dohodak na 12%.

Liječnike, farmaceute, kemičare i inžinjere drugih struka ne treba ni spominjati. Treba samo pogledat strukturu njemačke ekonomije pa će biti puno toga jasnije.

Brutalni visoko-efikasni meritokratski kapital ne moli ni megauhljebe ni lokalne šerifi, a neoprezne "rodijake" koji se nisu na vrijeme iskrcali šalje u "pučku kuhinju".
Otet će ti najbolje radnike i onako i ovako, pitanje samo hoće li ih zaposliti u Njemačkoj, Nizosemskoj, Londonu ili će doći tu u Istru i splitske nebodere zbog niskih poreza.      

Trebamo malo kontekstualizirati one stope zaposlenosti iz "Statistike u nizu" da predočimo "vjernom štiocu" gdje se točno u limbu između "uhljebničko-rodijačke prčije", "vječitog bolesnika" i "pristojne EU-10/11 zemljice" nalazi Hrvatska.

Poslužit ćemo se trećim (2017Q3) i četvrtim kvartalom (2017Q4) čija nam razlika nešto govori o "potvrđenim rezervama" radne snage, a Hrvatsku s ostatkom EU i s EU-10 uspoređujemo u Q4 .

1. Stopa zaposlenosti 15-24

2017Q3 - 29,4%
2017Q4 - 23,2%

Najviša stopa zaposlenosti 15-24 u EU:
1. Nizozemska - 63,1%
2. Danska - 56,2%
3. UK - 51,1%

Najniža stopa zaposlenosti 15-24 u EU:
1. Grčka - 13,7%
2. Italija - 17,2%
3. Španjolska - 20,6%

Najviša stopa zaposlenosti 15-24 u EU-10:
1. Estonija - 43,6%
2. Slovenija - 33,3%
3. Latvija - 30,6%

Najniža stopa zaposlenosti 15-24 u EU-10:
1. Bugarska - 22,8%
2. Rumunjska - 22,9%
3. Slovačka - 27,1%


2. Stopa zaposlenosti 25-49

2017Q3 - 77,5%
2017Q4 - 77,8%

Najviša stopa zaposlenosti 25-49 u EU:
1. Slovenija - 88,1%
2. Češka - 86,5%
3. Švedska - 85,8%

Najniža stopa zaposlenosti 25-49 u EU:
1. Grčka - 67,7%
2. Italija - 69,1%
3. Španjolska - 74,6%
(4. Hrvatska - 77,8%)

Najviša stopa zaposlenosti 25-49 u EU-10:
1. Slovenija - 88,1%
2. Češka - 86,5%
3. Litva - 84,7%

Najniža stopa zaposlenosti 25-49 u EU-10:
1. Rumunjska - 79,9%
2. Slovačka - 80,0%
3. Bugarska - 80,2%


3. Stopa zaposlenosti 50-64

2017Q3 - 52,2%
2017Q4 - 50,7%

Najviša stopa zaposlenosti 50-64 u EU:
1. Švedska - 80,8%
2. Njemačka - 76,8%
3. Estonija - 75,4%

Najniža stopa zaposlenosti 50-64 u EU:
1. Grčka - 48,3%
2. Hrvatska - 50,7%
3. Rumunjska - 53,9%

Najviša stopa zaposlenosti 50-64 u EU-10:
1. Estonija - 75,4%
2. Češka - 73,0%
3. Litva - 71,7%

Najniža stopa zaposlenosti 50-64 u EU-10:
1. Rumunjska - 53,9%
2. Poljska - 56,8%
3. Slovenija - 58,1%


4. Stopa zaposlenosti 65+ (podaci su niske pouzdanosti/nepouzdani, ali dajmo ih ilustrativno)

2017Q3: 3,2%
2017Q4: 3,1%

Najviša stopa zaposlenosti 65+ u EU:
1. Estonija - 12,5%
2. Irska - 11,6%
3. Portugal - 10,5%

Najniža stopa zaposlenosti 65+ u EU:
1. Španjolska - 2,7%
2. Belgija - 2,7%
3. Luksemburg - 2,8%

Najviša stopa zaposlenosti 65+ u EU-10:
1. Estonija - 12,5%
2. Latvija - 8,9%
3. Litva - 8,6%

Najniža stopa zaposlenosti 65+ u EU-10:
1. Mađarska - 2,8%
2. Slovačka - 3,5%
3. Slovenija - 4,3%

Ukupna stopa zaposlenosti (15+):

2017Q3: 47,5%
2017Q4: 46,3%

Najviša stopa zaposlenosti 15+ u EU:
1. Nizozemska - 61,2%
2. Švedska - 61,0%
3. Estonija - 60,8%

Najniža stopa zaposlenosti 15+ u EU:
1. Grčka - 40,8%
2. Italija - 44,4%
3. Hrvatska - 46,3%

Najviša stopa zaposlenosti u EU-10:
1. Estonija - 60,8%
2. Češka - 58,9%
3. Litva - 56,6%

Najniža stopa zaposlenosti u EU-10:
1. Rumunjska - 51,6%
2. Bugarska - 52,3%
3. Poljska - 53,7%

Nekako mi se čini da će biti puno zapošljavanja ovih 50-64 ako se "egzodus" nastavi, a bit će i "dualnih obrazovanja" i plaćenih praksi. Moglo bi bit i pravilo "u penziju sa 65-67, a ako nećeš - ne moraš". Al ima još puta do toga

Monsignor.m wrote:

24 sata wrote:
- Velikim dijelom odlaze iz siromašnijih, ruralnih područja, okrenutih poljoprivredi, koji se s obzirom na stanje u toj privrednoj grani, napuštaju svom žestinom. Iz tih krajeva uobičajeno su išle migracije prema makroregionalnim centrima Hrvatske, koji sad također pokazuju negativan migracijski saldo. To samo svjedoči da nismo imali nikakvu makro-regionalnu strategiju, koja bi te ljude privukla u velike centre i zadržala u Hrvatskoj - kaže nam Šterc.

https://www.24sata.hr/news/zemlja-bez-ljudi-iz-hrvatske-je-iselila-jedna-cijela-zupanija-579353

Stjepan Š. (64) već godinama nije pisao strategiju. Dajmo da piše...

