Praćenje leleka i kuknjave vezane za "egzodus"

Gojko Bežovan wrote:
Bežovan smatra da treba provesti široku javnu raspravu o POS programu i stambenim demografskim mjerama općenito, jer su istraživanja pokazala da mladi ljudi ni za kakve postojeće stambene kredite nisu platežno sposobni. Treba graditi, kaže, javno-najamne stanove.

- Mladima je kupnja stana nepriuštiva. Odlaze zato u Irsku, i tamo dijele stanove s drugima, skupo to plaćaju, teško im je, ali se i zbog sramote često ne žele vratiti kući«, zaključuje profesor.

Slobodna Dalmacija wrote:
– Domaći radnici u turizmu sada su najugroženiji jer su poslodavci odlučili učiniti sve da dovuku strance i iskoriste ovu kvotu uvoznih dozvola za radnike. Stižu nam Filipinci i Ukrajinci u Dalmaciju, dobivaju stan i hranu plus plaću istu kao i mi domaći.

Time su oni zapravo bolje plaćeni i za 40 posto nego mi koji nakon posla odlazimo kući, plaćamo račune, hranimo obitelj i ostalo, a plaća nam je ista. Oni ne troše ni na hranu ni na smještaj, sve im je plaćeno i to nije pravedno prema domaćima, za koje poslodavci znaju da su im ionako tu i da neće pobjeći, kolika god da im je plaća mala – žali nam se kuhar iz hotelske kuće na otoku.

U sektoru turizma kvote za uvoz radne snage povećane su za više od sto posto, a lani ih je bilo 6900, što je broj sezonaca dovoljan tek za jednu veliku hotelsku kuću na Jadranu, kaže predsjednik Sindikata turizma i trgovine Eduard Andrić.

– Nije rješenje za nedostatak radne snage u povećanju uvoznih dozvola jer se time ništa ne postiže, nego u poreznim rasterećenjima poslodavcima, koji onda imaju više prostora za povećanje plaća, što se sada najbolje vidi na primjerima velikih hotelskih kuća.

Večernji list wrote:
– Šefica odjela za strance rekla mi je da se ophodim s njima kao majka. Mi im sve rješavamo, ako nekoga boli zub, zove mene. Ako je bolestan, ima temperaturu ili mora u ljekarnu, zovu nas. Pa čak i kad imaju razmirice u kući, zovu nas – govori Lejla Krežić koja je jako zadovoljna susretljvošću Odjela za strance samoborske policije. Dodaje da njezini indijski radnici od plaće ostave sebi onoliko koliko im je dovoljno za hranu, a sve ostalo šalju kući u Indiju. Ali i da silno žele ostati u Hrvatskoj i dovesti ovdje svoje obitelji. To im je, kažu, životni san.

Mirjana Čagalj wrote:
''Manjak radne snage ograničavajući je čimbenik i jedan od gorućih problema s kojim se susreću poslodavci, posebice u sektorima koji čine temelje gospodarskog rasta poput proizvodnje, graditeljstva, turizma. U ovom trenutku trebamo dati priliku stranoj radnoj snazi, te ujedno ne prestati raditi na vraćanju naše domaće radne snage'' naglasila je potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze, Mirjana Čagalj.

Marin Pucar wrote:
"Veseli nas da smo podignuli potrošnju i primanja zaposlenika, s obzirom na problem radne snage koja sve više odlazi u inozemstvo", kaže prvi čovjek Podravke.

"Zbog niskih plaća sve više ljudi iseljava, i ako ne podignemo nivo neto plaća, onda će taj odljev prema van biti još veći, a to za nas znači još veći problem", kaže Pucar.

poslovni.hr wrote:
Iako smo izgubili 10% stanovništva zbog iseljavanja, stanovništvo nam stari, natalitet pada, nema gospodarskog booma i cijene rastu, raste i potražnja. Zašto se togađa, objasnio je Robert Pokrovac:

Demografi wrote:
Iseljavanje odavno više nije demografska, nego politička i psihološka tema. Političarima odgovara iseljavanje jer odlazi kritična masa mladih koja bi nešto mogla mijenjati. Samo treba pogledati tko ostaje, tko odlazi, tko nam dolazi i sve je jasno. Ostaju oni koji su posložili sustav po svojoj mjeri, rođačko-ortačko-interesnoj, odlaze oni koji su pokušali nešto promijeniti i vide da se to ne može na primjeru svojih roditelja, tvrdi Tado Jurić, politolog i povjesničar s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, koji je proveo istraživanje o iseljavanju naših građana u Njemačku. Oni govore da su se iselili zbog nesređenih institucija, nesposobnih i korumpiranih političara, loših uvjeta na tržištu rada, pravne nesigurnosti.

