Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

marcuscato wrote:Nova iteracija:
Nema snižavanja opće stope PDV-a
Ukidanje doprinosa za zapošljavanje i zaštitu na radu
Podizanje praga za oporezivanje po stopi od 36 posto na 25.000 ili 35.000 kuna
PDV od 25 posto smanjuje se na 13 posto za meso, ribu, voće i povrće
Povećava se doprinos za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto

Ništa revolucionarno, ali meni se čini ok - da nastave ovako svake 2-3 godine bilo bi super

Moja nekakva razmatranja o ovome su:

1. Smanjenje PDV-a na hranu je izrazito (anti)regresivna porezna mjera i najviše pomaže najsiromašnijima, a s obzirom na općenito niske plaće (90% neto plaća je ispod 10.000 kn) mi se čini kao dobra mjera
2. Smanjenje progresivnosti poreza na dohodak je definitivno dobra mjera
3. Efektivno smanjenje bruta2 na 1.165 umjesto 1.172 bruta1 je pozitivno
4. Povećanje doprinosa za zdravstveno je, IMHO, pozitivno, neovisno o lošoj organizaciji zdravstva i ostalim balkanskim boljkama - dobro zdravstvo je "high-tech", to košta i tu jednostavno treba para.

U suštini, moglo se napravit puno bolje i više, ali ove mjere barem nisu promašaj. IMHO - "egzodus" se veselo nastavlja.

Ove su mjere smiješne, očito je da ih je Bandić ucijenio i da ne pristaje na bilo kakvo značajnije snižavanje poreza na dohodak, a država se ne misli odricat poreza na dobit kao kompenzaciju.

Prelijevanje iz šupljeg u prazno što se tiče doprinosa nije vrijedno ni spominjati, a postavljanje samo malo većeg limita za 36% znači da opet ništa od dolaska meritokratskog stranog kapitala.

Smanjivanje stope PDV-a za pojedine proizvode je vjerojatno pokušaj kompenzacije za dizanje trošarina na alkohol i duhan. Sumnjam da će ih se puno odreć mirogojčeka i škije i krenut kuhat s organskim povrćem, kvalitetnim mesom i friškom ribom (sve to se ionako većim dijelom ne kupuje u supermarketima da bi ga kačilo smanjenje PDV-a).

Ukratko, uhljebi se ne namjeravaju odreć ni pfeninga, misle lukavo svalit trošak "egzodusa" na leđa poslodavaca.  

Čekamo odgovor HUP-ovaca i inih rodijaka, ali sve u svemu mehauhljebi su puno bezobrazniji nego što sam očekivao kad sam prije dvije godine otvarao topic.
Ne zaboravimo da su kupili avione, povećali plaće malim uhljebima, a sad snatre o gradnji nacionalnih koloseuma.

Očito je da "egzodus" nije dovoljan za urazumit uhljebe, morat će i slijedeća resesija prilično pripomoć.      

Uvodim treći kriterij za opovrgavanje teze o iznimno blagotvornim učincima "egzodusa":

Ako krenu u gradnju Koloseuma, a ne smanje značajnije porez na dohodak smatram da je osnovna teza propala.

Mnijem da si se malo prenaglio, nijedna od ovih mjera nije nimalo slična ziđanju POS-stanova, "poticanju" građevinskog sektora i slično, dakle nije loša ni faux pas - samo nije dovoljno dobra.

Nastavlja se "business-as-usual", "egzodus" nastavlja "uhljebe" i "rodijake" učiti kako djeluje potpuno egzogeni faktor. Uostalom, pogledaj onaj članak koji sam linkao na plač i lelek, našim makroekonomistima u javnom i privatnom sektoru nije jasno da povećanje plaća koje imamo dolazi od promjene odnosa snaga na tržištu rada nego trabunjaju o koječemu. Nema tko ni naučit "uhljebe".

Povećanje doprinosa za HZZO je anuliralo poskupljenje alkohola i cigareta.

Prije planova o nacionalnom Koloseumu, puštani su probni baloni o ukidanju "malih" doprinosa, ukidanju stope od 36% i drugim olakšicama što se tiče poreza na dohodak.