Rekao bih da sve dok "stratezi" budu pisali strategije bit će i egzodusa.

Uhljebničko-rodijačka paradigma je do 2009. lijepo pokazala koliko im je milijardi eura tuđih para trebalo za dignut stopu i broj zaposlenih te razvijati "makroekonomske centre".

Peak desezoniranog broja zaposlenih je bio 1.618 milijuna krajem 2008, a to znači da je od 2002-2008 stvareno 200.000 radnih mjesta (kojom su potom sva izgubljena u recesiji). Uz cijenu rasta bruto inozemnog duga za nestvarnih 30 milijardi eura od 2002-2009.

Dakle, jako dobro znamo koliko su efikasne i promoćurne strategije iznikle ispod skuta uhljebničko-rodijačke paradigme.

Postavlja se onda naravno pitanje... Koliko bi tuđe love trebalo uhljebima i rodijacima da zaposle ovih +200.000 tisuća "nezaposlivih" koje su utekli u "egzodus"?

Depopulacija pasivnih krajeva je nazaustavljiva, a koliko će ih završit u razvijenim dijelovi Hrvatske, a koliko će ih pobjeći kod Mutti i dalje, ovisi o tome koliko će stranog meritokratskog kapitala doći u hrvatske razvijene krajeve.

A strani meritokratski kapital neće doći ako strani manageri koji upravljaju tim kapitalom ne budu imali 30-40% veće neto plaće za isti bruto nego u Njemačkoj ili Skandinaviji.

Pitanje flat-tax na dohodak od 12%, manjih "malih" doprinosa (zapošljavanje, osiguranje) te spuštanja stope na kojoj se "veliki" doprinosi plaćaju (trenutno 46.000 kuna mjesečno) je pitanje dolaska stranog kapitala koji jedini može efikasno dogoročno zaposliti Hrvate u Hrvatskoj.

Mislim, brutalnom meritokratskom kapitalu svejedno, ako ih ne bude zaposlio u Hrvatskoj zaposlit će ih po Njemačkoj, Irskoj, Švedskoj, Belgijumu, Holandijumu...

"Egzodusu" kao jedinom reformatoru i vrhunaravnom izjednačavatelju ne trebaju strategije, niti mu trebaju "stručnjaci", akademici, profesori, docenti...      

Samo da odgovorim ovo za strane managere. U vecim firmama je visi management cesto na expat ugovorima, pod tax equalisationom, i dobija hardship severance (neznam dal se popularno daje za HR), tako da porezna politika zemlje manje utjece na njih direktno. Normalno, utjece na firme, a i svako ce radje bit negdje di misli da je pozitivna buducnost.

Lako za viši management, nema transfera znanja u poslovima visokog stupnja dodane vrijednosti bez dolaska srednjeg, a pogotovo nižeg managementa i seniora.
Dakle, govorimo o projekt liderima, glavnim inžinjerima, quality managerima, lead developerima i sličnom kadru oko kojih se može graditi posao.

Ako im neto plaće zbog niskog poreza na dohodak/doprinosa budu 40% više nego doma, neki će od njih biti spremni doći.

Skupa naravno s ponekim trenutnim egzodusašima i "mladim junošama" koji s jedne strane stječu relavantna znanja gore, a s druge strane znaju šta valja, a šta ne valja u Hrvatskoj.

Dovoljno je da se par tisuća takvih spusti sa sjevera na Jadran i gotovo je, ostalo će odradit "kreativna destrukcija".

Monsignor.m wrote:Prosječna netto plaća za 04/18 je 6220 kn, a za 04/17 je bila 5914 kn. Nominalni rast je 5,2%, a realni 3,8%

Prosječna brutto plaća za 04/18 je 8420 kn, a za 04/17 je bila 7945 kn. Nominalni rast je 6%, a realni 4,6 %.

Medijalna netto plaća za 04/18 je 5076 kn, a za 04/17 je bila 4865 kn.

Medijalna brutto plaća za 04/18 6965 kn, a za 04/17 je bila 6502 kn.

Dakle, bruto plaće rastu brže od neto plaća, a sve skupa imamo prilično jak  y/y rast.

Ima smisla ova kuknjava  poslodavaca u IT sektoru reklo bi se, bit će naravno još više leleka kako se deca budu odazivala na pozive UK i holandijumskih recruitera i head-huntera.

Ako megauhljebi ne krenu u ozbiljno kresanje poreza na duhodak, platit će "digitalizaciju" barem dva puta skuplje jer će morat uvozit "rješenja".

Šta ja znam, možda megauhljebi još snatre da će proć bez "digitalizacije"

Polako ulazimo u mainstream, evo sad je i Ivica Brkljača skužio TGGR (Total General Government Revenue) kao ključnu stvar u ovoj našoj priči:
https://novac.jutarnji.hr/aktualno/ostavite-novac-gradanima-i-poduzetnicima-da-mogu-trositi-i-puniti-drzavnu-blagajnu/7537437/

Ivica Brkljača wrote:
Hrvatska ekonomija naprosto je preopterećena porezima, a visoki porezni teret otežava postizanje viših stopa gospodarskog rasta. Na priloženom grafikonu možemo vidjeti kako je u Hrvatskoj udio prikupljenih poreza i doprinosa u BDP-u drugi najviši među usporedivim zemljama.

U navedenome treba tražiti jedan od razloga zašto nove zemlje članice EU rastu brže od Hrvatske, baš kao i odgovor na pitanje zašto stvoreni prostor treba iskoristiti za snižavanje poreznog tereta (jer to će pozitivno utjecati na konkurentnost i dinamiziranje hrvatske ekonomije). Time dolazimo do novog paketa poreznih izmjena koje bi trebale stupiti na snagu početkom sljedeće godine; prema riječima ministra financija, javnosti će ih predstaviti početkom sljedećeg mjeseca.