Slobodna Dalmacija wrote:
Prije dva-tri dana u jednom danu iz Vrgorca je otišlo u Njemačku i Irsku, u potrazi za boljim životom deset ljudi. Ne treba posebno isticati, što to znači za jedan gradić od nekoliko tisuća stanovnika.

- Nacionalna politika u Zagebu mora shvatiti, da postoje urbana i ruralna područja u Hrvatskoj. Ruralnim područja imaju dvostruki egzodus, jedan prema urbanim krajevima, drugi vani. Dok god ne shvati nacionalna vlasti, da nije isto biti poduzetnik u Vrgorcu, Sinju, Imotskom, Kninu… i u urbanim krajevima.

Berislav Horvat wrote:
Očekujete li još velikih valova iseljavanja iz Hrvatske? Nemojmo zaboraviti da nam iduće godine vrata svojeg tržišta rada, kao posljednja u EU, otvara i Austrija.

- Iseljavanja će sigurno još biti. Točno, Austrija bi mogla privući dio naše radne snage jer je blizu i radnici će moći migrirati praktički od vikenda do vikenda. Dakle, iseljavanje će se nastaviti, no bit će i povrataka, posebno kako budu rasle plaće u Hrvatskoj. Procjene za budućnost teško je davati, no jasno je da će nedostatak radne snage ostati problem broj jedan za Hrvatsku i idućih godina.

Blaženko Boban wrote:
Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban istaknuo je da umjesto pesimizma treba širiti optimizam jer i to, rekao je utječe na ostanak te čak i povratak mladih u Hrvatsku.

seebiz.eu wrote:
Po njezinim riječima, medicinska sestra u riječkoj bolnici dobiva oko pet tisuća kuna, viša medicinska kuna pet i pol tisuća kuna, a najveća plaća koju može ostvariti medicinska sestra je šest tisuća kuna. Od početka srpnja do kraja 2018. iz riječke bolnice otišlo je 56 medicinskih sestara, a na mjesec ih u prosjeku odlazi 10, uglavnom u inozemstvo, gdje su plaće medicinskih sestara od dvije do dvije i pol tisuće eura, rekla je.

Slobodna Dalmacija wrote:
- Bacio si rođenu babu s balkona! Sad rentaš njezin stan od 36 kvadrata za 500 eura mjesečno! A priko ljeta iz njega izbacuješ ljude, smrade smrdljivi!

Usrao si splitski Advent! Nabio si cijene pa je ovu zimu više ljudi posjetilo zabavne parkove u Černobilu nego kućice na Rivi! Prevario si čitav grad da selfi stup stvarno postoji! Tamo nema ničega! Švercao si karte za Irsku u pola cijene da mladi lakše mogu otić odavde!

Marko Pavić wrote:
Na konstataciju voditelja Mislava Togonala da su u drugim državama zapadne Europe puno veće plaće i da se bolje živi, ministar Pavić je rekao da je živio u Velikoj Britaniji i da su tamo troškovi puno veći i da je bolje živio sa 4200 kuna u Zagrebu nego s 12 tisuća kuna u Velikoj Britaniji.

"Ne možete uspoređivati kruške i jabuke. Ljudi u Velikoj Britaniji i Irskoj do 40. godine života žive sa svojim cimerima", dodaje ministar.

index.hr wrote:
Oni su, pak, duhovi. Sjene iz noćne more čijih se lica ujutro ne možemo sjetiti. No za razliku od osobnih noćnih mora, iz ove se kolektivne ne budimo. Prikaze se samo smjenjuju, a mi smo sve umorniji i pogrbljeniji. Svako njihovo pojavljivanje isisava nam sve više životne snage i radosti. A oni se smiju i zadovoljno rukuju dok jedni drugima komplimentiraju. Općinski načelnik Plenkoviću: "Vojvodo!" Premijer mu uzvraća: "Serdare." I tako cijeli dan, od Benkovca do Vele Lamjane.

Potpiše se, dakako svečano, neki ugovor. Obeća se pomoć, ulaganje, baci se oko na mrijestilište, zaviri se u jedini proizvodni pogon, sa zadovoljstvom se izjavi da će država platiti popravak trotoara. I briši dalje. A iza njih ostaje samo praznina. I umorni starac.

index.hr wrote:
"Osigurali smo liječnicima na tom području i stanove koje smo u potpunosti uredili te su odmah useljivi, dok su plaćanje režijskih troškova spremne preuzeti tamošnje općine, ali nam se nitko ne javlja na natječaje. Mala su to sela, izolirana i udaljena od gradskih središta i jednostavno tamo nitko ne želi ići", žali se ravnateljica Doma zdravlja Županja Luca Lešić.

