Praćenje leleka i kuknjave vezane za "egzodus"

Slobodna Dalmacija wrote:
E, tu aristokratsku privilegiju uživaju učenici što im je sudbina roditelje nanijela u tijarički kraj. Problem je jedino što gospodska edukacija danas djeluje tek kao otužni ostatak nekadašnjeg života u prekrasnom zdanju Osnovne škole u Tijarici.

Dok se još zvala Osnovna škola X. Dalmatinske udarne brigade brojala je oko šest stotina učenika, a od kad nosi ime Stjepana Radića, tek 10 – slovima deset. Danas ta škola ima, reklo bi se, sve što đaku treba, osim avaj - đaka samih.

Slobodna Dalmacija wrote:
- Vi u Hrvatskoj već imate natječaje na koje se nitko ne javlja. Svoju priliku su u tome vidjela poduzeća iz Austrije i Njemačke i sve više se javljaju i uzimaju poslove - upozorava Tonšić i nastavlja:

- Posla ima za sve, ali ga nema tko raditi. Problem je sa svim kvalifikacijama, jer oni s fakultetima odmah nakon diplome odlaze vanka, dobri meštri su tamo odavno, od prekvalificiranog kuhara ili tekstilca u kratkom roku ne možete napraviti kvalitetnog zidara ili armirača, dok se mladima baš i ne upisuju strukovne škole. Cijena rada otišla je u nebo i ja u šali nekim poznanicima znam reći da sutra kada se požele vratiti, neće moći, jer će na njihovom mjestu biti Kinezi i drugi.

index.hr wrote:
U međuvremenu je Svenska Dagbladet objavio još jedan tekst o Hrvatskoj, ovaj put o demografskim gubicima i odseljavanju. Sukus teksta pod naslovom "Ovdje svake godine nestane jedan manji grad" je da "Hrvatska danas ima gotovo 15 posto manje stanovnika nego 1991. godine". Zanimljiv je i citat ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak, koja je rekla kako Hrvatska "još uvijek ima škole za industrijsko društvo 20. stoljeća". Na to je autor teksta dodao: "Ona sanja o cirkulaciji mozgova umjesto odlaska mozgova."

Boris Sposobnik wrote:
Ako ne poradimo na značajnom povećanju plaća u privatnom sektoru, konstantno će nam radnici tog sektora bježati na zapad. Danas u EU patriotizam nije u modi i kad više nije u modi, zašto živjeti u Hrvatskoj kao radnik? Lijepo odeš u Njemačku ili Austriju jer tamo se živi bolje i dostojnije.

Kako bi zaustavila odlazak ljudi na zapad, platforma Trećeg puta mora obrazovati javnost kako plaće u privatnom sektoru moraju biti veće nego u javnom sektoru, a ako je netko u javnom sektoru zbog toga kivan, lijepo uvijek može dati otkaz i prijeći tamo gdje je bolje, u privatni sektor.

Slobodna Dalmacija wrote:
- Vi u Hrvatskoj već imate natječaje na koje se nitko ne javlja. Svoju priliku su u tome vidjela poduzeća iz Austrije i Njemačke i sve više se javljaju i uzimaju poslove - upozorava Tonšić i nastavlja:

- Posla ima za sve, ali ga nema tko raditi. Problem je sa svim kvalifikacijama, jer oni s fakultetima odmah nakon diplome odlaze vanka, dobri meštri su tamo odavno, od prekvalificiranog kuhara ili tekstilca u kratkom roku ne možete napraviti kvalitetnog zidara ili armirača, dok se mladima baš i ne upisuju strukovne škole. Cijena rada otišla je u nebo i ja u šali nekim poznanicima znam reći da sutra kada se požele vratiti, neće moći, jer će na njihovom mjestu biti Kinezi i drugi.

Sanja Vukelić iz Andrijaševaca wrote:
Naselje s cjelokupnim sportskim i gospodarskim sadržajem te komunalnom infrastrukturom već je zainteresiralo mještane. "Ja bih svakako savjetovala svom djetetu da ostane u Slavoniji. Ja čvrsto ostajem u Slavoniji i svojoj djeci i unucima ću savjetovati da ostanu ovdje jer Slavonija je i budućnosti i prošlost i sadašnjost", kazala je Sanja Vukelić iz Andrijaševaca.

Jurica Pavičić wrote:
Kroz Lovreć se do izgradnje autoputa još pokatkad i prolazilo, jer je tim selom tada prolazio najbrži cestovni put između Splita i Imotskog, pa i Mostara. Ali, nakon što je s onu stranu brdskog masiva izgrađena cesta A1, promet se preusmjerio na Zagvozd i Vrgorac, a Lovreć je ostao slijepo crijevo, pogranično seoce na kraju puta. Na kraju puta čak i doslovce: tek malo dalje od Lovreća - u Ričicama - cesta doista prestaje, a dalje je Ništa, dalje je Bosna. Upravo će to selo uz (uzgred - prelijepo) jezerce biti prauzor Anti Tomiću za njegovu Poskokovu dragu.

