Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Lebowski wrote:
Sto se dogadja s medijalnom placom? Prakticki nema promjene od pocetka 2016... Jel moguce objasnjenje da egzodus ipak jos ne tjera Boso&Jozo d.o.o poslodavce (koji zaposljavaju puno nize placenih poslova) na promjenu? Neki sektori ekonomije ocito imaju pritisak na rast placa (npr. prilican rast u IT-u), ali generalno nema bas jako puno promjene na trzistu rada... Izostanak rast medijalne place ne pase skroz uz toliku kuknjavu poslodavaca da imaju manjak radnika.

Lebowski wrote:Da, mogli bi puno vise vidjeti iz raspodjele placa... Nije li u zadnjim godinama ta raspodjela barem godisnje objavljivana? 2015/16/17 bi nam vec i mogle nesto reci...

Lebowski wrote:Hmm, mislio sam zapravo na ovo

https://www.porezna-uprava.hr/HR_press/Documents/Priopcenje_Pegled_zaposlenika_u_32kategorije_neto_dohotka.pdf

Monsignor.m wrote:

Index.hr wrote:
Možda najkonkretniji prijedlog imao je rektor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli Alfio Barbieri, čije riječi Universitas prenosi.

"Rektor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, prof. Alfio Barbieri predložio je, zajedno s MZO-om, obaveze studentima da moraju odraditi u zemlji određeni broj godina, a u suprotnom da moraju platiti studij. Zbog nedostatka radnih mjesta, međutim, predložio je slobodni odlazak bivšim studentima koji u roku od dvije godine ne nađu zaposlenje, no istodobno bi i sveučilišta trebala preispitati svoje kvote", prenosi Barbierijev stav posljednji broj Universitasa u 2018. godini.

https://www.index.hr/vijesti/clanak/ovako-rektor-iz-pule-zeli-zadrzati-mlade-u-hrvatskoj-ako-zele-van-neka-plate/2056297.aspx

marcuscato wrote:Ajmo jedan misaoni oko toga da li bi prošlo ili ne.

Monsignor.m wrote:

Jutarnji list wrote:
Drugi značajan razlog izrazito negativnih demografskih kretanja leži u iseljavanju. Broj iseljenika iz Hrvatske raste još od izbijanja posljednje krize, a vrhunac doživljava posljednjih godina, nakon što su gotovo sve članice EU otvorile svoja tržišta rada za hrvatske državljane. O kakvim se razmjerima demografske katastrofe radi možda najbolje svjedoči podatak da je broj emigranata iz Hrvatske u 2017. godini bio čak 6,3 puta veći nego 2008. godine, te da se broj odseljenih u druge članice EU u istom razdoblju povećao za čak 30 puta, i to najviše u Njemačku i Irsku, ističe se u analizi HGK.

https://novac.jutarnji.hr/specijali/ia/bijela-kuga-poharala-zupanije-u-10-godina-samo-zagreb-ima-osjetno-veci-broj-stanovnika/8289149/

High Lfe wrote:

Da je problem odliva radno sposobnog stanovništva iz Srbije sada već u razmerama egzodusa, odnosno da to nije prejak termin, najbolje svedoče istraživanja i skorašnji događaji poput liberalizacije tržišta rada u Nemačkoj od 2020. Prema istraživanju Galupa objavljenog krajem decembra, Srbiju bi u narednim godinama moglo da napusti i do 25 odsto školovane i mlađe populacije. Do tih podataka, do „indeksa odliva mozgova“, došlo se obimnim istraživanjem koje je sproveo analitičko-istraživački centar Galup iz Sjedinjenih Američkih Država, na osnovu intervjua sa skoro pola miliona odraslih iz 152 zemlje širom sveta koji su obavljeni između 2015. i 2017. godine, preneo sajt Demostat.

– Galupovo istraživanje pokazalo je da Srbiju u ovom trenutku želi da napusti skoro polovina populacije između 15 i 29 godina, tačnije njih 46 odsto, kako bi započeli život u nekoj drugoj državi, bez ideje o povratku. Osim toga, i 27 odsto školovane populacije, odnosno visoko-obrazovanog kadra, izrazilo je spremnost da trajno napusti Srbiju – navodi Demostat.