Trenutačno u županjskoj Posavini nedostaju četiri liječnika, od kojih dva za popunjavanje timova u Gunji i po jedan za Posavske Podgajce - Rajevo Selo i Županju.

Lešić navodi kako interesa za dolazak na područje županjske Posavine nema ni kod liječnika u susjednoj BiH i Srbiji, pa smatra da bi u takvoj situaciji trebala uskočiti država i ponuditi liječnicima, koji iskažu volju za rad u rubnim područjima, dodatke na plaću.

poslovni.hr wrote:
I dok obrtničko-instalaterske poslove i danas daju podizvođačima, manje poslove građenja više ne mogu jer se male tvrtke suočavaju i teško nose s problemom nedostatka radnika te više ne mogu jamčiti da će u roku obaviti posao. Rast prihoda očekuje se i u 2019., kako kaže "posebno ako se pojednostave procedure pristupa EU fondovima. Od ukupnog broja radnika Ing-Grada 40% je stranaca, najviše iz Makedonije. U Kamgradu je taj udio oko 30%, pretežu radnici iz Albanije, a tvrtka zapošljava i šest prevoditelja.

Frane Ferara wrote:
Doduše, poslije nedavnog sastanka u Obrtničkoj komori mogu biti mirniji jer je Vlada ipak odobrila uvoznu kvotu od 540 radnika u ribarstvu. Ribolov i ugrožene obiteljske obrte tako bi mogli spasiti mornari s raznih strana, kada već ništa ne može izbaviti domaće gotovane.

Kako ističe Frane Ferara, s nešto više od 20 jedan od najmlađih kapetana u nas, oni ni o čemu ne brinu dok im roditelji daju za kavu i cigarete.

Njegov otac Neven u ribolovu je 45 godina i veli da tribunjski kapetani sve do sada nisu imali problema s radnicima, budući da su ih oduvijek nalazili u svome dvorištu. Zato su se i našli na sto muka i u trista čuda kada je nevolja pokucala i na njihova vrata.

telegram.hr wrote:
Mještanka nam dalje priča kako je Svračkovo Selo toliko izolirano da se obitelj koja se tu doselila pred koju godinu vratila u Bosnu. Kaže da bi bilo bolje kada bi im barem vratili pokretnu trgovinu pa da ujutro mogu kupiti kruh, ali ni to očito nije prioritet vladajućih u tom kraju. Danas je teško vjerovati da je u ovom selu početkom prošlog stoljeća živjelo gotovo tisuću ljudi. Do 1991. bilo ih je 200-tinjak, a onda su došli rat, privatizacija, lokalni šerifi i na kraju iseljavanje. Rukujemo se s gospođom i krećemo natrag preko makadamskog puta izbjegavajući pritom krave koje slobodno šeću. Na putu prema Zagrebu ispraća nas i čopor pasa.

Stjepan Šterc wrote:
Ono što mi kao država nismo proveli jest usmjeravanje poreznog sustava prema demografskoj revitalizaciji. Imamo porezne stope jednake u svim dijelovima Hrvatske, jednake prema svim obiteljima. Zašto bi isti porez bio u izoliranom području Hrvatske, na kojem stanovništvo nestaje, i u Zagrebu? Zašto dvočlana obitelj ima iste porezne stope kao i šesteročlana? Zato što višebrojne obitelji kroz aktivnosti svojih članova doprinose proračunu – ističe demograf.

Juroslav Buljubašić wrote:
- Moja su iskustva s njima odlična. Oni su stvarno kvalitetni radnici. Rijetko ćete s Filipincima imati loša iskustva, na deset radnika možete naići na jednog koji se ne može nositi s poslom, ali to nije slučaj samo s Filipincima, nego sa svima.

No, treba naglasiti da oni nisu, kao što se misli, jeftina radna snaga, jer kad se svemu pribroje troškovi smještaja, hrane i aviokarata, poslodavca dođu i do pedeset posto skuplje od naših radnika.

index.hr wrote:
"Ne znam na čemu premijer temelji optimizam, ali ja ne očekujem da će u idućih par godina doći do značajnijih promjena. Kod iseljavanja iz Hrvatske glavni razlog uz ekonomsku situaciju je i opći osjećaj da u Hrvatskoj nema perspektivnosti, te da ljudima ulaganje u obrazovanje, u sebe, rad i trud ne garantira uspjeh. Ljudi osjećaju da u Hrvatskoj uz pošten rad ne mogu ostvariti svoje životne ciljeve, ne mogu si priuštiti otići na putovanje, odmor, dakle ne mislim tu na neko bogaćenje, već neke standardne stvari koje su uobičajene u većini zemalja EU-a", objasnila je za Index Sanja Klempić Bogadi.

