Praćenje leleka i kuknjave vezane za "egzodus"

Glas Slavonije wrote:
Za cjelodnevnu nastavu nama u ovom trenutku trebaju još najmanje dvije učionice. Postoji prostor na tavanu koji bi se mogao adaptirati, ali za to su potrebna sredstva. Smatram da bi takva organizacija bila mnogo bolja i nama, i roditeljima, i djeci koja više ne bi morala ni ručati u 9.50 kao sada, a i putnicima bi bilo lakše. No, dok sve to ne zaživi, pitanje je bez koliko ćemo učenika ostati i za koga će se škole proširivati i dograđivati. Prije smo imali znatno više učenika, sada ih je manje od dvjesto. Ove godine prvi put ćemo upisati samo petnaestak prvaša. Ako se takav trend nastavi, imat ćemo samo osam razrednih odjela – od prvog do osmog po jedan. I onda će, nažalost, svi stati u istu smjenu. Komentar je to dugogodišnje ravnateljice male slavonske OŠ Petrijevci na najavu ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak oko uvođenja cjelodnevne nastave od 9 do 16 sati u sve osnovne škole. Trenutačno oko polovine hrvatskih škola ima nastavu u dvije smjene, a desetak u tri smjene.

Slobodna Dalmacija wrote:
- Prije dva tjedna bio sam na razgovoru za posao za voditelja ugostiteljskog objekta na Braču i ovaj tjedan ću s vlasnikom finalizirati dogovor. Počinjem raditi već u prvom tjednu travnja. Dogovoreno je da ću raditi do kraja listopada.

Poznajem neke poslodavce koji su kolege iz struke već u veljači zvali za posao, potražnja za radnim kadrom je jako velika. Radnici su toliko traženi da neće biti nikakav problem usred ljeta dati otkaz na jednom radnom mjestu, ako se dogovoreni uvjeti ne ispoštuju, i naći posao kod drugog, poštenijeg poslodavca, na čitavoj obali i otocima.

poslovni.hr wrote:
Dostupnost radne snage u posljednjih godinu dana nametnula se kao top tema domaćih poslodavaca. Dok se prije nekoliko godina to pitanje tek ovlaš spominjalo, u posljednjim anketama poduzetnika izbilo je na sam vrh. U nedavnom intervjuu Poslovnom dnevniku direktorica AmChama Andrea Doko Jelušić istaknula je da su njihovi članovi u posljednjoj anketi tu temu podcrtali kao glavni ograničavajući faktor poslovanja u 2018., dok se 2017. prvi put uopće našla na listi.

Matija Posavec wrote:
“Ne ustručavam se ukazivati na probleme koji su stvorili pritisak na iseljavanje. Bilo upiranjem prsta i traženjem povećanja primanja naših radnika, pa i kroz smanjenje opterećenja na njihove plaće. Tražit ću da se u Hrvatskoj prekine praksa privremenih zapošljavanja i ugovora na određeno, koji imaju veliki udio u iseljeničkom pritisku”, kaže Posavec.

Smatra da se moraju dogoditi istinske promjene i u visini plaća te modelu zapošljavanja, kako bi se zaustavio migracijski pritisak i kako bi se započelo s povratkom prije svega mlade radne snage.

Frank-Walter Steinmeier wrote:
Hrvati kao najveću prednost članstva u EU navode mobilnost. No ta je mobilnost gotovo isključivo jednosmjerna, u smislu iseljavanja. Što čini Njemačka kako bi njezina radna snaga najbolje iskoristila mobilnost, ali i kako bi se vratili kući?

Sloboda kretanja i sloboda poslovnog nastana u EU prije svega predstavljaju dodatne prilike za svakog pojedinca. Omogućuju dodatno kulturno obogaćenje te stjecanje osobnih iskustava. Ta je mobilnost ujedno i bitan element zajedničkog unutarnjeg tržišta od čijih otvorenih granica profitira i Hrvatska. Znam da je Njemačka cilj mnogim Hrvaticama i Hrvatima te da se kod vas o pitanjima iseljavanja vode i kontroverzne rasprave. Unatoč raširenoj percepciji, u Njemačku se ljudi ne doseljavaju samo, već se mnogi iz nje i iseljavaju. Godine 2017., primjerice, više od milijun ljudi napustilo je Njemačku. Usprkos takvom trendu, svim je državama Europske unije u cilju ponuditi ljudima u vlastitoj zemlji vjerodostojnu i atraktivnu perspektivu – i to uvjerljivim reformama i okvirnim uvjetima. Njemačka u tome podržava Hrvatsku gdje god je to moguće, primjerice suradnjom na području dualnog strukovnog obrazovanja.

poslovni.hr wrote:
Problem u Hrvatskoj, ali i šire danas predstavlja manjak radne snage i odlazak ljudi s čime se suočava cijela Hrvatska i brojne velike tvrtke. Kako ste se vi suočili s takvim izazovima i imali potrebu za uvozom radnika? Čime nastojite privući i zadržati radnike?