Nešto ranije, u Novom Sadu su predstavljena dva istraživanja organizacije “Srbija 21 – Centar za buduću Srbiju“ sprovedena letos. Jedno je urađeno u Srbiji, u saradnji sa CeSID-om na reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika koji su odgovarali na pitanja o tome da li razmišljaju ili su razmišljali da odu iz zemlje. Podaci pokazuju da je 22 odsto, odnosno oko 1,2 miliona građana u nekom trenutku razmišljalo da ode iz zemlje.

http://alexandar.org/2019/01/17/egzodus-mladih-i-obrazovanih/

– Prema procenama nedavno objavljenim u Sekretarijatu OECD, emigracija iz Srbije je poprimila galopirajući rast. Naime, prosečan godišnji broj emigranata iz naše zemlje samo u države članice OECD, u periodu od 2005. do 2014. iznosio je 31.000. U 2014. emigriralo je 57.000 osoba, da bi 2015. taj broj dostigao rekordnih 60.000. Time je Srbija, na rang listi 50 zemalja u svetu sa najbrojnijom emigracijom, zauzela 31 mesto. Koliko se migranata vratilo u Srbiju nije poznato. Takav podatak u ovoj publikaciji nije dostupan – kaže za Danas profesor Grečić.

ideje.hr wrote:
Pola milijuna radnika nedostajat će češkom tržištu rada u lipnju ove godine,  upozorila je krajem 2018. Češka gospodarska komora. Češke tvrtke trenutno potražuju 440 tisuća radnika, 130 tisuća više nego što je Ured za zapošljavanje objavio u listopadu 2018. Poslodavci su svjesni da na listama Ureda neće naći odgovarajuće radnike pa oglase objavljuju na portalima ili angažiraju agencije. Na zapadu Češke poseban problem predstavlja odljev radnika u susjednu Njemačku. Neki od njih svakodnevno putuju preko granice, za višim primanjima i boljim radnim uvjetima.

Zbog već kroničnog nedostatka radne snage Vlada je na pritisak Gospodarske komore odlučila  udvostručiti godišnju kvotu radnika iz Ukrajine sa 20 tisuća na 40 tisuća. Režim Ukrajina je naziv programa češke Vlade iz 2016. godine koji omogućava ubrzano primanje radnika iz te zemlje, odnosno brže dobivanje radne vize. Režim Ukrajina je donesen i radi sprječavanja korupcije. Javna je tajna da su se davale visoke svote za više mjesto na listi čekanja za radnu vizu.

Polovicom siječnja Ministarstvo unutarnjih poslova zaposlilo je 110 novih službenika, Ministarstvo vanjskih poslova sedam, a država je zaposlila i 15 novih inspektora rada kako bi se kvota od 40 tisuća Ukrajinaca godišnje mogla ispuniti, s početkom od travnja ove godine.

Češka bilježi najnižu stopu nezaposlenosti u EU, oko 3%, u studenom prošle godine bila je 2,8%, a u Pragu je već duže vrijeme ispod 2%. Bez posla je oko 230 tisuća ljudi, što je najniža brojka od 1996. Među njima često nema onih s kvalifikacijama koje trebaju češkim tvrtkama, pa se oslanjanju na radnike iz inozemstva. Osim Ukrajinaca u Češku dolaze u većem broju i Srbi i Mongoli. Najviše se traže tehničari metalurgije, montažeri proizvoda, zanatlije, vozači teretnjaka, građevinari. Gospodarska komora je nedavno otvorila svoje urede u Srbiji i Ukrajini. Time, prema riječima Vladimira Dlouhog, predsjednika komore, nastoje spriječiti, posebno u Ukrajini, „mafijaške strukture koje su napravile dobar biznis u trgovini ukrajinskim radnicima.“ Češka bi, prema planovima komore,  zajedno s Ukrajincima i radnicima iz Srbije, Mongolije i Filipina uvozila godišnje 50 tisuća radnika.

Prema procjenama Gospodarske komore u Češkoj trenutno radi oko 3500 Talijana, 1900 Španjolaca, 1300 Hrvata, 1000 Grka, 700 Portugalaca. Sa zapada ima najviše Nijemaca preko 7000, pa Francuza 3200 i Austrijanaca oko 1600.