Izgleda da nas na našem ugodnom dnevnom boravku čeka samo promatranje kojom se brzinom odvijaju stvari koje se samo imaju odviti i pratiti plač i lelek

S ovim brdom podataka i statistike u petak i općenito zadnjih dana, ukidanjem radnih viza od strane svih osim od strane austrijskih "uhljeba i rodijaka" te intenziviranjem leleka i kuknjeve od strane onih koji relativno i apsolutno gube zbog egzodusa, slobodno možemo zaključiti da je krenula tranzicija u drugu fazu "utjecaja egzodusa".

Prva faza koja pomalo završava je bila samo prolog, odnosno priprema i zagrijavanje, a glavna značajke se ogleda u tome da je to bila faza koja je dovela do dramatičnog pada stope nezaposlenosti. Riješavanje problema donedavnih hrvatskih "nezaposlivih", od kojih su jedni direktno emigrirali, a drugi uskočili na upražnjena radna mjesta, dovelo je do velikog smanjenja količine ljudskog jada i nesreće.

Kad vidimo kako su Njemačka, Irska i drugi, koji su ukinuli radne vize "s voljom i na vrijeme", trivijalno lako riješili problem nezaposlenih u Hrvatskoj, automatski dobivamo kao posljedicu i sljedeće:

* Occamova britva nam kaže da je ekstraktivnoj uhljebničko-rodijačkoj paradigmi visoka nezaposlenost odgovarala jer bez visoke nezaposlenosti nema uhljebničkog trgovanja utjecajem te rodijačkog bahatog direktorovanja u vidu poznate "ako ti nećeš, ima tko hoće". Nema slikanja glasačkih listića i nema ziđanja vikendica "gazdama" vikendom.

* Ogolila se hipokrizija onih koji su kao zabrinuti za budućnost, demografiju, prazan prostor po pasivnim krajevima, a s druge strane sami su sve ove godine onemogućavali bilo kakvu pomisao o meritokratskoj i inkluzivnoj tržišnoj ekonomiji.

Međutim raskrinkavanje moda djelovanja i licemjerja tkz. "hrvatskih elita" koji su imali najviše koristi od dosadašnjeg klijentelističkog modela, a koje nam je darovala prva faza "egzodusa", ne znači puno. Smanjenje nezaposlenosti skoro nikoga ne boli, a bezobrazniji među uhljebima su trkeljali sve do prije nekog vremena da "egzodus" nije taj koji je smanjio nezaposlenost, nego valjda njihova providnost.

Dalje, prva faza je digla omjer "neto plaće/rashodi opće države", a megauhljebi različitih političkih opcija su dosad dva puta rezali porez na dohodak.

Međutim rast GDP-a po glavi stanovnika još prilično zaostaje za E10 državama (čak i kad uračunamo ovo smanjenje broja stanovnika od 1.2% u 2017. po DZS-u), a država se odricala samo "relativno" i to uglavnom na štetu rodijaka jer su glavni rashodi države koji su rezani bili u području investicija.

Idemo dakle detaljnije promotriti šta možemo onda očekivati od "druge faze"...

Moramo prvo vidjeti šta se događa s "egzodusom", po principu "ako nema egzodusa, nema ni njegovog utjecaja". Po recentnim brojkama o zaposlenosti iz Njemačke vidimo da su brojke za prva četiri mjeseca 2018. zapravo pokazuju da egzodus ka Mutti ubrzava (9045/8427), a irski PPS brojevi nam govore da "egzodus" tamo samo blago usporava.

Za očekivati je da će dobar broj onih koji su mislili u Irsku završiti u UK, a dio i u Nizozemsku, tako da ćemo ove koji idu tamo gdje je engleski jezik dovoljan za naći posao morati brojati skupa. Koliko će Slovenija privući ljudi sebi, ostaje za vidjeti, ne bih se začudio da tamo brojke budu i do 5.000 ljudi godišnje.

Što se tiče strukture "egzodusaša" treba očekivati relativni rast visoko obrazovanih koji već sada imaju relativno visoka primanja u Hrvatskoj, uz nastavak "egzodusa nezaposlivih" iz pasivnih krajeva prema Mutti, te blago ubrzanje egzodusa iz sjevero-zapadnih krajeva.

Dakle, za očekivati je da će "egzodus" ubrzati, te da je to glavni razlog zašto imamo recentno pojačanje leleka i kuknjave te rarznoraznih verbalnih eskapada raznoraznih pripadnika tkz. "hrvatskih elita".

Kao drugo vidljivo je usporavanje pada nezaposlenih na godišnjoj razini, s jedne strane objašnjivo uvozom strane sezonske radne snage, a s druge strane fundamentalnim problemima svojstvenim jugu Europe koji čak i na puno višem stupnju razvoja imaju visoku stopu nezaposlenosti. Za nadati se da će se bar dio ovih nezaposlenih koji imaju diplome uputiti prema UK i Nizozemskoj, kad im je već naučit bazični njemački i lansirat se ka Mutti bilo teško. Treba strogo podcrtati da emigracija nezaposlenih izaziva rast GDP-a po glavi stanovnika zbog veće potrošnje/investicija onih kojima su nezaposleni bili na grbači.

Kako normalan rast dolazi od rasta broja zaposlenih + rasta produktivnosti (kratkoračni "sugar high" rast preko potrošnje nije održiv) jasno je da mora rast i jedno i drugo ako se želi izbjeći daljnje zaostajanje prema E10 i postići konvergencija rasta GDP-a po glavi stanovnika.

Otkud mogu doći novi zaposleni?

* Direktno s škole i fakulteta, na način da se smanji broj onih koji studiraju ili da oni koji studiraju smanje broj godina studiranja (bilo jačim grijanjem stolice bilo napuštanjem studija). Ovo je po meni najveći realan izvor rasta barem kratkoročno. Da bi ovo funkcioniralo, plaće moraju rasti i početnicima/pripravnicima da se pošalje signal.