To bi značilo oko 3 milijarde kuna što se tiče ukupnog opterećenja plaća. Skupa s PDV-om manjim za 1% to bi značilo cca. 5 milijardi kuna.

Ova smijurija od mjera ima snagu max. 1.5 milijardi kuna i to ako ljudi koji su kupovali na pazaru krenu kupovat u Lidlu (koji će vjerojatno jedini smanjiti cijene razmjerno smanjenju stope PDV-a).

Dakle, 3.5 milijarde kuna manje od očekivanog. Kako je to vjerojatno početna cijena koju misle ulupati na Koloseum mislim da bi trebalo biti jasno koje su namjere megauhljeba.

Otud dodatni kriterij o opovrgljivosti.

Dakle ako se bude imalo lovice za Koloseum, a ne bude bilo love za rasteraćenje plaća jasno je kao dan da "egzodus" nema snagu za "iznimno blagotvoran" utjecaj. Eventualno ima snagu za blago pozitivan utjecaj, ali s druge strane povećava se vjerojatnost iznimno negativnog utjecaja egzodusa u BiH stilu.

Kako u Amera slijedi vjerojatno potpuni potop republikanaca na izborima za Kongres i Senat za par mjeseci, te posljedični vrlo vjerojatni zahtjevi za impeachment Trumpa i sve to u trenucima kad se hi-tech nade kasne faze bull marketa urušavaju po 20% (Facebook, Twitter, Netflix) nova globalna recesija je možda puno bliže nego što velika većina smatra.

A spoj gradnje nacionalnih stadiona od strane Hrvata te "Perfect Storm" vani bi mogao značiti da Hrvatska neće uspjeći izbjeći bankrot koliko kod "egzodus" ublažavao učinak.

Sve skupa to meni osobno znači, po principu "Skin in the game":
* Nikakav povratak ne dolazi u obzir.
* Nikakvo investiranje love u Hrvatsku ne dolazi u obzir.
* Ozbiljno razmišljam o prodaji nekretnina dok se još može i ekspresno povlačanje dobivene love iz Hrvatske.

Onda ćemo vidjeti nakon recesije, hoće li se radit kakve arbitraže. Svega ovog ne bi bilo naravno da nema mogućnosti "egzodusa".      

Što prije to bolje, možda recesija odvrati od namjere gradnje Koloseuma. A 1-1,5 mlrd je bolje nego ništa, ja sam optimist dok ne vidim prvu ciglu bačenu na 'Nacionalni stadion'.

Ja sam međed i "zli shorter", mi znamo da recesije ne dolaze kad mi to poželimo.

Najgora situacije meni osobno bi bila (kronološki):
* Krene ziđanje Koloseuma
* Krene bear market pa onda i globalna recesija
* Ja ostao zarobljen u hrvatskim nekretninama jer se nisam iskrcao na vrijeme

Jel se to RealBear pridruzuje dark side koja kaze da egzodus ipak nece promijenit ponasanje uhljeba?

A treba zapamtit da biracko tijelo mozda nece ni dopustit promijene cak ak bi uhljebi to i htjeli. Preferences are optional and subject to constraints, while constraints are neither optional nor subject to preferences.

Ja ostajem na svom da ce vampirska generacija pobijedit egzodus (naravno long term ce i sebe sjebat), ali priznajem da sam u krivu ako brutto1/netto padne ispod 1.3. Mislim da cemo trebat pricekat iducu recesiju da vidimo ko je u pravu....

Mislim da je Međed samo malo ljut jer se stvari odvijaju sporije nego što je mislio.

Dok je god prisutna osnovna mehanika - stvari su vrlo jasne :)i predeterminirane

@celavi2

Brutto1 ili brutto2/netto? Na kojoj plaći u odnosu na prosječnu?

Brutto1 (da bude lakse usporedivo sa ostatkom svijeta); maksimalni omjer (najveca placa).

Imamo situaciju da poslodavci ipak značajno povećavaju plaće, pa ako uzmemo rast brutto 2 plaća te od njega oduzmemo rast neto plaća dobijemo da se opća država s ovih 0.7% manje po doprinosima te ovom kozmetikom oko stope od 36% zapravo ne odriče ničega. Rekao bih da su još i u plusu što se tiče ukupnog harača na plaće kad uzmemo ovogodišnji rast po brutto 2 plaćama.