Češka komora je izabrala Srbiju zbog jezične i kulturne sličnosti dvaju naroda, a i zbog propasti srpske automobilske industrije koja je za sobom ostavila oko 30 tisuća kvalificiranih radnika. Pomoću programa Režim Srbija u  Češku će godišnje s radnom vizom moći doći maksimum 2000 radnika iz Srbije. Za Mongole se zanimaju većinom tvrtke iz mesne industrije i metalurgije. Filipinci zbog dobrog poznavanja engleskog jezika najčešće nalaze poslove u kockarnicama, ali i kao kuhari, maseri, slastičari i socijalni radnici. Češka postaje sve atraktivnija i za južno krilo EU, Španjolce, Portugalce i Talijane. Prema procjenama Gospodarske komore u Češkoj trenutno radi oko 3500 Talijana, 1900 Španjolaca, 1300 Hrvata, 1000 Grka, 700 Portugalaca. Sa zapada ima najviše Nijemaca preko 7000, pa Francuza 3200 i Austrijanaca oko 1600.

Češki poslodavci strahuju od Njemačke koja početkom sljedeće godine otvara tržište radnicima izvan zemalja EU. Veliki dio Ukrajinaca, koje preferiraju Česi, dat će prednost većim plaćama i boljim uvjetima rada, što Njemačka nesumnjivo pruža. Prosječna plaća u Njemačkoj je nešto više od dvije tisuće, a u Češkoj oko tisuću eura. Češka Udruga industrije i prometa uvjerena je da će otvaranje njemačkog tržišta imati negativni utjecaj na češku automobilsku industriju i strojarstvo, jer će, po riječima njihovog glasnogovornika Radeka Špicara, svatko sa stručnom kvalifikacijom radije otići u Njemačku. Udruga poduzetnika u građevinarstvu se pribojava za stotine malih tvrtki, podugovarača koje imaju velik udio radnika iz Ukrajine. Problem bi se lančano prebacio i na velike tvrtke, ugovarače posla.

Oko 118 tisuća Ukrajinaca legalno radi u Češkoj. Poslije Slovaka, Ukrajinci čine najbrojniju skupinu radnika iz inozemstva. U susjednoj Poljskoj radi već više od pola milijuna Ukrajinaca. Poljaci su najotvoreniji kad su u pitanju Ukrajinci, nemaju brojne administrativne prepreke za njihovo zapošljavanje. Ni Nijemci, za razliku od Češke ne planiraju uvesti kvote, tko god ispuni uvjete dobija posao.

Prosječna plaća u Ukrajini je oko 280 eura. U Češkoj, prema podacima Češkog statističkog ureda zarađuju prosječno nešto iznad 1000 eura. Veliki dio njih, međutim radi preko agencija i zarađuju manje. U Poljskoj zarađuju manje nego u Češkoj, ali tamo idu radije zbog lakše procedure. Otvaranje njemačkog tržišta natjerat će češke poslodavce na isplatu izdašnijih plaća Ukrajincima, ako ne žele da pobjegnu kod bogatijih susjeda.

Roman Božedomov je u Češku došao prije godinu dana. U Ukrajini je 18 godina radio kao vozač i mjesečno zarađivao oko 220 eura. U Češkoj zarađuje šest puta više. U izjavi za Hospodařské noviny kaže kako bi rado produžio dvogodišnji ugovor, ostao u Češkoj duže i doveo suprugu i kćer studenticu. Česi posljednjih godina nemaju interesa za profesiju vozača. Tvrtka Md logistika u kojoj radi Božedomov ima 200 zaposlenika, većinu stranaca, od kojih je 15 Ukrajinaca.

Češka i Poljska ipak imaju značajnu prednost u odnosu na Njemačku –  jezik. Jezična bliskost je jedan od razloga što su Ukrajinci rado odlazili u Češku i Poljsku. Sličnost jezika se posebno cijeni u poslovima njegovanja starijih i hendikepiranih. U Češkoj se traži nekoliko tisuća kvalificiranih njegovatelja. Češki analitičari tvrde da većina Ukrajinaca koji su već u Češkoj neće otići sljedeće godine u Njemačku, ali da će zbog nefleksibilnosti čeških zakona potencijalni radnici iz Ukrajine radije birati Njemačku ili Poljsku.

Mnogi to rade i sada. Češke firme unajme agencije u potrazi za radnicima iz Ukrajine. Kada radnici u konzulatu u Lvovu završe posao s dobivanjem vize, predstavnici poljskih tvrtki ih čekaju ispred konzulata i  nagovore ih da zatraže promjenu poslodavca i odvedu ih u Poljsku. Direktori špediterskih tvrtki  žale se češkim medijima kako im se dogodi da od nekoliko desetaka radnika koje su im odabrale agencije na koncu niti jedan ne dođe, a troškovi za agenciju spadaju u najveće. Inače, neki češki poslodavci obučavaju nove zaposlenike i u početku im plaćaju i smještaj, pa im je u interesu da ostanu kod njih najmanje dvije godine.