Nedostatak kvalitetne i obrazovane radne snage u Hrvatskoj gorući je problem, od izlaska iz razdoblja recesije pa do danas svjedoci smo toga da se poslodavci bore kako ispoštovati rokove, odraditi sezonu, godinu, kako do kvalitetne radne snage kako bi mogli zadržati ili povećati kvalitetu usluge ili proizvoda. Kao konzultant u turizmu susrećem se s ovim problemom svakodnevno, no smatram da ključ problema nije u poslodavcima nego u zakonodavstvu i sustavu obrazovanja, a nažalost ni za jedno ni za drugo nema političke volje da se promijeni. Problem nisu više ni plaće, ljudi odlaze jer im sustav jednostavno ne omogućava da žive dostojanstveno i ponosno od svog rada, bilo to nekvalificiranim, obrtničkim ili specijalističkim zanimanjima i znanjima. U Termama Jezerčica sretni smo da tog problema zasad nemamo. Gotovo svi zaposleni imaju ugovore na neodređeno vrijeme, radi se po Zakonu o radu i kolektivnom ugovoru, primanja su dobra - nisu vrhunska i mogla bi biti i bolja, ali poslovanje, koliko god dobro bilo, više od ovog ne može podnijeti. Budžet plaća je gotovo 30 posto prihoda, a u zadnje tri godine dizali smo plaće otprilike 2,5 milijuna kuna na razini godine. Ljudi dobivaju božićnice, uskrsnice i regres za godišnji odmor, no smatram da je to samo dio zašto ljudi ne odlaze na druga, bolje plaćena radna mjesta u okruženju ili u velika hotelijerska i slična poduzeća. Bitno je da se radnik osjeća kao čovjek, da osjeća da se cijeni njegov rad, da su prepoznate ideje i svako dodatno zalaganje. Moji djelatnici su divni, funkcioniramo kao prijatelji, velika obitelj, nastojim biti direktor radnik, manager koji svojim primjerom, zalaganjem i radom daje i kolegama motivaciju. Nastojim pomoći koliko mogu i biti im dostupan, a oni to vraćaju svojim radom. Nije idealno, ali mi smo mali i moramo se pokriti koliko je to moguće.

poslovni.hr wrote:
Traženi su u gotovo svim sektorima i pozicijama - kao liječnici, vozači, menadžeri, trgovci, kuhari, inženjeri....
Do sredine ožujka gotovo se udvostručio broj umirovljenika zaposlenih na četiri sata dnevno, i to s 5138, koliko ih je bilo krajem prosinca 2018., na 8964, koliko ih je evidentirano 17. ožujka.

Hrvatska je prvi put legalizirala rad umirovljenika 1. siječnja 2014., ali samo za osobe koje su otišle u starosnu mirovinu. U početku, rad nakon 65. godine bio je zanimljiv tek rijetkim profesijama, poput liječnika, odvjetnika, profesora i menadžera pa je trebalo punih pet godina, počevši od 2014., da broj zaposlenih umirovljenika dostigne pet tisuća s kraja 2018. Od siječnja ove godine broj zaposlenih umirovljenika eksplodirao je te se u dva i pol mjeseca gotovo udvostručio u odnosu na kraj 2018.

Nakon onih koji su otišli u starosnu mirovinu, sada se slobodno mogu zaposliti i prijevremeno umirovljeni građani, ali i neke povlaštene skupine umirovljenika. Prema podacima iz Zavoda za mirovinsko osiguranje, prvi put legalno se zaposlilo 248 umirovljenih branitelja, 533 nekadašnje djelatne vojne osobe te 1519 osoba koje su otišle u prijevremenu mirovinu.