Prave mjere bi ovdje značile 3 milijarde kuna odricanja što se tiče plaća, a ukupno poslodavci i zaposleni kad se sve zbroji i oduzme dobi će "big fat zero". Umjesto povećanja plaća i manjih troškova poslovanja, ovi koji još nisu zgibali u "egzodus" financirat će nacionalne koloseume.

Ako megauhljebi prave ovakve greška sad kad su "dobra vremena", tko zna na šta su sve spremni kad opali kriza, uruši se izvoz i prihodi od turiza te poslodavci zbog manjka prihoda i velikog harača otpuste +100.000 radnika. A rashodi proračuna ostanu isti jer su kao zadani i nikom se ništa ne može uzet.

Kako će se otpušteni u novoj recesiji riješiti zabluda, imat će se dramatičan egzodus (koji onda možda gubi navodne znake) čim se pokažu prvi znakovi oporavka u Njemačkoj.
Moglo bi se lako dogoditi da egzodus iskatalizira nekreativnu destrukciju umjesto kreativne.

Bayesian statistika kaže da sa svakom novom informacijom moramo ponovo računati vjerojatnosti, a ove loše i nikakve mjere znače da hrvatski megauhljebi ne smanjuju opterećenje rada i kapitala kao što su to druge EU10 zemlje radile.

Dakle, ispada da su ipak naši megauhljebi gori od drugih, a to meni vodi na razmišljane da na vrijeme opalim "reži i bježi" strategiju što se tiče hrvatskih nekretnina. Da me kakva resesija, referendum za izlazak iz EU koji bi onda mogao uslijediti zbog čiste iracionalnosti i bijesa i sl. krasote ne iznenade.

Svi uhljebi su isti, samo u Hrvatskoj imaju udobniju situaciju: veci % ljudi ih treba (posljedica rata, prijevremenih i invalidskih penzija, a na kraju i mentaliteta), te redovni fiks turizma koji zapravo pada s neba (realno dobra, bliska i sigurna destinacija u vremenu masivnog rasta turista u svijetu) status quo dovode do umjetnosti...

Šonje članak-onožac. (Izgleda da je za Milanoviceva posjeta kupio knjigu ):
https://novac.jutarnji.hr/rasprave-i-rjesenja/zablude-o-dramaticnom-rastu-nejednakosti-nestaje-li-doista-hrvatska-srednja-klasa/7693545/
Ni on ne izgleda uvjeren u 1. , efektivnu varijantu egzodusa.

"Hrvatska je od 1990. naovamo uvijek po nečemu bila specifična i zaostajala. Dok su zemlje poput Češke i Mađarske imale dilemu kako oblikovati post-socijalističku tranziciju, naša glavna dilema bio je Domovinski rat. Dok su zemlje poput Češke i Mađarske samo nekoliko godina kasnije intenzivno pregovarale o ulasku u EU, mi još nismo imali niti jedan pošteni sporazum. Dok su zemlje poput Češke i Mađarske ulazile u EU, mi još nismo bili započeli pregovore. Dok su zemlje poput Češke i Mađarske izlazile iz krize 2008./09., mi i dalje nismo bili u EU i hrvali smo se s krizom koja je trajala nevjerojatnih šest godina. Sada, prvi put, kao kakva rupa u crvotočini, složila se konstelacija u kojoj su naši uvjeti i problemi slični problemima kakvi postoje u mnogim drugim zemljama. Karte su nam se posložile upravo u trenutku kada je započela promjena pravila igre."

Ne dao Bog da na forum.hr napišeš ovako nešto, posebno boldane rečenice. Lošiji rast zadnjih 25.g. je prije svega posljedica rata i posljedičnog kašnjenja ulaska u EU, a ne zato jer smo imali hdz i sdp na vlasti - oni nisu ništa gori nego slične stranke u drugim sličnim zemljama. Inače, svako porezno rasterećenje ma kako malo bilo treba pozdraviti, naročito ako isto ide uz smanjenje javnog duga.