Na listama Ureda za zapošljavanje  krajem godine  najviše su se tražili vozači i radnici komunalnog otpada, građevinski radnici, čistači kanalizacije, rudari i ostalo osoblje u rudnicima. Tvrtke od vlade traže da se skrati razdoblje od mjesec dana koliko oglas za posao mora biti izvješen u uredu za zapošljavanje, na deset dana. Za sada tvrtke moraju čekati 30 dana dok se ne prijavi češki građanin ili državljanin neke od zemalja EU, a ako se to ne dogodi tek onda tvrtke  dobiju pravo da se prijave u vladin režim potrage za stranim radnicima.

Češki statistički ured objavio je sredinom siječnja kako su strani radnici 2017. godine činili gotovo 11% zaposlenih. Najveći broj su Slovaci, najobrazovaniji od svih inozemnih radnika. Ukrajinci rade u industriji, građevinarstvu, zdravstvu i ugostiteljstvu, premda ima i veliki broj visoko obrazovanih, ali nisu se zaposlili u Češkoj u svojim profesijama. Rumunji i Bugari često u Češkoj rade na pokretnim trakama, jedan od poslova koje Česi odbijaju.

Pogled Čeha na strane radnike se mijenja kako pada stopa nezaposlenosti. Sve do 2016. samo dvije petine ispitanika je smatralo da je zapošljavanje stranaca jedino rješenje za nedostatak radne snage, a danas to misli polovica anketiranih. Pada i postotak Čeha koji smatraju da im stranci oduzimaju posao. 2015. godine je tako razmišljalo čak 72% ljudi, a prošle godine 49%.

Zbog nedostatka radne snage ugrožen je rast, gube poslodavci, ali i državna blagajna koja je prošle godine ostala bez oko 3,3 milijarde eura koje bi dobila oporezivanjem i odvajanjem za mirovine, a ove godine bi prema procjenama Gospodarske komore državna blagajna mogla izgubiti oko 4,4 milijarde eura.

Jedan od većih problema predstavlja rad na crno, najčešće kod teških fizičkih poslova. Obavljaju ih u pravilu stranci i Česi pod ovrhom kojima bi legalne plaće bile oduzete za isplatu duga. Rade bez ugovora i za njih se ne odvajaju sredstva za zdravstveno i socijalno osiguranje. Druga su priča legalni, ali vrlo teški i slabo plaćeni poslovi od kojih zaposleni jedva preživljavaju.



Saša Uhlova je pod lažnim identitetom  u pola godine promijenila pet teških i najslabije plaćenih poslova. Napisala je seriju reportaža pod nazivom „Heroji kapitalističkog rada“ otkrivajući postojanje modernih robova
Kod ljudi koji obavljaju teške fizičke poslove stvoren je dubok osjećaj nepravde. I kad su bolesni moraju na posao, u protivnom gube radno mjesto, rade satima bez prava na pauzu i odlaska na zahod. Neki rade i po 17 sati dnevno za minimalnu plaću. Češku javnost je na problem upozorila 2017. godine novinarka Saša Uhlova koja je pod lažnim identitetom, sa skrivenom kamerom  u pola godine promijenila pet teških i najslabije plaćenih poslova. Napisala je o njima seriju reportaža pod nazivom „Heroji kapitalističkog rada“ otkrivajući javnosti postojanje modernih robova. Novinarka Apolena Rychlikova snimila je od materijala  dokumentarni film „Granice rada“.

U rujnu  prošle godine Guardian je objavio članak Uhlove If the Czech economy is thriving why we are so poor? (Ako češka ekonomija raste zašto smo toliko siromašni?) Uhlova upozorava na nedostatak solidarnosti, nepovjerenje u socijalnu državu i  na gledanje na sindikate kao na relikte socijalizma. U atmosferi ‘svatko je odgovoran sam za sebe’ postalo je normalno da uz minimalne plaće ide i flagrantno kršenje Zakona o radu. Posljedica minimalnih zarada je i neprestano zaduživanje. Zadužuju se i umirovljenici. U Češkoj ima oko 750 tisuća žrtava dugotrajne zaduženosti, ne ostaje im ni za plaćanje stambenih troškova. Prema podacima organizacije Social Watch dugovi utječu na život 2,5 milijuna ljudi u Češkoj, na četvrtinu stanovništva.