poslovni.hr wrote:
Koliki problem danas za vašu branšu predstavlja nedostatak stručne radne snage?
Naravno, nedostatak stručne radne snage na tržištu je uočljiv. Standardi i zahtjevi su sve veći, volumeni radova su u porastu, a i evidentno je na tržištu i manjak dobrih i vrhunskih majstora. Međutim, zbog jednostavnosti primjene i uz naše stalne aktivnosti stručnog savjetovanja kod izvođačkih tvrtki i ponude internih tečajeva edukacije s uvijek aktualnim specijaliziranim temama vidljiv je trend da se obrtnici iz drugih područja gradnje sve češće bave i suhomontažnom gradnjom. Međutim, specijalizirane tvrtke su i dalje nositelji ovoga načina gradnje i one predstavljaju fokus naše pažnje u razvoju primjene suhomontažne izgradnje. Nedostatka kvalitetne radne snage pokušavamo ublažiti kontinuiranim ulaganjem u razvoj i edukacijom svojih zaposlenika, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu te privlačenjem najboljih talenata. Cilj nam je svim partnerima pružiti 'know how' u svim segmentima našeg poslovanja.

Slobodna Dalmacija wrote:
Tisuće mladih je otišlo iz Hrvatske u potrazi za boljim životom. Međutim, u posljednje vrijeme odlaze i ljudi u pedesetima, šezdesetima... Što tjera naše žene i muškarce da i u ozbiljnim godinama ostave sve i upute se u nepoznato, pitali smo Višnju Drmić (50) iz Šibenika, koja je spakirala kofere i uputila se u Veliku Britaniji gdje s djecom želi početi neki novi, bolji život.

– Kada to pitate ženu od 50 godina, sigurno je da iza toga mora stajati neki dobar razlog. Majka sam triju kćeri, najstarija ima 32 i udata je. Druge dvije se još školuju, jedna je na fakultetu, a druga u srednjoj, maturantica. Kako se obje školuju u Splitu, to je zahtijevalo ne samo odvojen život nego i dobru financijsku konstrukciju.

Tri godine smo izdržale, radila sam i tri posla, obiteljski i još dodatna dva, najstarija kćer je pomagala u obiteljskom biznisu, njih dvije su predano učile a ljeti radile, srednja čak i tijekom nastave na faksu i pri polaganju ispita je konobarila. Početkom četvrte, zadnje godine školovanja, pokušala sam napraviti financijski plan za cijelu godinu. Svladao me očaj. Naš mali biznis bio je dovoljan za jednu osobu s obzirom na prihode, ali nipošto za sve nas – kaže nam Višnja, navodeći da bez obzira na trud ne bi uspjele preživjeti u Hrvatskoj.

Slobodna Dalmacija wrote:
Anđelko Kujundžić predsjednik makarske Udruge iznajmljivača obiteljskog smještaja i dopredsjednik Hrvatske zajednice udruga obiteljskog smještaja kaže nam da je sve veća potreba za ljudima koje će čistiti kuće i apartmane.

- Situacija nije kritična, ali je zabrinjavajuća i teška. Moja je izreka da su čistačice plaćene bolje nego sveučilišni profesori. Ali neće svatko da čisti. Problema imamo, ali snalazimo se još uvijek i to zahvaljujući radnoj snazi, ženama iz Vrgorca i Imotskog. One nam dolaze ljeti i rade, ali ih se dobro i plati - Kujundžić će.

Jutarnji list wrote:
Prema procjenama Hrvatske udruge ugovornih ordinacija 330.000 osoba koje su se iselile iz Hrvatske zadržalo je zdravstveno osiguranje na koje ostvaruju pravo preko HZZO-a te ga i koriste osobno ili posredovanjem rodbine i znanaca.

Liječnica Sanja Klajić Grotić nedavno je u ime te udruge upozorila na izostanak kontrolnih mehanizama za odjavu iseljenika na Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i Zavodu za zapošljavanje. "Dvije trećine građana koji su otišli iz Hrvatske raditi u inozemstvo i dalje koriste hrvatsko zdravstveno osiguranje, prijatelji i rođaci ih prijavljuju svakoga mjeseca na Zavodu za zapošljavanje i podižu im lijekove koje šalju autobusom u Austriju, Njemačku, Irsku", upozorava Klajić Grotić.