Sijede glave postale su tražene u gotovo svim djelatnostima i na gotovo svim pozicijama - od liječnika, farmaceuta, kuhara, menadžera, građevinara, zaštitara, profesora, vozača, trgovačkih putnika, inženjera... a sociolog Teo Matković procjenjuje da će u sljedećih godinu dana umirovljenici činiti oko dva posto radne snage. Istraživačica Ekonomskog instituta Zagreb Marina Tkalec upozorava da je početak godine donio nastavak potražnje za radnicima, posebno u uslužnim djelatnostima, ponajviše ugostiteljstvu, što se neće moći pokriti zapošljavanjem osoba koje su zagazile u sedmo desetljeće.

"Teško je očekivati da će tu potražnju moći zadovoljiti umirovljenici znajući da su dva osnovna problema takvog tipa zaposlenja niske plaće te teško priuštive nekretnine u mjestu obavljanja tih poslova, dakle na Jadranu. Druga zanimljivost na koju naš indeks OVI upozorava je pad potražnje za radom na istoku Hrvatske i rast u Zagrebu i na Jadranu što povlači tezu da bi se umirovljenici trebali iz mjesta niske potražnje za radom seliti na Jadran ili u Zagreb radi pronalaska posla. Uzmemo li u obzir da umirovljenici nisu pretjerano mobilna skupina, teško je očekivati da će moći zadovoljiti apetite tržišta", komentira Marina Tkalec.

novac.jutarnji.hr wrote:
Nedostatak radnika kompanije pokušavaju riješiti uvozom radne snage, ali i u tom slučaju država je kasno reagirala i tek ove godine odobrila povećanje uvoznih kvota. Odobren je uvoz 17.800 radnika u građevinarstvu. No, Kamenski tvrdi da je za to prekasno.

- Mi smo još prije pet godina u potrazi za radnom snagom proveli istraživanje u Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj. Nitko nije bio zainteresiran. Naš bazen radne snage oduvijek je bila Bosna. No, mi smo nepovratno prije nekoliko godina propustili priliku za uvoz većeg broja radnika iz BiH. Tamo je plaća bila 250 eura, a ovdje su mogli raditi za 1000 eura. Da smo na vrijeme digli broj uvoznih dozvola, najveći broj njih došao bi u Hrvatsku, ali kako to nije bilo moguće, otišli su dalje u Europu i nepovratno smo ih izgubili - naglašava Kamenski.

Po njegovim riječima, ni u budućnosti neće biti bolja situacija jer u Hrvatskoj interesa za ovaj posao među mladima nema.

- Mi smo u Zagorskoj županiji i Zagrebu đacima osmih razreda držali prezentacije o kompaniji i nudili 15.000 kuna stipendije onima koji će upisati strukovnu školu građevinskog smjera. Ukupno smo sklopili dva ugovora!

100posto.hr wrote:
'Kad sam došao na mjesto ravnatelja imali smo 415 , a u ovoj školskoj godini upisana su 253 učenika', kaže nam Jaušić, pa dodaje barem jednu ohrabrujuću vijest: 'Prema projekcijama u idućih pet godina ne bi trebalo doći do pada broja učenika.'

No, ono što brine je drugo pitanje, nevezano strogo uz natalitet. Djeca su se rađala i zadnjih godina, ali su, na žalost, sa svojim roditeljima i odlazila. Neki od njih u veće sredine, poput Bjelovara i Zagreba, no većina ih je sreću potražila u Njemačkog i Irskoj.

RTL wrote:Potraga istražila veliku krizu na tržištu rada: 'Prije su nam dolazili iz BiH i Srbije, a danas...'

Čistačice su pomele konkurenciju. To je, trenutačno najtraženije zanimanje u Hrvatskoj. Procjenjuje se da će ih ove sezone na Jadranu nedostajati više od 15 tisuća. U metropoli njihov manjak primjećuju tijekom cijele godine.

Eduard je predsjednik sindikata turizma i dodaje – nikad nije bilo ovako. Zbog manjka radne snage, a prvenstveno sobarica i čistačica Hrvatska je ove godine povećala uvoznu kvotu za radnike. Ali, kaže, ni to nam neće spasiti sezonu.

"Tu se pojavljuje i problem što smo mi računali da ćemo tu radnu snagu naći u zemljama bivše Jugoslavije, prvenstveno Bosni i Hercegovini, pa onda Makedoniji, dijelom Srbiji, međutim i ti ljudi su shvatili da im je bolje otići u Austriju, Njemačku, Irsku... Kad već odlaze od kuće bolje im je tako nego doći u Hrvatsku. Tako da evo sve to je dovelo do toga da mi stvarno u ovoj sezoni imamo veliki problem", rekao je Eduard.