* Povratak privremeno umirovljenih (već se događa, ali uglavnom na crno ili branitelji po državnim poduzećima preko ugovora o djelu). Ovdje je potencijal rasta puno manji.

* Zapošljavanje strane radne snage na sezonskim radnim poslovima u turizmu i građevini. Ovdje se može nešto malo zakrpati, ali upitno je što se tiče produktivnosti uz dodatni faktor da strana sezonska radna snaga uglavnom neće trošit zarađenu lovu u Hrvatskoj.

* Uvoz kvalificirane radne snage iz non-EU zemalja preko 5-godišnjih lako dostupnih radnih viza. Ovo ima dugoročni potancijal, ali samo uz uvjet jako velikog rasta plaća.

Kako može rasti produktivnost?

* Jedino dolaskom i investicijama meritokratskog stranog kapitala, a on neće doći ako porezi na dohodak ne budu brutalno niski te ako se uhljebe, birokratke i lokalne šerife ne "digitalizira". Investicije od strane države em su u velikoj mjeri poluga uhljebničko-rodijačko modela, em su u onemogućene nužnim rezanjem rashoda opće države. Od domaćeg privatnog kapitala očito ne možemo očekivati veće skokove u produktivnosti jer je u velikoj mjeri nastao u anti-meritokratskom procesu pretvorbe i privatizacije te modela koji je uslijedio poslije.
 
Rekao bih da ovom drugom fazom "egzodus" ultimativno traži... "Reforme, samo reforme"...      

Zato i imamo lelek i kuknjavu te nazivanje "egzodusaša" raznoraznim nepriličnim imenim (pomodari, dezerteri, izdajice).

Zdravko Marić wrote:
Zdravko Marić kazao je na konferenciji kako neće biti potrebno raditi rebalans proračuna te da se s 1.9. očekuje daljnje porezno rasterećenje.

"Puno toga smo napravili u ove dvije godine, javni dug pada, izašli smo iz prekomjernog deficita, poboljšan nam je kreditni rejting", rekao je ministar financija Zdravko Marić u početku konferencije.
"U ovom trenutku ne trebamo rebalans proračuna, imamo vrlo odgovorno i racionalno planiranje proračuna. Ostajemo u okviru proračunske potrošnje koju smo planirali", dodao je i otkrio: "Možemo očekivati s 1.1.2019. daljnje porezno rasterećenje", no, nije htio govoriti o detaljima, odnosno o kakvom se rasterećenju radi, ali može se pretpostaviti da je riječ o smanjenju PDV-a s 25 na 24 posto

http://www.poslovni.hr/hrvatska/maric-najavio-porezno-rasterecenje-od-rujna-342478

A dr. Marić je bio vrlo čvrst u tome da se ne može mijenjati porezno opterećenje usred godine, nego uvijek od 1.1., mora biti da ga nešto gadno stišće, ako je prenesena vijest točna. ()
Mlado Derišče, znaš li ti šta o ovome, čini mi se vrlo čudno?

Po svemu sudeći stišću UK recruiteri ekipu po Linkedinu, pa HUP-ovci digli opću paniku jer egzodusaši "pomodari" se pakiraju i pravac Londra.

Primjetna je potpuna konfuzija u redovima megauhljeba, zamislili su jedno (čuvat status quo), a "egzodus" vrši pritisak da naprave nešto sasvim drugo.

Umjesto da trkeljaju i puštaju probne balone oko drugog stupa bilo bi im bolje da pripremaju Bandića za 12% jednistvene stope poreza na dohodak.

Monsi, omaška je. Ide od 1.1. Za sada nema promjena...predstaviti će kroz srpanj a na jesen ide u Sabor.

Da postam i ovdje fotos šta Američani vele gdje će se najviše poslova stvarati, odnosno posljedično kojih će zanimanja najviše faliti u Hrvatskoj zbog globalne potražnje (slična stvar je u i zemljama koje primaju "egzodusaše").



https://www.bls.gov/ooh/most-new-jobs.htm

Još jednom, ako ne bude jedinstvene stope od 12% poreza na dohodak skoro, razina leleka kod IT poslodavaca će biti ekstremna.

Ako ne bude rasta plaća kod sobarica, kuhara, konobara, medicinskog osoblja, građevinaca... bit će još i gore

Kao što rekoh u konobi, Vuk i Vedrana su najjači...      

Vuk wrote:
Može li IT sektor biti pokretač razvojne transformacije izvan klijentelističkih mreža

Mogu li se u Hrvatskoj pojaviti nove poduzetničke inicijative i inovacije u IT sektoru, u uvjetima kada, s jedne strane, postoji rast potražnje u svijetu za uslugama te vrste, a s druge strane postoji niz ograničavajućih faktora koji su na djelu u Hrvatskoj?

Širok je raspon takvih ograničenja: pravna nesigurnost, direktna ili indirektna kontrola države oko 2/3 BDP-a, državni paternalizam, rentijerski mentalitet i klijentelistička vladavina s posljedicama stvaranja ekstraktivnih a ne pro-tržišnih institucija, negativna kadrovska selekcija i rast iseljavanja najsposobnijih, te naposljetku značajno oslanjanje postojećeg IT sektora na pružanje usluga državnom sektoru pri čemu je konkurentnost manje presudna od političkih veza. Ovi faktori uzeti zajedno čine nepovoljno hrvatsko okruženje za ekspanziju IT industrije kao nositelja novog rasta mimo postojećih klijentelističkih mreža i koja bi ujedno bila faktor (kreativne) destrukcije samih tih mreža.

