Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Malo vezano za napredne i pasivne krajeve:



At EU level, little difference exists between the employment rates in rural areas (73%), and the rates in towns
and suburbs, or in cities (both 72%). However, in the eastern part of the EU and the Baltic Member States,
working-age people living in cities were much more likely to be in employment than those living in rural areas
in 2017. The largest gap (14 percentage points (pp)) of the employment rate for working-age people living in cities
and those living in rural areas was observed in Lithuania (82% for cities and 68% for rural areas) and Bulgaria
(76% for cities and 62% for rural areas), followed by Croatia where the difference was 11 pp (70% employment
rate for cities and 59% for rural areas).
On the other hand, for Member States in the western part of the EU, there tends to be higher employment rates
recorded for working-age people living in rural areas than in cities. The largest differences were observed
in Belgium, where the employment rate for working-age persons living in rural areas was 72%, 10pp higher than
for those living in cities (62%), followed by Austria with a difference of 9pp (70% for cities and 79% for rural areas),
the Netherlands (76% and 82%) with 6pp of the difference, Germany (77% and 82%), Malta (71% and 76%) and
Greece (56% and 61%) - all three with a difference of 5pp.

https://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/9102834/1-13092018-AP-EN/70330485-4978-481c-b81f-dad2930ded9b

Čudo kako su skoro svi u mainstreamu u Hrvata propustili fakat da "egzodus" ekstremno efikasno radi na deruralizaciji Hrvatske.    

Ali OK, nitko nije savršen, zato smo mi tu da ih podučimo da su "duhovi" bolji od "zombija".  

Hrvatska ne samo da ima najlošiju stopu zaposlenosti u ruralnim krajevima u cijeloj EU, nego je tamo živjelo preko 45% populacije 2015.



https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Statistics_on_rural_areas_in_the_EU

Bježanija iz pasivnih krajeva je nezaustavljiv i ireverzibalan proces, zato i imamo raznorazna trkeljanja i nebuloze (dezerteri, pomodari, izdajice) likova kojima "napaćeni narod" pobježe prema Mutti i dalje.

S druge strane, evo i HUP-ovci počeli lupat po Vladi i lakrdiji od "porezne reforme" pa izašli s kontra-prijedlozima.

HUP-ovci wrote:Mjere za spas gospodarstva: 'Država mora sniziti trošak rada kako bi plaće mogle rasti'

Što traži HUP?

* Neoporezivi dio dohotka od 4800 kn

* Smanjenje stope poreza na dobit na 12 % za sve poduzetnike, za mikro na 8 %

* Smanjenje stopa poreza na dohodak s 24 na % i s 36 na 30 %

* Podizanje neoporezivog dijela dohotka s 3800 na 4800 kuna

* Proširenje neporezivih primitaka za topli obrok, smještaj, prijevoz, zdravstvena, mirovinska i zdravstvena osiguranja

* Povećanje neoporezivih iznosa za prigodne nagrade, dnevnice, otpremnine, darove u naravi, naknade za rođenje djeteta, stipendije

* Povećanje troškova reprezentacije na 70 %

* Poticanje nagrađivanja radnika kroz dionice do 20.000 kuna godišnje neoporezivo

* Markice za sezonske radnike u poljoprivredi

* Protive se povećanju zdravstvenog doprinosa s 15 na 16,5 posto i povećanju koeficijenata za obračun doprinosa članovima uprava tvrtki

* Traže povrat instituta reinvestirane dobiti, te dodatno povećanje porezno priznatog troška za osobni prijevoz na 70 posto

* Traže povećanje praga s 3 milijuna na 15 milijuna kuna za plaćanej PDV-a po naplaćenoj fakturi

* Snižene stope PDV-a od pet posto na: sve tiskovine, bezreceptne lijekove, pčelinje proizvode

* Snižene stope PDV-a od 10 posto na: smještaj i ugostiteljske usluge, luke nautičkog turizma, djelatnost javnog prijevoza putnika