Kako da ne, nakon rata mora proteci minimum 2-3 stoljeca da bi se ekonomija oporavila. Pogledajmo samo kako je Sovjetima trebalo cijelih 12 godina da lansiraju prvi satelit odnosno cijelih 16 godina da lansiraju prvog astronauta nakon kraja omanjeg sukoba 1941-45, ili kako su se Njemci i Japanci (ili bilo koja zemlja uostalom) borili 1968 sa posljedicama istog omanjeg svjetskog sukoba.

Doima se pak da nemaju svi 2-3 stoljeca za cekanje na bolje sutra, stoga hommage Oliveru Dragojevicu:
https://www.youtube.com/watch?v=vWdDfZxxe5w

Evo ih i tu.

Trik pitanje:
Koliko je godina Njemačkoj trebalo da se vrati na poziciju na kojoj je bila prije rata relativno recimo USA koja rat nije imala na svom teritoriju?

Hint:
Naglasak na 'trik pitanje'.

Njemacka je 1948 bila na oko 60% GDP iz 1938, do 1954 se vratila na nivo iz 1938 a do 1980-te je dosla na 90% GDP po stanovniku naspram USA koje nije vodila rat na svojoj teritoriji.

Maddison kaže 76% za 1980., ne 90%. Prema Maddisonu USA nije nikad dosegla % GDP per capita koji je naspram USA imala 1938/1939.

Prema istom izvoru, Hrvatskoj je trebalo 6 godina od reintegracije podunavlja da prestigne BDP per capita iz 1990. (2004)

Podaci UN za 1979 godinu:

Per capita GDP at current prices - US dollars
USA: 11,565 USD
Germany: 11,191 USD

11,191/11,565 = 96.77%

Izvor: http://data.un.org/Data.aspx?q=Germany+GDP+per+capita&d=SNAAMA&f=grID%3a101%3bcurrID%3aUSD%3bpcFlag%3a1%3bcrID%3a276

Koju mentalnu akrobaciju misliš izvesti da pojasniš zašto UN-ovi podaci, kad isti postoje tek za 1970. i nadalje. S druge strane Maddison project ima i 1938 i nadalje, pa je konzistentnija usporedba u svakom slučaju.

Također, primjećujem da je 1979. pažljivo odabrana, što se dešava sa USA i Germany GDP-om svega par godina kasnije, npr 1985? Recimo, 2016. i po UN podacima je to tek oko 74%.

Mogli bi tako pažljivim odabirom i Hrvatskoj izabrati 2008. pa radit usporedbe sa Poljskom ili Mađarskom i onda bi sve bilo divno i krasno.

Meni je simpatično da se Šonje tu tezu o ratu i kasnijem ulasku u EU kao prepreku razvoja uopće ne trudi dokazivati, valjda smatra da nitko nije dovoljno blesav (ili zločest) da bi tu tezu išao opovrgavati.

Okej, UN-ovi podaci ne valjaju, neka neko javi odjelu za statistiku UN-a da su zabrljali.

Nema nikakvog cherry pickinga, Njemacka je 9 godina nakon rata dostigla predratnu razinu ekonomskog outputa a nakon jos 25 godina od tada po prvi put je dosegla pribliznu razinu ekonomskog outputa po glavi stanovnika USA. Od tada je malo dole, malo gore, ali neke bitne razlike u standardu nema.

Ako se teza o ratu i mogla rabiti do 2008, sto se to onda zbilo 2008-2017? Zasto je Grcka imala 'manjih' problema u istom periodu, kasni ulazak u EU ih je dokusurio?

Sve ovo što vrijedi za Njemačku vrijedi i za Hrvatsku do 2008. ako ćeš već ignorirati da je samo par godina nakon famozne 1979. Njemačka pala na ispod 80% BDP per capita USA i nastavila u tom tonu desetljećima. Nema cherrypickinga kažeš

Grčka je usput rečeno imala krizu javnog duga, mi kao i ostatak periferije - nismo. Naša kriza je bila sličnija Španjolskoj. Činjenica je da u razdoblju poslije ulaska u EU imamo veći ukupan rast gospodarstva nego u razdoblju od 1998-2013. i nikad nižu nezaposlenost.