Za minimalnu plaću radi oko 150 tisuća ljudi. Ove je godine povećana na 13 350 kruna što je oko 520 eura. U međuvremenu su se češki sindikati  izborili da se u prethodnoj godini povećaju prosječna primanja za nešto više od 8%. I ove godine se očekuje rast plaća između 7% i 9%, a u okviru kolektivnih ugovora sindikalisti ove godine planiraju isposlovati skraćenje radnog vremena sa 40 sati tjedno na 37,5.

Prema procjenama Allianz Euro Monitora koji uzima u obzir dvadeset pokazatelja iz četiri ključne kategorije: fiskalna održivost, međunarodna konkurentnost, zaposlenost i produktivnost i inozemni dug, Češka je prestigla Njemačku i imala 2017 najstabilnije gospodarstvo u Europi. Bilo to dobro ili loše, češku ekonomiju uspoređuju s montažnom tvornicom i nazivaju je kineskom ekonomijom u Europi.

High Lfe wrote:Odgovoriću ovde, pa neka admini prebace na temu o Srbiji.

High Lfe wrote:Pa pazi. Srbija ima 1 700 000 penzionera, sa tendencijom rasta. Ima i preko 700 000 zaposlenih u javnom sektoru, takođe sa tendencijom rasta. Šta će se desiti kada oni koji pune budžet masovno krenu da odlaze... Prokuži sam.

RealBear wrote:Izašli BAMF podaci za prvih pola godine, ukratko... "egzodus" ne posustaje


http://www.bamf.de/SharedDocs/Anlagen/DE/Publikationen/Broschueren/freizuegigkeitsmonitoring-halbjahresbericht-2018.html

Hrvatska 1H 2018:
* 24.231 doseljenih u Njemačku (rast 3.0% y/y)
*  9.111 odeseljenih iz Njemačke (rast 6.1% y/y)
* 15.120  neto više doseljenih (rast 1.2% y/y)

Znači s 30.06.2018. 382.983 Hrvata kod Mutti (prestigli smo Grke)

To bi trebalo značit da smo trenutno na +400.000

Monsignor.m wrote:

Marko Sarađen wrote:
Njegova tvrtka trenutno broji 150 zaposlenih, među kojima je dvadesetak iz Bosne i Hercegovine, a zbog povećanja poslova treba ih još. Vlada je, za razliku od prethodnih, ove godine na vrijeme utvrdila godišnju kvotu zapošljavanja stranaca i povećala je te se poslodavci, pa tako i šibenski, ne moraju brinuti oko kvote. Prostora ima, ali kako stvari stoje, nema više radnika u zemljama u okruženju koji bi mogli doći raditi u njihove tvrtke.

– Nije problem dobiti radnu dozvolu ili obnoviti je, samo ako nađete radnika, koji nas zbog dodatnih troškova košta 15 posto više nego domaći. Na žalost, to je naša stvarnost, a bojim se da će biti i sve teže, kaže Sarađen.

https://novac.jutarnji.hr/makro-mikro/veliki-gradevinski-poduzetnici-nude-sve-vise-place-ali-radnike-nikako-ne-mogu-pronaci/8346656/

Naime, vlastiti smještaj za osoblje nemaju, niti se takav oblik smještaja u Vodicama može naći u sezoni, pa su radnike iz Drvara smjestili u Šibeniku.

– Morali smo ih dovoziti i odvoziti s posla, a radi se u smjenama, te im osigurati hranu. Plaća je ista kao i domaćim radnicima, a smještaj i prehrana dodatni su troškovi, i to su glavni razlozi zašto ćemo ove godine to pokušati izbjeći – kaže Bastić.

U pregovorima smo s Ukrajincima i spremni smo njihove ljude školovati za zavarivače i cjevare u našoj školi u Zagrebu. Nema nam druge, govori Čović.

– Nije problem dobiti radnu dozvolu ili obnoviti je, samo ako nađete radnika, koji nas zbog dodatnih troškova košta 15 posto više nego domaći. Na žalost, to je naša stvarnost, a bojim se da će biti i sve teže, kaže Sarađen.

Research also suggests that emigration, remittances and return migration can have a positive impact on political institutions and democratization in the country of origin.[58][59][60][61][62][63][64][65] Research also shows that remittances can lower the risk of civil war in the country of origin.[66] Return migration from countries with liberal gender norms has been associated with the transfer of liberal gender norms to the home country.

Peti ortak wrote:(najjače mi je kako te većina oslovljava s Realni