Teško je reći je li u Lovreć ikada došla i jedna od onih bivših država. Dok su u Vrlici, Trilju, Vrgorcu i Tijarici barem komunisti gradili tvornice, Lovreć je i to zaobišlo. Zaobišla ih je vojska, zaobišli su ih franjevački samostani, zaobišla ih je partija, zaobišao ih je čak i turizam. Lovreć je bio i ostao mjesto s kojeg se odlazilo. Jedan od tih koji su odlazili - recimo - zvat će se Ivan Raos i postat će važni hrvatski prozaik. Jedan od onih koji su odlazili zvat će se Joe Šakić i biti veliki kanadski hokejaš.

Index.hr wrote:
Ali ono što na jednoj strani pomaže Njemačkoj (nova pravila doseljavanja), na drugoj strani otvara velike probleme - jugoistok Europe ne napuštaju samo najbolje kvalificirani kadrovi sa sveučilišnom diplomom, već i njegovatelji, strojovođe, automehaničari i radnici iz drugih branši. Iz Hrvatske, Srbije ili BiH u Njemačku godišnje ode više od 100.000 radnika.

Je li njemačka vlada svjesna što to znači za tržišta rada u tim zemljama, pitao je DW ministra Heila:

„Mi smo sklopili nekoliko bilateralnih sporazuma, na primjer da ne povlačimo njegovatelje iz medicinske branše iz onih zemalja kojima su ti radnici potrebni. Ipak mislim da je nužno da postoji sloboda kretanja jer ako to dobro organiziramo, onda profitiraju obje strane, i to onda na koncu konca učvršćuje i naše odnose."

Pupi wrote:
Hrvoja Zekanovića (Hrast) i Miru Bulja (Most) zasmetao je dio rasprave Milorada Pupovca (SDSS) u kojoj je istaknuo kako "nam je veoma stalo" da popis stanovništva ne pokaže drastičan pad kako pripadnika nacionalnih manjina, tako i većinskog naroda i da za to postoje dvije pretpostavke, kratkoročna i dugoročna.

"Dugoročno gledano je da se okanemo politika koje najviše donose poremećaje gubitka u stanovništvu, a to su ratovi i da se usmjerimo na drugi faktor koji utječe na to, a to je ekonomija", rekao je Pupovac. Naglasio je i kako su tolerancija i informiranost pretpostavka da popis prođe kako valja.

Slobodna Dalmacija wrote:
Tvoja zemlja u izvedbi Vice Vukova bila je omiljena pjesma Ivice Račana uz čije je taktove, između ostaloga, i pokopan. . Riječ je o pjesmi nježnog domoljublja, veoma inkluzivnoj: staru šantićevsku poruku „ostajte ovdje“ šalje jednako i mladom Hrvatu koji je za kruhom morao u Njemačku i Irsku, kao i Srbinu zastrašenom agresivnom retorikom većinskog naroda, diskriminiranim pripadnicima seksualnih manjina ili nehadezeovcima koji ne mogu do posla bez stranačke iskaznice.

net.hr wrote:
Demografija je rak-rana i najveći problem s kojim se Hrvatska susrela. Od punopravnog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji svake godine ljudi masovno iseljavaju iz Lijepe naše, a stručnjaci upozoravaju da nam, ako se ovakav trend nastavi, prijeti izumiranje. Upravo zato je redakcija Net.hr-a odlučila pokrenuti specijal ‘Oni su otišli…’ u kojem ćemo objavljivati ispovijesti ljudi koji su iz raznih razloga napustili Hrvatsku i svoju sreću potražili negdje drugdje. Ispričali su nam svoja iskustva o životu u ‘tuđoj’ zemlji, jesu li dobili sve što su očekivali, te planiraju li se jednoga dana vratiti kući…

poslovni.hr wrote:
I mada se iseljavanje građana nešto usporilo i dalje je riječ o desecima tisuća ljudi na godinu. Sve to relativno slabo useljavanje i sezonska strana radna snaga ne mogu nadoknaditi. Prema službenim podacima DZS-a, iz Hrvatske se u inozemstvo u 2018. odselilo 39.515 stanovnika, što je manje nego u 2017. kada ih se prema službenoj statistici odselilo 47.352, kaže dr. sc. Iva Tomić s Ekonomskog instituta Zagreb. Ističe, međutim, najvažniju činjenicu da među iseljenima dominiraju mlađe dobne skupine, odnosno da je gotovo polovina iseljenih u dobi između 20 i 40 godina starosti, dok je petina stara do 20 godina.