Nije nas to zakočilo, ma kakvi.

Mozda se moze reci da je kriza u Hrvatskoj slicna Spanjolskoj i jos ranije je bilo na ovim temama ista prica, mislim da je i Monsi spominjao to - da ce priije biti da je Hrvatska u grupi 'mediteranskih bolesnika' sa Spanjolskom, Italijom i Grckom a ne u grupi zemalja centralne Europe koje su krenule putem razvoja industrije. I Sonje spominje da je ocigledna razlika u putevima razvoja Hrvatske i zemalja centralne Europe.

No mislim da su rat i kasni ulazak u EU promasene izlike, Hrvatska je po mnogo cemu slicna Italiji i Spanjolskoj koje niti su imale rat niti su kasno usle u EU a ipak stagniraju 10-tak godina vec - visok udio turizma u ekonomiji, bum nekretnina, visok udio sive ekonomije, korupcija i uhljebnistvo.

Više puta smo spominjali jako veliku razliku između GDP-a po glavi stanovnika između "aktivnih" i "pasivnih" krajeva.

Ova slika s realiziranim cijenama nekretnina ide još dalje u tom smjeru.



Evo i Vizekica progledala...

Maruška wrote:Međutim, kada se analiziraju trendovi na razini jedinica lokalnih samouprava, na vidjelo izlazi sva heterogenost hrvatskog prostora i lokalnog ekonomskog razvoja.

'Podaci koji će biti dostupni u Pregledu tržišta nekretnina jasno i vrlo slikovito indiciraju da ruralno-kontinentalni dijelovi zemlje izumiru i demografski i gospodarski, dok cvjetaju život i gospodarska aktivnost na tržištu nekretnina u Zagrebu, u većim kontinentalnim gradovima te posebice u priobalnim županijama i jedinicama lokalne samouprave', pojašnjava za tportal Vizek.

https://www.tportal.hr/biznis/clanak/tportal-prvi-doznaje-sto-sve-otkriva-prvi-sveobuhvatan-pregled-trzista-nekretnina-u-hrvatskoj-i-zasto-je-on-toliko-vazan-foto-20180912

Pored epskog smanjenja broja nezaposlenih (koji kako vidimo ipak usporava), drugi najveći iznimno blagotvorni učinak "egzodusa" je ovo pretvaranja zombija po pasivnim krajevima u duhove. Treba primjetiti da ovi koji bježe trčećim korakom od tamo, ne idu samo u "egzodus" nego i prema Zagrebu te razvijenim dijelovima obale. Neki nalaze posao, drugi idu studirati, treći se žene i udaju.

Naravno sve to uz kuknjava i bijes rodijaka, lokalnih šerifa i likova poput Košića, tj. svih onih čije laprdanje po medijima nazdrvaljamo intenzivnim otčepljivanjem boca arhivskih vina.      

Dakle s jedne strane, imamo mega-uhljebničke šaljivđije poput ovog lika...

Momir wrote:Pomoćnik ministrice obrazovanja: Odlaze li ljudi radi pomodarstva ili manjka domoljublja?

Zato se svi moramo potruditi da stvaramo što bolje uvjete i promijenimo klimu za one koji žele ostati i osobito one koji se planiraju vratiti. Djeci poručujem da je ovdje puno talenta, a to je velika stvar. Sve velike rijeke dolaze iz provincije, ne trebate imati kompleks da dolazite iz malog mjesta. Hrvatska ne smije sebi dopustiti kompleks provincija".

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/pomocnik-ministrice-obrazovanja-odlaze-li-ljudi-radi-pomodarstva-ili-manjka-domoljublja-20180910

S druge strane cijena nekretnina po Zagrebu, Splitu i Istri lijepo rastu, a u pasivnim krajevima međedi i vukovi pomalo grickaju babe i đedove

Kad 'selo' napokon odumre više neće biti ni potrebe za tolikim općinama/gradovima. Neće se to desiti tako skoro, ali kad se desi onda će i reformu lokalne samouprave biti relativno lako provesti.