No, uz dana ograničenja, moguće je koristiti i male slobodne prostore za alternativni razvoj. Za to već postoji nekoliko pretpostavki: rastuća potražnja za širokim spektrom usluga IT industrije u svijetu, otvorenost Hrvatske kroz integriranost u Europsku uniju, nastup poslijeratnih mladih generacija koje komuniciraju društvenim mrežama i engleskim jezikom kao materinjim i čije preferencije su samim tim okrenute ka novoj tehnologiji, globalizmu i budućnosti. Ovdje ćemo se fokusirati na resurse koji mogu biti izvori novog rasta i na potrebu oslobađanja zabluda o faktorima rasta koju producira ekonomska ‘znanost’ u Hrvatskoj.
...
S obzirom na ranjivost domaće ekonomije i proračuna koji u tolikoj mjeri ovise o turizmu potrebno je promišljati o izlaznoj strategiji u smjeru razvijanja novih industrija i usluga temeljenih na konkurentnim prednostima koje posjedujemo. Prvi iskorak je javno razobličavanje iskrivljenih percepcija, stvaranih od lokalnih ekonomista neznalica, da je nužna reindustrijalizacija (naravno, po uputama istih i njihovih političkih sponzora) za koje Hrvatska nema kapaciteta, kapitala, znanja niti tržišta. Drugi napor je u promociji novih tehnologija za koje stvaramo dovoljno kvalitetne ljudske potencijale kao danas osnovnog faktora rasta, ali koji zbog nedostatka prilike odlaze u inozemstvo.

Kod poreza treba istaknuti da Hrvatska prednjači u poreznom opterećenju rada, gdje veće porezno opterećenje rada od nas imaju samo Grčka i Belgija. Ogromno porezno opterećenje, pogotovo u sistemski korumpiranom institucionalnom okviru poput našega, nije stimulativno za inovatore, za one koje bi trebali biti pokretači novih poslova i novih digitalnih tehnoloških industrija, i zato visokoobrazovani i talentirani pojedinci odlaze iz zemlje, ne samo nalazeći zaposlenje, već sve više otvarajući firme u inozemstvu.

Smanjenje poreznog opterećenja tek je prvi korak i predstavlja nužan (ali još uvijek ne dovoljan) uvjet za razvoj IT sektora u Hrvatskoj. Još uvijek ostaju problemi neefikasnog i politički zarobljenog pravosuđa, masovne korupcije i klijentelističkog obrasca zapošljavanja. Stvaranjem porezno stimuliranih poduzetničkih enklava u IT sektoru i oslobađanjem većih plaća građanima barem bi se parcijalno moglo krenuti u smjeru razvoja jednog sektora koji zasad obećava najveći povrat na investicije. Možda upravo tu krene druga tranzicija Hrvatske koja će se odvijati mimo političkih klijentelističkih mreža.

https://arhivanalitika.hr/blog/moze-li-it-sektor-biti-pokretac-razvojne-transformacije-izvan-klijentelistickih-mreza/

Opet, "egzodus" kao egzogeni faktor je ovdje ključan jer je izbacio sustav iz ravnoteže, tj. nirvane uhljebničko-rodijačkog modela.

"Egzodus" jednostavno kaže...

Ili će IT pokrenuti razvoj jer će porezi i harači onima koji stvaraju visoku dodanu vrijednost biti brutalno niski te će strani meritokratski kapital doći u "Jadranskog tigra".
Ili će Hrvatska ostati bez IT i drugih stvarnih stručnjaka.

Dakle, svi oni koje ovih dana vrbuju engleski i holandijumski recruiteri svojim odlaskom mogu ubrzati proces. Na užas ovih koji "egzoduše" prozivaju pomodarima, izdajicama i dezerterima.    

Evo par djelatnosti koje imaju veliki broj radne snage s plaćama većim od 12.000 kuna neto. Podaci su za ožujak 2017., u međuvremenu su programerima plaće narasle dodanih 8%.    

* 22.1%    Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda
* 19.6%    Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka
* 16.9%    Telekomunikacije
* 16.1%   Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima[/b][/b][/b]

https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2017/09-02-05_01_2017.htm

Otkad smo ubacili "ekstraktivne institucije" u ovu našu priču sve se nekako češće pojavljuju u javnom diskursu.

Nego, treba malo prokomentirati ovu statistiku distribucije plaća, da sam "megauhljeb" ja bi se malo zamislio nad njom:

- <2700 kn: 5,3% zaposlenih
- 2700 - 3500 kn: 12,8%
- 3500 - 4000 kn: 9,3%
- 4000 - 4500 kn: 10,8%
- 4500 - 5000 kn: 8,7%
- 5000 - 5500 kn: 7,9%
- 5500 - 6000 kn: 7,3%
- 6000 - 6500 kn: 7,2%
- 6500 - 7000 kn: 6,3%
- 7000 - 8000 kn: 8,8%
- 8000 - 10000 kn: 8,3%
- 10000 - 12000 kn: 3,5%
- 12000 kn i više: 4,2%

Ove natuknice bi meni prolazile kroz glavu dok bi se nemirno okretao u krevetu:

- na plaći ispod 4000 kn imam 27,4% zaposlenih, ako nemaju djece plate maksimalno 79 kuna poreza na dohodak i 115 kuna doprinosa za zapošljavanje/ozljedu na radu
- ako imaju jedno dijete plate 0 kn poreza na dohodak i 145 kuna doprinosa za zapošljavanje/ozljedu na radu ako imaju plaću do 5500 kn, onda mi je takvih 49,5%
- da tim 30-50% maknem kompletno zapošljavanje/ozljedu na radu i "porezu" dobili su 200 kn, nije baš da će ih to odgovorit od "egzodusa"

- možda je bolje da smanjim PDV na hranu kako su Rumunji, ili trošarine na gorivo, oni s manjim plaćama u postotku više troše na osnovne životne namirnice

Romania insider wrote:
Romania’s Government will cut the value-added tax (VAT) for all food items from 24% to 9%, starting June 1, 2015, Prime Minister Victor Ponta announced on Tuesday, April 7.
Ponta said that the reduced VAT will apply to all food products, as well as on non-alcoholic beverages and catering services. The current VAT rate on food is 24%, except for bread which has a reduced VAT rate of 9%.
“We have decided to cut the VAT for all food items to make this measure easier to apply. We also support the general VAT cut from 24% to 20% starting January 1, 2016, as well as the other measures in the new Fiscal Code,” Ponta said.
He explained that the Government took this decision because of the high impact, as the Romanians spend almost a third of their revenues on food, compared to an EU average of about 18%.