Dalmatinski portal wrote:
Imoćani biraju iste one koji ih sele po domovini i svijetu, a kude ona 'mračna vremena' kada su tamo izgrađene i ljude zapošljavali: Imota, Imostroj, Pionirka, Agrokoka, Biokovka, Trimot, Napredak, Novogradnja gdje je radilo i do prema nekim podatcima 25.000 zaposlenih ljudi - poručuje Barbir.

ideje.hr wrote:
U mlađoj kohorti zaostajanje za EU prosjekom nešto je izraženije (65,3 % naspram 70,2 %), a prostor za povećanje stope zaposlenosti nalazi se u učinkovitijem (kraćem) studiranju, mehanizmima koji će poticati brži prelazak iz obrazovanja u stabilnu zaposlenost, gdje RH odlikuju nepovoljni obrasci te u manjoj zastupljenosti sezonskoga i privremenoga rada u kojima su mladi nadzastupljeni. Mlađi je radni kontingent relativno malobrojan i smanjuje se, tako da povećanje stope zaposlenosti neće nužno mnogo uvećati broj zaposlenih, ali je ova skupina vrlo važna zbog sklonosti emigraciji, odnosno zbog rizika trajnoga izlaska iz radne snage.

jutarnji.hr wrote:
Nije prihvatljivo da ljudi koji žive u Zagrebu imaju nekoliko puta veću kupovnu moć od ljudi u ostatku zemlje. Primjerice, stanovnici u Brodsko-posavskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Virovitičko-podravskoj županiji imaju tri puta manju kupovnu moć nego Zagrepčani. Okosnica našeg programa je stvaranje snažnog i kompaktnog HDZ-a koji će kao motor hrvatske Vlade donositi hrabre odluke i provoditi nužne reforme. Ne može se nastaviti s ovakvim tehnokratskim upravljanjem. Treba promijeniti izborni zakon i time pojačati vezu između građana i saborskih zastupnika, iskreno iskorjenjivati korupciju i naslijeđe modela funkcioniranja ‘po babi i stričevima’, razviti sveobuhvatnu politiku za zaustavljanje iseljavanja.

index.hr wrote:
DVIJE najsjevernije županije, Varaždinska i Međimurska, mogle bi od ljeta ostati bez tisuće radnika ako svoja radna mjesta zamijene bolje plaćenim poslovima u dvjema najbližim austrijskim pokrajinama Štajerskoj i Gradišću, piše Večernji list.

Sredinom godine prestaje austrijska zabrana rada za hrvatske državljane bez radne dozvole. Gospodarska komora procjenjuje da bi se broj dnevnih migranata, koji će iz tih županija putovati stotinjak kilometara na posao u Austriju, mogao povećati za 20 tisuća, navodi dnevnik.

Kako je u njima zaposleno oko 105 tisuća osoba, odlazak njih 20 tisuća bio bi velik kadrovski gubitak za tvrtke, mahom mala i srednja poduzeća te javne ustanove s tog područja.

Davorko Vidović, savjetnik u HGK, ističe primjer Maribora, odakle na posao u Graz svakodnevno putuje oko 16 tisuća Slovenaca.

Dubravka Šuica wrote:
Šuica ostaje snažna zagovornica slobodnog kretanja, ali priznaje da bi ta politika „mogla biti problem za gospodarstva određenih država članica“. Neke će zemlje zaostajati za ostatkom EU-a, napominje Rankin, jer će ostati bez svojih najboljih ljudi. „Njima će nedostajati stručnjaka, intelektualaca, obrazovanih ljudi... Oni odlaze u Njemačku ili Švedsku i uklapaju se u njihove ekonomije, što znači da zapadne zemlje imaju vrlo dobro znanje i stručnost“, objašnjava Šuica.

Populacija u njenoj rodnoj Hrvatskoj od ulaska u EU pala je na najnižu razinu u posljednjih 60 godina.

Ivan Penava wrote:
- Mi smo se izgubili. Postali smo nesadržajni. Ne znamo koji su problemi naroda. Trebamo raditi na demografiju, obnoviti naša sela...

Slobodna Dalmacija wrote:
- Kolege mi se žale da domaća radna snaga postaje preskupa. Primjera radi, pomoćni radnik koji bi prao suđe traži najmanje šest do sedam tisuća kuna. Nitko me ne može uvjeriti da je to realna plaća. Kuhari su posljednjih godina svjesni da je njihovo zanimanje postalo i traženo i cijenjeno, pa postavljaju nemoguće uvjete. Prije nekog vremena mi je tako došao jedan mladac i zahtijeva plaću od 8000 kuna. Pitam ga kad je dobio diplomu, a on govori “prije dva mjeseca”... Eto, takve se situacije događaju.