Evo još malo materijala zbog kojih možemo očekivati novi val kuknjave, bijesa i prozivanja onih koji će biti najviše pogođeni zbog opće bježanije iz pasivnih krajeva.

Podaci su DZS-ovi i naravno još debelo podcjenjuju "egzodus".
https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2018/07-01-03_01_2018.htm

Kontinuirani pad broja stanovnika nastavlja se i u 2017. U odnosu na procjenu prethodne godine, broj stanovnika smanjio se za 49 818 osoba ili 1,2%.

Smanjenje ukupnog broja stanovnika bilježe sve županije, osim Grada Zagreba u kojem je, u odnosu na procjenu prethodne godine, zabilježen relativni porast od 0,05% i Istarske županije (0,06%). Najveći relativni pad broja stanovnika zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (3,97%) i Požeško-slavonskoj županiji (3,25%).

Ono što je zanimljivo je pogledati koliko ima ženskog stanovništva po županijama pa imamo:

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske bio je 51,7%, a udio muškaraca 48,3%. Takav je omjer bio u većini županija.
Najmanji udio ženskog stanovništva bio je u Ličko-senjskoj županiji (50,2%), dok je najveći udio bio u Gradu Zagrebu (53,2%).

Ono što je frapantno je da imamo isti broj curica starih 1 godinu (17 838) i baba starih 81 godinu (17 728).

Rekao bih da će starim momcima po pasivnim krajevima koji još nisu utekli u "egzodus" međedi i vukovimi biti jedini drugari.

Evo malo i u mainstream medijima (novinarka Ljubica je jedna od rijetkih koja kuži kako stvari hodaju). Doduše s priličnim kašnjenjem u odnosu na nas, ali bolje ikad nego nikad.

Oriinalni podaci su ovdje: https://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/9102894/3-14092018-AP-EN/496a616d-6ae3-465a-998e-f137a242bc85

Istok EU diže plaće 10-15% da zaustavi migracije

Poslodavci su nedavno preko glavnog direktora HUP-a Davora Majetića poručili da "ulaganje raspoloživih sredstava u podizanje plaća nije još dostatno da bi se kompenzirao nedostatak radnika na tržištu". Traže dodatno porezno rasterećenje, primjerice, "da se smještaj radnika i topli obrok tretiraju kao neoporeziv trošak te da se podigne prag neoporezivog dijela plaće kako bi se mogla isplatiti trinaesta plaća"

Prema djelatnostima, najveće povećanje cijene rada u Hrvatskoj, i to za petinu, Eurostat je zabilježio u građevinskom sektoru, sektor biznisa imao je rast cijene rada od 11 posto, a javni sektor 8 posto. Europa inače bilježi rekordno nisku nezaposlenost, gdje je i hrvatska statistika pozitivna. Sredinom rujna broj nezaposlenih spustio se na 130.000, ali bez posla su većinom dugotrajno nezaposlene i starije osobe, dok mlađi ljudi i dalje odlaze.

https://www.vecernji.hr/vijesti/istok-eu-dize-place-10-15-da-zaustavi-migracije-1269967

Dakle, imamo još jedno potvrdu da "rodijaci" (pogotovo oni koji ne mogu povećati plaće te su prisiljeni stavit ključ u bravu ili radit s gubitkom) plaćaju najveću cijenu "egzodusa"

Naima, ukupna cijena rada po satu u Hrvatskoj za Q2 ja za "business economy" je ostvarila rast od 10.8%, a "nob-business economy" rast od 7.8%. Uz napomenu da rast plaća u privatnom sektoru, omogućava potrošnju i veće prihode po porezima, a time onda rastu plaće i malim i velikim uhljebima.

BTW, u Rumuniji su uhljebima rasle plaće u istom razdoblju 25%, a privatnom sektoru 12.4% (na dosta nižoj osnovici).

Kako je kod njih inflacija kod njih je +5%, a kod nas +2%, rekao bih da "egzodus" radi kao urica. Za sada uhljebi ne osjećaju veći pritisak i HUP-ovci snose skoro sav trošak, ali pomalo tek je počelo...