- natukli smo prije ogroman vanjski dug, a i moramo u Eurozonu, ako se odreknem kolača od PDV-a ne mogu to financirat deficitima
- turistička smo zemlja, dobar dio prihoda od PDV-a dolazi od turista, ista stvar i s trošarinama na gorivo, onda će mi i tamo past prihodi

- dobro za ovih 50%, ako smanjim "globe i porezu" na rad generalno, doći će mi meritokratski strani kapital i dignut će mi dodanu vrijednost koju mi gospodarstvo stvara pa će se to prelit i na plaće blagajnica, konobara i njegovateljica
- jebem ti Penna, Balassu i Samuelsona, svakog ponaosob više puta

- da bi meritokratski strani kapital stvorio dodanu vrijednost koja može podržat veće plaće moraju ih prestat ucjenjivat ovi u županijama i općinama, a čim će oni trgovat ako neće utjecajem
- ako meritokratski kapital i dođe, treba vremena da to procirkulira, još par godina će mi bježat sigurno

- ako bude posla za sve i bez nas, tko će onda slikavat listiće i ziđat bazene?

- možda da smanjim doprinose za zdravstveno, a ne odreknem se ničeg da to kompenziram novcima iz proračuna. Doduše, narod voli imat zdravstveno, a i pobjegoše mi liječnici
- a da mirovinsko smanjim, a ne odreknem se ničeg da kompenziram, al odakle onda da isplatim penzije

- možda "egzodus" stane sam od sebe, prokleti Tsipras, njemu nitko ne bježi, a on češe muda. A da im jednostavno oduzmemo putovnice?

Ključan zaključak ovih natuknica je da s obzirom na distribuciju plaća:
- odricanja ne smije biti samo na porezu na dohodak, nego da se treba zahvaćati i u doprinose
- trebat će se uključiti puno "možđanih" da bi "dijabolička ingenioznost" osmislila kako nadomjestiti tamo gdje se odrekne jer su "constraints" posvud
- plaće moraju rasti visokim stopama, a za što je potrebno puno meritokratskog stranog kapitala (rumunijski "sugar high" smo već jednom oblizali) koji ne voli biti tlačen i zajebavan od "uhljeba" i "rodijaka"
- što više meritokratskog stranog kapitala tim veći tok radne snage od "rodijaka" prema njemu pa će i rodijačke firme morati naučiti što je to "efikasnost"

Opisano u dvije riječi - "epska vremena"

Reklo bi se da je "egzodus" dao megauhljebima za mislit i vežbat "diaboličku ingenioznost".

Kako trenutno stoje stvari najviše nastradavaju "rodijaci", em se urušavaju investicije država, em strani kapital mic-po-mic šalje prvake pretvorbe i privatizacije u "bespuća povijesne zbiljnosti".

Po meni je najveći puzzle i misterijum za megauhljebe, gdje pronaći zaposlene uz koje može rasti i produktivnost, a da se ne zamjere totalka biračkom tijelu koje im sve ove godine i dao da rade šta hoće.

Dakle, s Q1 2018. imamo 918 tisuća neaktivnog stanovništva u populaciji od 15-64 (135 tisuće manje nego pet godina prije).

Podaci su iz "notornih" anketnih DZS podataka (Stopa neodogovora za prvo tromjesečje 2018. iznosila je 44,5%, a stopa odbijanja  26,9%.) + procjena broja stanovnika, pa trebamo odbit još jedno 70-100 tisuća u "egzodusu" koje DZS (još) ne broji.

S druge strane imamo oko 310.000 tisuća u prijevremenoj mirovini (po raznim osnovama) mlađih od 65 godina.

http://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/publikacije/statisticke_informacije/2018/Statisticke_informacijeHZMOa_1_2018_travanj2018.pdf

Ako usporedimo anketne i adminastrivne podatke podatke o broju zaposlenosih/nezaposlenih rekao bih da skoro 50% ovih u prijevremenoj mirovini već radi na crno. Tako da je raspoloživi bazen radne snage u populaciji "prijevremeno umirovljenih" već debelo ispražnjen.

Populaciju (35-65) koja nikad nije bila formalno zaposlena (uglavnom žene po pasivnim krajevima) je prilično teško ubaciti u populaciju zaposlenih, pogotovo što će njihov ulazak u bazen zaposlenih najvjerojatnije rušit produktivnost u Hrvatskoj. Tako da i od tamo zapravo ima jako malo meda za održavat uhljebničko-rodijačku paradigmu.

Zapravo za dizat produktivnost i zaposlenost, ostaju samo mladi koji se još školuju.

A "egzodus" neće stati, jer hrvatski neaktivni i nezaposleni kad odu kod Mutti u "ralje" meritokatskog kapitala postaju 10 puta produktivniji nago kad ih domaći uhljebe zaposle na javnim radovima i čuvanju "baba i đedova".

Grdi je sudoku zadao "egzodus" megauhljebima za mentalnu vježbu.

RealBear wrote:
Zapravo za dizat produktivnost i zaposlenost, ostaju samo mladi koji se još školuju.

Grdi je sudoku zadao "egzodus" megauhljebima za mentalnu vježbu.