Stoga ne čudi što se ugostitelji odlučuju angažirati strance koji će im raditi za manju plaću. Problem je, međutim, što ti radnici uglavnom nisu educirani, pa ih na licu mjesta moraš obučavati. Svaka čast svakom radniku, ali definitivno nije isto ako jastoga na pripremu doneseš Filipincu ili našem kuharu... Dalmatinska je kuhinja specifična s namirnicama koje kuhari iz susjednih zemalja možda nikad nisu ni vidjeli jer su uglavnom radili s mesom. Problem s kadrom ugostitelji bi mogli vrlo lako riješiti kad bi uzimali na praksu učenike od prvog razreda srednje škole, pratili ih i educirali tijekom školovanja i, na koncu, zapošljavali u svojim restoranima - govori Mario Pavić.

jutarnji.hr wrote:
„Prije nego što smo se odlučili angažirati strane radnike u Iskra brodogradilištu Šibenik poduzeli smo sve što je u našoj moći kako bi pronašlo potrebnu radnu snagu u prvom redu na šibenskom području, a onda i iz ostalih dijelova Hrvatske, ali nismo uspjeli. Pokušali smo doći do naših ljudi i preko HZZO-a, portala Moj posao i na druge načine, no nije nam se javio dovoljan broj zainteresiranih. Zbog toga smo angažirali profesionalnu agenciju koja nam dovodi radnike iz Nepala i s Filipina. Posla ima, navozi su nam puni, tvrtka smo koja želi i može rasti, ali da bi mogli obaviti sve ugovorene poslove i dobili nove moramo imati potrebnu radnu snagu. Osim varioca, tražimo električare, mehaničare, bravare, inženjere i brodske motoriste. U aktualnim okolnostima kako ne bi došli u pitanje ugovoreni poslovi, jedino što smo mogli bilo je okrenuti se uvozu radne snage s dalekih tržišta“, pojasnio je Roko Vuletić, direktor Iskra Brodogradilišta Šibenik.

24 sata wrote:
U Imotskom postoji zid s imenima Hrvata koji su napustili zemlju. Prema zadnjim podacima u pet godina, iz Hrvatske se iselilo 189.000 ljudi. Iseljavanje nije prestalo. Imena na zidu sve je više.

Ivan Penava na facebooku wrote:
trateški problem današnje Hrvatske je zasigurno demografija i obnova praznih hrvatskih sela. To je težak posao, ali zahtjeva nekoliko važnih karakternih osobina – hrabrost, znanje, čestitost i jako puno emocije. Ovakav HDZ to nema. Uporno se hvalimo projektima, a istovremeno zaboravljamo na ljude. Kada bih morao birati između lijepe asfaltirane ceste s pješačkim i biciklističkim stazama ili prašnjavog puta na kojem se igraju djeca, odabrao bih ovo drugo. Siguran sam da biste i vi. Kada bih morao birati između toga da me primi francuski predsjednik Macron ili njemačka kancelarka Merkel ili pak da me primi puna škola djece u jednom od praznih hrvatskih sela, ponovno bih odabrao ovo drugo. Razlog je jednostavan - srce mora biti u svakom kutku Hrvatske, a ne u Berlinu, Parizu a još manje u Bruxellesu.

Matija Babić wrote:
Na proračunu treba ostati samo neophodan dio javnog sektora, stari i bolesni. Ostalo rezati sjekirom. To će otvoriti mogućnost za maksimalne porezne rezove, koji će pak motivirati ljude da kad se otvore granice iz uništene ekonomije, ne pobjegnu glavom bez obzira.

Ivan Sabolić wrote:
Legrad kuće može dati u bescjenje kad u njima ionako nema tko živjeti. Alternativa je zapuštena okućnica, koju je općina dužna urediti, pa su takva imanja samo trošak. Gdje su nestali Legrađani? Raselili su se. Prije malo više od stoljeća, 1918. godine, živjelo je tu 5500 duša. Prvi val odlazaka uslijedio je nakon nestanka Austrougarske, 2. svjetski rat presudio je Židovima iz legradskog Židovaroša. - Prema popisu stanovništva iz 2011. godine bilo nas je 2145, ali danas nas je sigurno još i manje, oko 1800 - govori Sabolić.

Martin Baričević wrote:
- Imate i situacije da je netko iz privatne tvrtke išao na doškolovanje pa mu je to tvrtka platila isto kao i njemu područna vatrogasna zajednica. S druge strane, ja sam predsjednik DVD Jasenice i mi tražimo ljude kojima bi platili školovanje, ali nitko taj posao ne želi raditi, odnosno ne želi se dalje školovati. Ili kad uspijemo naći nekoga i kada ga školujemo taj se na koncu odseli, ističe Baričević pitajući se: „Što je moj sin trebao otići u Irsku i ne raditi tu?! Na ovaj način uništavaju se ljudske sudbine”.