Na bilo kojoj internetskoj stranici na kojoj se oglašavaju poslovi, pa čak i na samim stranicama burze, najviše je oglasa upravo za čistačice. Odlučili smo provjeriti što se to nudi kad se nitko za tim poslovima ne otima.

mojposao.net wrote:
S približavanjem ljetne turističke sezone, u domaćem medijskom prostoru sve češće pronalazimo vijesti o nestašici radnika. Najnovija nam stiže iz globalne konzultantske tvrtke Manpower, koja je objavila da je Hrvatska preuzela ne baš pretjerano laskavu titulu svjetskog rekordera kada je riječ o relativnom manjku radne snage.

dr. Tado Jurić wrote:
Kad se uzme u obzir tko bi sve mogao otići iz Hrvatske do 2026. godine, to bi bilo ukupno oko 800 tisuća ljudi, a već ih je 300 tisuća otišlo. Hrvatska će za sedam godina izgubiti cijeli potencijal ljudi koji se mogu iseliti i tada će zapravo iseljavanje stati. Te alarmantne brojke najavljuje dr. Tado Jurić predstavljajući knjigu "Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku?", u kojoj su prezentirani rezultati prvog znanstvenog istraživanja uzroka i posljedica te obilježja novijih iseljavanja Hrvata u Njemačku.

Telegram.hr wrote:
Grad je prema popisu stanovništva iz 2001. imao 188.687, a prema posljednjem iz 2011. godine na 178.702. No, oni smatraju da je od tada izgubljeno još 6.000, pa je trenutačna brojka na 171.000. Smanjio se i prosječan broj članova u kućanstvu. Po njihovoj procjeni, ukoliko bi se ovakvi trendovi nastavili, Split bi u sljedećih 20 godina izgubio još 38 tisuća stanovnika, a čak i kad bi se počele poduzimati aktivne mjere da se to promijeni, izgubio bi ih 20 tisuća.

LJUDI SI NE MOGU PRIUŠTITI NEKRETNINU U SPLITU
Podatak koji pak djeluje naizgled utješno, o tome kako 13 tisuća onih koji su otišli iz Splita živi na prostoru Splitsko-dalmatinske županije, nije uopće tako ohrabrujući kad se udubimo u razloge zbog kojih je došlo do tog iseljavanja u bližu okolicu.

seebiz.eu wrote:
Međutim, čak 35 posto njih ili 3357 izbrisanih nije otišlo s burze zato što su pronašli novi posao, nego zato što nisu ispunili obvezu mjesečnog javljanja. To upućuje na zaključak da je emigracijski trend i dalje prisutan. Ako se odlazak ljudi iz zemlje nastavi, to bi moglo dodatno zakomplicirati stanje na tržištu rada, kao i ambicije poslodavaca.

index.hr wrote:
“Ovakav gubitak stanovništva nije zabilježen ni u ratu”, istaknuo je Richard Grieveson iz WIIW-a te dodao kako su dodatni zabrinjavajući faktori i usporavanje njemačkog i kineskog gospodarstva. Manja potražnja u Njemačkoj će se naročito negativno odraziti na države poput Mađarske, Poljske i Hrvatske, koje ekonomski ovise o izvozu, što bi u kombinaciji s nedostatkom radne snage moglo proizvesti velike probleme.

index.hr wrote:
Bandić se inače, obraćao novinarima u sklopu dana obilježavanja svijesti o autizmu prilikom čega su se i tradicionalno puštali baloni. Jedna osoba vikala je na gradonačelnika: - Kad ćeš doći puštati balone na autobusni kolodvor za 300.000 Hrvata koji bježe Flixbusom?! Koje ste popljačkali? Aj dođi malo na autobusni kolodvor i to odgovori. Što se pravite blesavi? Svaki dan idu tri autobusa s ljudima koji bježe u Njemačku - vikao je muškarac dok je Bandić samo odgovarao 'Sve je u redu, sve je u redu'.

jutarnji.hr wrote:
Medicinska sestra svojim izborom zvanja svjesno odabire težak i veoma odgovoran posao. Ona mora biti vješta i spretna u izvršavanju svojih zadataka koji zahtijevaju neprestanu naobrazbu te niz socijalnih znanja i vještina, a za sve to treba puno strpljenja, ljubavi, vjere i tolerancije. Međutim, od toga se, nažalost, ne može živjeti. Jedino se može živjeti od pošteno zarađene i primjerene plaće - istaknula je medicinska sestra koja je i članica Predsjedništva Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara te predsjednica Županijske podružnice tog sindikata.