Jedan dio rezerve omladinske radne snage je sigurno u registriranoj nezaposlenosti, a tamo stojimo ovako za 05/18 (01/18):

-15-19 godina: 3.721 (7.862)
-20-24 godine: 12.930 (23.177)
-25-29 godina: 14.788 (23.038)
-30-34 godine: 13.272 (19.033)

Znači da u ovom trenutku imamo 44.711 duša za ubaciti u peć, a prije početka sezone smo imali 73.110. Problem za "rodijake" je što ih imaju i Mutti, Uachtarán i Jelisaveta II.
Kad sve ove zaposlimo ne znam tko će imat vremena za šaranje po fasadama i paljenje kontejnera svaku jesen.  "Egzodus" će od nas napraviti jednu sasvim sterilnu zemljicu.

Monsignor.m wrote:

Milivoj Knežević Krunica wrote:
A kako se sada snalazite s radnom snagom?

- Imamo nedostatak kadra na svim razinama, od poslužitelja strojeva do inženjera. U Benkovcu i okruženju inače je veliki odljev radne snage prema inozemstvu. Za nas je otežavajuće i to što smo blizu mora, gdje nam i turizam odvlači znatan broj radno sposobnog stanovništva. Nemamo industrijsko okruženje, nema gotovih majstora i potrebno ih je školovati i trenirati. I najbolnije je kada vam odlazi radnik kojega ste obučili.

Kako to riješiti?

- Postaje klišej, ali je činjenica da radnici poslodavca puno koštaju, a malo dobiju. Vlada mora donijeti konkretnije mjere kako bi radnici ostali raditi u Hrvatskoj. Potezi moraju biti brzi, konkretni i osjetni. Jer je vrlo upitno hoće li se ulagati u Hrvatsku ako nema tko raditi. Mi raspisujemo natječaje za različita radna mjesta, a na njih se rijetko tko javlja. LTH u tome nije izuzetak, koliko sam imao prilike razgovarati s kolegama, slično je i kod poslodavaca iz ostalih sektora. S ovakvom tržišnom situacijom vezano za nedostatak radne snage pokušavamo se boriti na više načina. Povlačimo razne poteze kako bismo izašli u susret radnicima, zadržali ih te privukli nove, koristimo mogućnosti unutar grupacije da neke poslove privremeno izmjestimo na neku drugu proizvodnu lokaciju, nastavljamo s robotizacijom...

Robotizacija

https://novac.jutarnji.hr/incoming/lth-metalni-lijev-sve-sto-je-rutina-moze-raditi-robot-ne-boli-ga-glava-ne-umara-se/7574205/

HUP-ovce i ine "rodijake" koji ne budu investirali značajna sredstva u "robotizaciju" i "digitalizaciju", odnosno u sveopći rast produktivnosti, pojest će kreativna destrukcija.
Simple as that.    

Uzmimo hipotetsku situaciju da su anketni podaci o zaposlenosti DZS-a za Q1 točni, osnosno da se ostvario rast y/y broja zaposlenih od 71.000 ljudi (4.6%). Kako je GDP rastao samo 2.5%, to bi značilo da se produktivnost urušila brutalnih 2.1%.

Ako uzmemo malo konzervativnije HZMO podatke imamo rast zaposlenih od 2.4%, odnosno rast produktivnosti za bijednih 0.1%.

Kako DZS ima očiti break s JOPPD podacima ne možemo uspoređivati podatke, ali ako je Monsijev graf točan, opet imamo problem s niskom produktivnosti.

Broj plaćenih sati bio istih 172 sati (DZS brojke), a bruto plaće rastu trenutno realno 4.6% (opet 2.1% više nego GDP).

Moja procjena je da je stvarni rast zaposlenih po satu rada puno manji (ne veći od 1.5% na godišnjoj razini), ali svejedno i to znači mizeran rast produktivnosti od samo 1%.

Trenutna situacije je očita...

Cijenu "egzodusa" uglavnom plaćaju HUP-ovci i rodijaci, zato i imamo ovaj pojačani lelek i kuknjavu po main-stream medijima koja nas zabavlja iz dana u dan.

Ako megauhljebi ne smanje poreze pod pritiskom ovog plača i leleka, mnogi će krenuti poslovati s gubitkom jer ne mogu izdržati rast plaća iznikao iz zahtjeva "egzodusom" razbahaćene radne snage.

Kako "egzodus" neće stati, dapače možemo očekivati i ubrzavanje, lelek poslodavaca bi se mogao pretvoriti u bijes i otvoreni rat prema megauhljebima.

To mi guslari koji opjevavamo "egzodus" zovemo "Epska vremena".     

RealBear wrote:Kao što rekoh u konobi, Vuk i Vedrana su najjači...      

Vuk wrote:
Može li IT sektor biti pokretač razvojne transformacije izvan klijentelističkih mreža

Mogu li se u Hrvatskoj pojaviti nove poduzetničke inicijative i inovacije u IT sektoru, u uvjetima kada, s jedne strane, postoji rast potražnje u svijetu za uslugama te vrste, a s druge strane postoji niz ograničavajućih faktora koji su na djelu u Hrvatskoj?

Širok je raspon takvih ograničenja: pravna nesigurnost, direktna ili indirektna kontrola države oko 2/3 BDP-a, državni paternalizam, rentijerski mentalitet i klijentelistička vladavina s posljedicama stvaranja ekstraktivnih a ne pro-tržišnih institucija, negativna kadrovska selekcija i rast iseljavanja najsposobnijih, te naposljetku značajno oslanjanje postojećeg IT sektora na pružanje usluga državnom sektoru pri čemu je konkurentnost manje presudna od političkih veza. Ovi faktori uzeti zajedno čine nepovoljno hrvatsko okruženje za ekspanziju IT industrije kao nositelja novog rasta mimo postojećih klijentelističkih mreža i koja bi ujedno bila faktor (kreativne) destrukcije samih tih mreža.