* Snižene stope PDV-a od 13 posto na: fermentirane mliječne proizvode, prerađevine od svježeg mesa i smrznuto svježe meso, pelete, brikete i ogrjevno drvo, za prvu isporuku građevina i njihovih dijelova, renoviranje stambenog prostora, te za leasing plovila

https://novac.jutarnji.hr/aktualno/mjere-za-spas-gospodarstva-drzava-mora-sniziti-trosak-rada-kako-bi-place-mogle-rasti/7836765/

Bit će tu još glođanja između uhljeba i rodijaka. Epska vremena!!!  

E ovo bi bila prava porezna reforma! Marić ga malo mulja kad kaže 'ne mogu se svi problemi riješiti samo poreznom politikom'. Mislim, u pravu je, ali mnogi naši problemi se poreznom politikom mogu riješiti.

Inače, jel egzodus zapravo daleko manji nego se to piše po medijima?

http://www.forum.hr/showpost.php?p=71583381&postcount=7203

Ispada da se broj radno sposobnih Hrvata u Njemačkoj od 2013. do 2017. povećao za 82.000. Ako uzmemo da na svaka 2 radno sposobna dolazi po jedno dijete ili umirovljenik, to bi bilo 123.000 Hrvata. Ako je 60% od tih došlo iz Hrvatske (ostali većinom iz BiH), onda to daje 73.000.

MrsGahan je spomenula da neki uzimaju njemačko državljanstvo, ako je broj takvih u promatranom razdoblju bio 10.000, onda dolazimo do 83.000 ljudi koji su iselili iz Hrvatske u Njemačku. Ako 60% ljudi iseljava u Njemačku, tada dobivamo konačan broj od cca 140.000 iseljenih.

Daleko je to od 200-300, pa i više tisuća - broja koji se često spominje u medijima.

Što se ovog tiče mislim da je sve u detalje rečeno i raspravljeno na bivšem topicu (uglavnom je klapalo bio taj koji je povlačio pitanje o nepostojanju značajnijeg egzodusa koristeći ove podatke i rezoniranje).

Ne bih nastavljao sa školom o osnovama statističkog zaključivanja i ovdje.

Koliko ja vidim, sporni dio je omjer iseljenih iz Hrvatske i Hrvata iz drugih zemalja. Ovaj broj od 60% Hrvata iz Hrvatske sam vidio negdje od jednog BiH demografa koji je tvrdio da je više nego svaki treći Hrvat u Njemačku došao iz BiH - moguće da je to samo katastrofičarenje na razini Štercovih 300.000+ iseljenih. U svakom slučaju je broj ispod 200.000 sa 1.1.2018.

Real Bear wrote:
Vidjet ćemo kad dođu njemački "jesenski" podaci jel to samo šum svojstven ljetu i sezonskim radnicima ili je ipak "egzodus" kod Mutti ozbiljno usporio. U Irskoj je još ozbiljnije usporavanje "egzodusa". Nadam se da Holandija i UK kupe bar dio razlike.

Egzodus u Nizozemsku
Bacite oko na grafove na topicu Statistika u nizu

Da malo pojasnim:
Toliko smo im bitni (zanemarive brojke) da se , u milijun drugih statistika, Kroatië spominje u cilih 49!

Od tih 49 s demografskin kretanjima veze imaju do sad nadjeno 2. To je ovo na statistici.

Nisam ih ja smisljala (concept) i drugacije su od svega sto smo do sada gledali na ovom i onom forumu, no to je stvar mentaliteta (sto je nizozemcima bitno, nacin rada, pristup problematici itd)

Ovo je u svakom slucaju polazna tocka. Pa cemo gledati kasnije promjene.

Bojim se medo da ces se razocarati Nizozemskom.

Ako su ti podaci dobiveni anketnom metodologijom, onda su praktički bezvrijedni, to je ono što je Međed spomenuo da smo već riješili "nesam školovala".