Naime, medicinska sestra u Hrvatskoj nakon 30 godina rada dobije 2.700 kuna mirovine, dok će nakon samo deset godina rada u Velikoj Britaniji dobiti 5.000 kuna.

Veljko Ostojić wrote:
"Radne dozvole su vatrogasna mjera i svi se nadamo da neće doći tih 15.300 ljudi iz inozemstva. Iako pozdravljam mjere, mislim da moramo još više aktivirati domaći radni potencijal ukupni. Ako umirovljenik želi raditi, može raditi do četiri sata dnevno a da mu se mirovina ne dira, pritom znamo da 80 posto umirovljenika ima 30 godina staža ili manje, zašto ne ponuditi, da budem jasan nitko ne tjera umirovljenike da radi, ali ako netko želi zašto mu ne dozvoliti da radi. U turizmu ili negdje drugdje, kad imamo situaciju da nam nedostaje radna snaga", rekao je.

100posto.hr wrote:
Da je u Hrvatskoj mnogo toga u neskladu, svi jako dobro znamo. Posljednjih godina tako često slušamo o neskladu na tržištu rada, najčešće kroz žalopojke poslodavaca zbog nedostatka radne snage s jedne strane i nezadovoljnih radnika ili tražitelja zaposlenja s druge. Još nije poznat točan broj ljudi koji su, u potrazi za boljom budućnosti, gotovo pa pobjegli iz zemlje, no poznato je koliko je ostalo onih koji su u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prijavljeni kao nezaposleni - njih je u ovom trenutku malo više od 145 tisuća.

vecernji.hr wrote:
Dominik je učenik drugog razreda srednje škole i školuje se za keramičara, a dio nastave obavlja na praksi. Nastavi li dobro raditi, njegov šef mogao bi ga, zbog nedostatka radne snage, brzo i zaposliti, javlja Dnevnik.hr. "Nema je na tržištu, nemamo kadar koji je školovan, koji zna taj posao. Djeca ne upisuju te škole i u velikim smo problemima, a primanja su viša od 8000 kuna neto", rekao je Dominikov šef Zlatko. Dominikovi vršnjaci na Zagrebačkom velesajmu pokazivali su osnovnoškolcima prednosti strukovnih zanimanja. "Nijedan učenik nije ostao bez posla. Ako to učenik želi, tvrtka u kojoj obavljaju praksu obično ga zadrži", rekao je Marko Šarbagi, profesor CNC operaterstva.

seebiz.eu wrote:
ZAGREB - Pronaći vodoinstalatera, zidara ili dimnjačara u Hrvatskoj je gotovo nemoguća misija.
Taj problem nastoji se riješiti reformom strukovnog obrazovanja, a ministrica Blaženka Divjak se uzda u uvođenje dualnog modela. No, u Obrtničkoj komori poručuju da taj model ne donosi ništa novo.

Tako su učenici Ekonomske i trgovačke škole u Čakovcu krenuli na praksu po novom, dualnom modelu, pa dan počinju u školi, a onda idu kod poslodavca.

"Oni su u svom praktikumu u školi vježbali prodavati, vježbali kako komunicirati s kupcem, vježbali slagati robu na police", rekla je Dnevniku.hr ravnateljica škole, Bosiljka Vinković-Kukolić.

Također, u školi se pripremaju za intervju s poslodavcima.

"Povratne informacije su takve da su učenici u školi zaista naučili one osnovne strukovne pojmove i pripremu za intervju s poslodavcem", rekla je Marina Branilovič, profesorica ekonomske grupe predmeta.

U školi tvrde da su poslodavci vrlo zainteresirani.