No, uz dana ograničenja, moguće je koristiti i male slobodne prostore za alternativni razvoj. Za to već postoji nekoliko pretpostavki: rastuća potražnja za širokim spektrom usluga IT industrije u svijetu, otvorenost Hrvatske kroz integriranost u Europsku uniju, nastup poslijeratnih mladih generacija koje komuniciraju društvenim mrežama i engleskim jezikom kao materinjim i čije preferencije su samim tim okrenute ka novoj tehnologiji, globalizmu i budućnosti. Ovdje ćemo se fokusirati na resurse koji mogu biti izvori novog rasta i na potrebu oslobađanja zabluda o faktorima rasta koju producira ekonomska ‘znanost’ u Hrvatskoj.
...
S obzirom na ranjivost domaće ekonomije i proračuna koji u tolikoj mjeri ovise o turizmu potrebno je promišljati o izlaznoj strategiji u smjeru razvijanja novih industrija i usluga temeljenih na konkurentnim prednostima koje posjedujemo. Prvi iskorak je javno razobličavanje iskrivljenih percepcija, stvaranih od lokalnih ekonomista neznalica, da je nužna reindustrijalizacija (naravno, po uputama istih i njihovih političkih sponzora) za koje Hrvatska nema kapaciteta, kapitala, znanja niti tržišta. Drugi napor je u promociji novih tehnologija za koje stvaramo dovoljno kvalitetne ljudske potencijale kao danas osnovnog faktora rasta, ali koji zbog nedostatka prilike odlaze u inozemstvo.

Kod poreza treba istaknuti da Hrvatska prednjači u poreznom opterećenju rada, gdje veće porezno opterećenje rada od nas imaju samo Grčka i Belgija. Ogromno porezno opterećenje, pogotovo u sistemski korumpiranom institucionalnom okviru poput našega, nije stimulativno za inovatore, za one koje bi trebali biti pokretači novih poslova i novih digitalnih tehnoloških industrija, i zato visokoobrazovani i talentirani pojedinci odlaze iz zemlje, ne samo nalazeći zaposlenje, već sve više otvarajući firme u inozemstvu.

Smanjenje poreznog opterećenja tek je prvi korak i predstavlja nužan (ali još uvijek ne dovoljan) uvjet za razvoj IT sektora u Hrvatskoj. Još uvijek ostaju problemi neefikasnog i politički zarobljenog pravosuđa, masovne korupcije i klijentelističkog obrasca zapošljavanja. Stvaranjem porezno stimuliranih poduzetničkih enklava u IT sektoru i oslobađanjem većih plaća građanima barem bi se parcijalno moglo krenuti u smjeru razvoja jednog sektora koji zasad obećava najveći povrat na investicije. Možda upravo tu krene druga tranzicija Hrvatske koja će se odvijati mimo političkih klijentelističkih mreža.

https://arhivanalitika.hr/blog/moze-li-it-sektor-biti-pokretac-razvojne-transformacije-izvan-klijentelistickih-mreza/

Opet, "egzodus" kao egzogeni faktor je ovdje ključan jer je izbacio sustav iz ravnoteže, tj. nirvane uhljebničko-rodijačkog modela.

"Egzodus" jednostavno kaže...

Ili će IT pokrenuti razvoj jer će porezi i harači onima koji stvaraju visoku dodanu vrijednost biti brutalno niski te će strani meritokratski kapital doći u "Jadranskog tigra".
Ili će Hrvatska ostati bez IT i drugih stvarnih stručnjaka.

Dakle, svi oni koje ovih dana vrbuju engleski i holandijumski recruiteri svojim odlaskom mogu ubrzati proces. Na užas ovih koji "egzoduše" prozivaju pomodarima, izdajicama i dezerterima.    

Evo par djelatnosti koje imaju veliki broj radne snage s plaćama većim od 12.000 kuna neto. Podaci su za ožujak 2017., u međuvremenu su programerima plaće narasle dodanih 8%.    

* 22.1%    Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda
* 19.6%    Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka
* 16.9%    Telekomunikacije
* 16.1%    Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima[/b][/b][/b]

https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2017/09-02-05_01_2017.htm

Kad ja to napišem pred 6 mjeseci onda ništa, a sad neki hipsterski ekonomist to kaže i odmah  hmmmmm

A jel se prate šta cijene nekretnina? Uz toliki egzodus, trebalo bi se već pomalo to vidjeti - postojao je onaj neki indeks, po regijama ili županijama, centarnekretnina il što već Pa čak i ako je Zagreb stabilan, Slavonija bi morala kliziti prema dolje...

Počelo je s neradnim blagdanima u trgovini, a sad ti isti trgovački lanci i za tekmu zatvaraju vrata kako bi zaposlenici mogli u miru gledati i navijati, šta ti je ponuda i potražnja!

https://www.tportal.hr/biznis/clanak/spar-u-srijedu-ranije-zatvara-trgovine-zbog-utakmice-s-engleskom-foto-20180709

Samo jedan kratki komentar za "vjernog štioca". Inzistiramo da naša slika "egzodusa" bude koherentna pa radimo svako malo nekakav "consistency check". Tako treba malo promotrit prirodno kretanje stanovništva prema DZS-u (u ovom trenutku je zadnji dostupni mjesec 05/18) na Statistici u nizu.

Par opaski:

1) debela plava crta na grafu prirodnog kretanja stanovništva za 05/18 na Statistici u nizu je pomični prosjek (12 mjeseci) i time de facto desezoniramo vremenski niz i njime izbacujemo razne sezonske fluktuacije i gledamo dugoročni trend. Debelu crtu se između dvije točke u vremenu da uspoređivati bilo kad, a ne samo y/y.

2) Kako je vojvoda Bakić već utvrdio tamo 2015. - postoji snažna korelacija između zaposlenosti i broja novorođenih tj. u ekonomski dobrim vremenima se rađa više djece.

Ono što mi vidimo u podacima DZS-a da prosječni broj rođenih u 12 mjeseci (debela plava crta) gotovo linearno opada i to s nekih 3500 poroda u 2012. na 3000 u 2018., unatoč rastu plaća i zaposlenosti.

Trenutno mi ne pada nijedan demografski/kulturološki trend koji djeluje na tako kratkoj vremenskoj skali osim "egzodusa" ili DZS značajno u privremenim rezultatima podcjenjuje broj rođenih?