S obzirom da nakon ukidanja restrikcija imaš pad useljavanja, rekao bih da je upravo anketna metodologija, a ne neka registracija za nizozemski OIB, NIN, PPS u pitanju. Ne znam nizozemski pa da mogu kopat po metodološkim objašnjenjima, morat ćeš ti.

https://vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/3262433/zdravko-maric-realno-je-za-ocekivati-da-iduce-godine-idemo-s-trecim-krugom-porezne-reforme/

A po čemu ćemo onda bar što se tiče poreza biti konkurentni?

"Samo snižavanje poreza je iskorak ka konkurentnosti. Mi u ovom trećem krugu sve skupa za preko 6,3 milijardi kuna rasterećujemo građane i gospodarstvo. Svi bismo mi htjeli da to rasterećenje može biti i veće, upravo na tom tragu razmišljamo i dalje. Mi smo javne financije sveli na razine da možemo ovakvo rasterećenje podnijeti bez da ugrožavamo stabilnost javnih financija što u prošlosti i nije baš bio slučaj."

Znači li to da možemo nagodinu očekivati treći krug porezne reforme?

"Skroz je realno očekivati da idemo s tim i dalje. U ovom trenutku snižavamo PDV na artikle koje sam spomenuo, ali sigurno u sljedećim koracima treba gledati na cjelokupnu hranu, vidjeti što se može napraviti u sustavu poreza na dobit, kako i na koji način rasteretiti trošak rada u Hrvatskoj. Treba jedan sveobuhvatni pristup. Poanta je porezni sustav učiniti konkurentnijim", zaključuje Marić.

MareCar wrote:

Bojim se medo da ces se razocarati Nizozemskom.

Pomalo Marice, dovoljno je da Holandijum nadoknadi y/y minus od 1000 ljudi koji vidimo u Irskoj recimo. Svaki "egzodusaš" se broji.      

Prvo idu izviđači/specijalci, tkz. "jahači rumene kadulje", onda kad se oni stabiliziraju krenut će se stvarat clusteri i onda će umrežavanje odradit svoje.  

Evo doktorija pomalo seli i put Danske...

Još jedno hit-odredište za hrvatske liječnike - Danska

Ono što je divno kod skandinavskih jezika je da su puno lakši i od engleskog, a pogotovo od njemačkog i onda kada kandidati nakon šest mjeseci obuke u nas polože C1 i mogu komunicirati, pisati i razumiju, budu presretni i ne mogu vjerovati da im je upravo jezik ranije budio strah - priča Zrinka Stanić, direktorica tvrtke Incor iz Osijeka, koja je angažirana direktno od skandinavskih bolnica kako bi pronašla tražene djelatnike i omogućila proces preseljenja (od organiziranja tečaja jezika, isplaćivanja stipendije dok uče jezik, pronalaženja kuće ili stana, vrtića i škola za djecu, rješavanja papirologije, preseljenja stvari, traženja posla za supružnika i slično).

http://www.glas-slavonije.hr/377704/1/Jos-jedno-hit-odrediste-za-hrvatske-lijecnike---Danska

BTW, trebamo se nekako dočepat podataka koliki je "egzodus" put Slovenije, mislim da bi se mogli ugodno iznenaditi (kad su se već austrijski rodijaci pokazali veći Balkanci od nas samih s neukidanjem viza).  

Stavljam starca Foču ovdje jer je ontopic

Starac Fočo wrote:
Slika pokazuje da se u Marićevo vrijeme zapravo ne radi o velikoj reformi i rasterećenju, nego o blagoj korekciji vrha jedne neodržive ranije politike. U pogledu na povijest naših političkih ludosti, i to je nešto – kada netko pokušava zaustaviti ludilo. No, brojke su brojke: onih 6 i nešto milijardi ukupnih rasterećenja planiranih 2017.-2020. ne znače da će poduzetnici i građani plaćati za toliko manje, nego znači da bi im država uzela približno toliko više da su ostali porezi kakve je Marić naslijedio od Lalovca, a to je jedna sasvim druga priča. Žednom konju i kap znači mnogo pa budimo zahvalni da nam nije gore.