"Interes poslodavaca je velik. Neću sad sve spominjati, ali bazen poslodavaca se povećava", rekla je Vinković-Kukolić.

jutarnji.hr wrote:
Cinični Gorani bi rekli da jedino njihovu regiju nije pogodila demografska kriza koja je u samo nekoliko godina zadala Hrvatskoj bolan udarac - ali samo zato što je iz Gorskog kotara odavno prije otišao tko god je mogao i imao kamo. Iako to nije daleko od istine, u ovom dijelu države ima se zašto ostati, a ima se zašto i doći. Međutim, stvari su ipak prošle predaleko da bi se stanje popravilo samo od sebe, odnosno bez značajne intervencije lokalnih i državnih vlasti.

Shvatili su to u Vrbovskom i odlučili se umiranju svojega grada suprotstaviti radikalnim, u Hrvatskoj još nezabilježenim mjerama. Upravo su raspisali javni natječaj kojim nude milijun kuna mladim obiteljima za kupnju kuće na njihovom području. Maksimalan poticaj može iznositi 100.000 kuna po obitelji ili do 50 posto njihovih ulaganja, pet takvih iznosa je namijenjeno mladim ljudima s njihova područja koji kreću od nule, tri nekretnine na raspolaganju su osobama koje bi se uselile, a dvije za investitore, one koji bi nekretnine otkupile i stavile u turističko-ugostiteljsku funkciju.

poslovni.hr wrote:
U vremenima problema s pronalaskom radnika, kojih u Hrvatskoj više nema ako se i svijećom traže, nekako u drugom planu ostaju sve želje za napretkom u bilo kojem segmentu gospodarstva.

Uzmemo li građevinu, tehnološki ili trgovački sektor u promatranje, vrlo brzo, možda već nakon drugog retka analize vidjet ćemo da je najveći problem čovjek ili njegov nedostatak na tržištu rada. Međutim, koliko god to zvučalo čudno - dio tih potrebitih vještina nadomjestite će strojevi u godinama koje dolaze, a prizori Indijaca, Filipinaca ili drugih "egzotičnih" rasa na našim gradilištima nešto je na što se već sada moramo spremati, a za vjerovati je da hoćemo. Slično je i u programerskom, popularno zvanom IT sektoru - vrlo brzo za naše kompanije koje se uspiju svojim softverom probiti na strana tržišta programirat će ljudi iz Azije, ili tko zna, jednog dana iz Afrike.

Turizam bez brige za radnike
Nema u tome ništa zabrinjavajuće. Sektor nad kojim toliko plačemo - gospodarska grana zvana turizam morat će odustati od ideje da se djeca Hrvata školuju i odgajaju za konobare, spremačice i recepcionere i pristati na uvoz strane radne snage jer na kraju jedino će biti bitno da ti stranci znaju engleski jezik, isti onaj kojim se turisti sporazumijevaju i s našim ljudima.

100posto.hr wrote:
Danas u Krndiji, kažu mi mještani, živi 51 stanovnik. Bilo ih je točno pedeset, a onda im se nakon 12 godina rodila i prva beba. Na neki način ona je postala vjesnik sretni(ji)h vremena. Ove godine, na dan Općine koji se obilježava 8. lipnja, Krndijaši će napokon dobiti 'papir', vlasnički list, čime će praktički izići iz višedesetljetne 'ilegale'. Država, tj. ministarstvo imovine 'spustilo' je vlasništvo na općinu koja će ga potom proslijediti mještanima.

'Da se ovo dogodilo prije 20 godina ostalo bi puno više ljudi u selu. Na žalost, nitko nije imao interes da to riješi, pa su ostali većinom umirovljenici i ljudi koji žive od socijalne skrbi, a evo, kad se rodila bebica pojavilo nam se svjetlo na kraju tunela', s ponešto optimizma nam priča nam Krndijaš Ilija Bošković, jedan od rijetkih zaposlenih koji svoj kruh zarađuje u Osijeku.

'Nismo mogli ulagati ni u najosnovnije. Cesta nam je stigla prije 20 godina, a nemamo ni ono što je u 21. stoljeću podrazumjeva - vodu, plin, kanalizaciju', ubrzo se Ilija vraća u realnost.

poslovni.hr wrote:
"Plaće radnika u ugostiteljstvu u Hrvatskoj su se unazad deset godina gotovo udvostručile, a sada i da plaćamo više teško bi našli radnike jer i više plaće još nisu konkurentne onima u zemljama EU-a. Sjećam se onih godina kada se smanjio PDV, većina ugostitelja je živnula i puno ulagala i u objekte, i u ponudu, i u više plaće radnika, ali u sadašnjoj situaciji ne mogu puno od toga", otkriva Martinjaš.