http://arhivanalitika.hr/blog/kako-su-do-sada-propale-ideje-o-znacajnom-rasterecenju-gradana-i-gospodarstva/

Na Statistici u nizu smo objavili stope zaposlenosti za Q2/18 koje trebamo malo kontekstualizirati:

Monsignor.m wrote:15-24: 25,2% (-3,1%b y/y)
25-49: 79,3% (+3,0%b y/y)
50-64: 52,0% (+2,8%b y/y)
65+: 3,2% (+0,8%b y/y) - nepouzdano

Ukupna stopa zaposlenosti (15+): 47,3% (+1,3%b y/y)

Monsignor.m wrote:Stopa zaposlenosti 15+ (najšira) za Q2/18 je:

- Hrvatska: 47,3% (za Q2/17 je bila 46,0%)
- EU: 54,1% (za Q2/17 je bila 53,6%)

Razlika stope zaposlenosti EU i Hrvatske za Q2/18 je 6,8 p.b., a za Q2/17 je bila 7,6 p.b.

Evo neka načelna razmišljanja i zaključci:

* Hrvatska smanjuje zaostatak za EU u ukupnoj stopi zaposlenosti. Kad bi i Hrvatska i EU zadržale stope rasta kakve imaju sada, Hrvatska bi na EU prosjeku bila za 8 godina. S obzirom na nisku bazu, Hrvatskoj je lakše održati stope rasta nego ostatku EU (pogledati stope nezaposlenosti npr.).

* Ugrubo za stopu rasta naše stope zaposlenosti 15+ vrijedi formula: Q3(n) ~= Q2(n+1), gdje je n tekuća godina

*Najveću stopu ukupne zaposlenosti imali smo u 2008Q3, i iznosila je 50,3%, do te stope trebale bi nam ovim tempom još 2-3 godine.

* Najveća stopa zaposlenosti u skupini 25-49 je bila u 2008Q3 i iznosila je 80,9%, tu stopu dostižemo u sljedećem kvartalu, 2018Q3 i po njoj smo tada u društvu Irske, Bugarske, Belgije, Francuske, Slovačke, tj. donjeg kraja "normalnih" zemalja. Razlike između donjeg i gornjeg kraja "normalnih" zemalja iznose nekih 5-6 postotnih bodova.

* Stopa zaposlenosti 50-64 je 52% u 2018Q2 i zabilježeni je maksimum. U 2009Q3 smo imali 49,7%, a to smo dosegli u 2017Q2. Mnijem da iseljavanje mlađih tjera poslodavce na zapošljavanje ovih 50-64, a sigurno je doprinijela i "penalizacija" umirovljenja.

* U stopi 50-64 je i Crna Gora s 54,4% trenutno bolja od nas,, u EU je lošija samo Grčka a gornji kraj "normalnih" zemalja je cca. 24 postotna boda daleko od nas. 5-8 postotnih bodova nam treba da uhvatimo donji kraj "normalnih" zemalja - Poljsku i Belgiju.

* Interesantno je da opada stopa zaposlenosti 15-24, u to treba u sljedećim postovima ući detaljnije. Maksimum smo imali 2008Q3 s 30,2%, pitanje je koliko tu utječe obavezna srednja škola, dualna obrazovanja i slično. Europski raspon "normalnih zemalja" je ogroman, od 64 do 25%.

Moj je dojam da "egzodus" i ulazak u EU rješavajući stope zaposlenosti polako otkrivaju da Hrvatska nije "mediteranski bolesnik". Treba tu još malo prožavakati zaposlenost mladih i zaposlenost po spolovima, ali postaje sve očitije da nezaposlenost i neaktivnost u Hrvatskoj nisu pitanje mentaliteta nego prisile. Cijela Hrvatska je bila "zombie".

@Monsi:
Za NL nije anketna metodogija nego upisano prilikom imigracije, najvjerojatnije iz dokumenata.

Ali podsjeca na Elis Island Records iseljavanja u Ameriku prije WWII. Kada u bazi podataka trazis iseljeni iz Hrvatske - par ljudi, iz Kraljevine Jugoslavije -par ljudi, iz Kraljevine SHS - par ljudi, iz Habsburske monarhije -par ljudi, iz Austrougarske - par ljudi. Ovisi kako je ‘nijesam obrazovala’ upisala kad su bili u karanteni na Elis Island . Kad trazis samo hrvatska ili Jugoslavija -vrlo malo ljudi. Kad sve ostalo zbrojis - vrlo puno ljudi.
Tako i ovdje: kad se sjetim koliko su mi podaci bili nelogicni - to nije za staviti u ikakvu tabelu/graf jer moram sama interpretirati, a veze s vezom nema. Pa sam radi vjerodostojnosti zalijepila original screenshotove. Kao i u Elis Island Records izgleda nesto prolazi ispod radara, ali ne znam sto i zasto.

Drugi problem je sto su u fazi prebacivanja u drugu bazu podataka koja bi trebaka funkcionirati bolje od stare, ukljucujuci i objasnjenja. NOT.

@Bear:
Jahaci rumene kadulje?
Moguce ali ne zaboravite na puno vecu jezicnu i kulturolosku barijeru u odnosu na Njemacku i Irsku. Ogromnu. To nije za podcijeniti.
Cak i ja koja ovdje vec godinama radim, da radim pun tjedan s ljudima na dulji period vjerujem bi prosvikala. Trenutacno zbog ogromnog personel shotragea me sef siluje da vise radim, sto mi fiskalno ne odgovara. Sad su izmislili novu ‘Dutch part-time-working desease’ i razvili citavu teoriju o utjecaj na ekonomiju u raznim fazama ciklusa. Pozitivne i negativne strane. Hot topic. Pa me na poslu sukadno trendu tlace.

Inace imam grdnih problema privatno, na automatskom pilotu sam i prodajem sve. (Nema veze s ovim zadnjim zaronom). Nemam se kad baviti Hrvatskom. Javim se kad malo dodjem k sebi (ako ikad vise dodjem sebi).
Pozdrav

RealBear wrote:
Ako su mega-uhljebi mislili da će ova smijurija od nazovi porezne reforme bit dovoljna da zaustavi iseljavanje i smanji lelek i očaj HUP-ovaca grdo su se prevarili..

"Egzodus" nije mala uplakana curica, "egzodus" je vrhunaravni izjednačavatelj. I tek je počelo.    

Samo kao konstekstualizacija, vidimo da je "egzodus" u najbolju ruku zauzdao rast uhljebske nezajažljivosti. Čekaju nas jako zanimljiva vremena, ako se "egzodus" nastavi jer zasad glavnima povećanja plaća dolazi od "rodijaka".

U svakom slučaju je lijepo vidjet da se Hrvatska kreće prema EU-10.

Stigle jako dobre vijesti (nije da ih nismo očekivali) o broju zaposlenih Hrvata kod Mutti u Njemačkoj (valjda će Merkel izdržat još malo na vlasti da brojka zaposlenih prijeđe 250.000, a ukupan broj ode na preko pola milijuna   ).

https://statistik.arbeitsagentur.de/Statischer-Content/Statistische-Analysen/Statistische-Sonderberichte/Generische-Publikationen/Migrations-Monitor-Arbeitsmarkt-Eckwerte-Bundesebene-mit-Quoten.xlsm

Dakle, zaključno s 8. mjesecom imamo 179.856 zaposlenih, što je rast od 19.809 na godišnjoj razini. Ono što je puno bitnije je da opet imamo konveksnu krivulju rasta, pa je tako u augustu 2018. zaposleno 1856 radnika, dok je u istom mjesecu prošle godine bilo zaposleno 1266.

Vjerujem da ćemo u jesenjim mjesecima opet preskočiti debelo 20.000 y/y rasta.

Zanimljivo je pogledati koliki je rast broja zaposlenih s Balkana u Njemačkoj, to jest iz država iz kojih naši vrli uhljebi i rodijaci misle uvest radnu snagu da popune manjak radnika u Hrvatskoj.

Dakle, ukupno iz Srbije, BiH, Makedonije, Albanije i Kosova je došlo novih 36.367 radnika (prije pet godina taj broj je bio bijednih 5.000).

Uz napomenu da je 54% ukupnog rasta y/y broja zaposlenih u Njemačkoj došlo od stranih državljana. Danke Mutti.

Znači pritisak ne posustaje, HUP-ovci bijesne jer će lovica otići na Uljanik, a mega-uhljebi se prave blesavi.

Da se sve ovo događalo samo prije 5 godina prošli bi lišo, a ovako sa "egzodusom" kao vrhunaravnim izjednačavateljem bit će ipak "reforme samo reforme" ili će ih slijedeća resesija otpuhati u bespuća povijesne zbiljnosti.      

Dalje, kako vidimo pasivni krajevi se prazne nesmiljenim tempom, a druge strane imamo ovo...

Rastu cijena nekretnina u Hrvatskoj, poglavito u Zagrebu i okolici te na obali, ne vidi se kraja. Unatoč iseljavanju mladih i strožim uvjetima kreditiranja, potražnja za stanovima i kućama ne jenja, pa su primjerice cijene stanova u Zagrebu već blizu povijesno visokih razina otprije deset godina, kad se za prosječan stan u starijoj zgradi plaćalo više od 2000 eura za kvadratni metar.

https://www.tportal.hr/biznis/clanak/cijene-stanova-i-kuca-i-dalje-rastu-a-evo-zasto-na-vidiku-nema-pojeftinjenja-foto-20181031

Kako sad to...

Monsignor.m wrote:Broj umirovljenika po HZMO za 09/18 je 1.233.211, a za 09/17 je bio 1.231.109, što je +2.102 y/y.
Broj osiguranika po HZMO za 09/18 je 1.559.197, a za 09/17 je bio 1.525.489, što je +33.708 y/y.

Omjer osiguranika i umirovljenika za 09/18 je 1,264, a za 09/17 je bio 1,239.

Da napravimo malo kontekstualizacije oko tvrdnje da "egzodus" uništava mirovinski sustav:

* Od ulaska u EU Hrvatska je s 1.219.321 umirovljenika došla na 1.233.211. Broj umirovljenika je povećan za 13.890.
* Broj osiguranika, za razliku od broja umirovljenika, ima izraženi sezonski utjecaj pa gledamo:
07/2013: 1.497.355
07/2018: 1.554.821
tj. porast za 57.466, čime je od ulaska u EU dodano 4,1 put više radnih mjesta nego umirovljenika. Najveći dio tih radnih mjesta je u privatnom sektoru, a dio su izaslani radnici.

* Omjer osiguranika i umirovljenika je iz pada prešao u rast. Umirovljenike sada financira više zaposlenih, s većim plaćama (imamo realni porast plaća). Jasno je sad koliko su važne stope zaposlenosti.

* 2017. nema skoka 12-mjesečnog prosjeka osiguranih, očito se ne radi o rastu broja osiguranika zbog "honoraraca" i "freelancera"

* dio mirovina financira se iz proračuna, a što de facto znači iz PDV-a, kako smo već utvrdili da "egzodus" blagotvorno djeluje na potrošnju - znači da blagotvorno djeluje i na mirovinski sustav

Monsignor.m wrote:

HUP-ovci wrote:
Prikupljene potrebe koje je HUP dostavio Ministarstvu "predstavljaju samo dio potreba koje poslodavci trenutno prijavljuju jer nisu u mogućnosti s potpunom sigurnošću planirati već sada sve aktivnosti za narednu godinu", kažu u udruzi poslodavaca.
Napominju i da su ove godine od svojih članica zaprimio prijavu potreba za stranim radnicima dvostruko veću nego je to bilo prošle godine te da preliminarni podaci ukazuju na tendenciju rasta potreba.

Iz HUP-a podsjećaju da je ove godine kvota iznosila više od 30.000 radnih dozvola, ali vjeruju da će za 2019. taj broj biti znatno veći, kada se prikupe podaci i potrebe koje prikupljaju drugi dionici kao i resorna ministarstva, kojima se poduzetnici također izravno javljaju.

http://www.seebiz.eu/hup-povecanje-trenda-nedostatka-radne-snage-u-hrvatskoj/ar-184203/

Uvijek kontekstualizacija:

* 2017. je produženo 1440 dozvola strancima od 1800 za produženje - 80%
* od 1.1. do 31.12.2017. izdano je 5960 od 7279 dozvola, a 511 je bilo u postupku - 82% + 7% = 89%
* 2017. nijedna grupa zanimanja nije ispunila kvotu

* 2018. do 19.10 je izdano 20.415 novih dozvola, a 2.637 je u postupku, a kvota je 29.769 - 68,5% + 8,8% = 77,3%
* ne znamo koliko je produženih dozvola
* samo je građevinarstvo ispunilo kvotu (ako zbrojimo izdane i dozvole u postupku) za 2018., opjevani IT nije ni blizu

Par načelnih zaključaka:
- mjesto se ne vraća u kvotu kad zaposleni stranac npr. da otkaz pa ne znamo koliki je "bounce rate", koliko dolazi samo sezonski, a koliko trajno
- Situacija nije ni crna ni bijela - nego siva: niti su HUP-ovci offsetirali gubitak domaće radne snage strancima, niti je Hrvatska crna rupa u koju nitko ne želi doći
- za sada i dalje vrijedi - što veće kvote, više stranaca dođe pa HUP-ovcima ostaju snatrenja "koga nema - bez njega se može"
- uvezli smo 11 liječnika, jednog specijalista, 5 zubara i dva farmaceuta, a nismo ni blizu kvote

Jutarnji list wrote:
Od 1. prosinca ove godine na snagu će stupiti odredba prema kojoj će se neoporezivi dio za božićnice, regres i ostale nagrade i naknade radnicima povećati s 2500 kuna na 7500 kuna, najavio je na sjednici Vlade Zdravko Marić, ministar financija, predstavljajući državni porezne izmjene za 2019.

To znači da će od 1. prosinca u stvari biti neoporeziva jedna prosječna mjesečna plaća za Grad Zagreb koju će poslodavci na različite načine moći isplatiti radnicima, čime se de facto omogućuje isplata takozvane 13. plaće u tom iznosu. Plaću do 7500 kuna neto prima više od četiri petine zaposlenih u Hrvatskoj.

Ovogodišnje povećanje neoporezivog dijela takvih "nagrada" iznosi pet tisuća kuna, a plaću do tog iznosa prima oko 40 posto zaposlenih u Hrvatskoj. Poslodavci su već duže vremena tražili da se poveća neoporezivi dio takvih nagrada za radnike i Vlada je poslodavcima i radnicima sada dali lijepi Božićni poklon.

Poprilično je očito da se radi o "egzodusu"

https://novac.jutarnji.hr/aktualno/bozicni-poklon-poslodavcima-i-radnicima-neoporezivi-dio-za-bozicnice-dize-se-na-7500-kuna/8039243/?fbclid=IwAR3f9zR-hlU-6LjNoMikhP6wTiZoRQ7sz29ZKVy_ENcBQ5DMmZEKDIDSzHw

Posvud se naziru Hrvatska 1,2 i 3

OK konačno nešto... S ovim dizanjem neoporezivih isplata na 7.5000 kuna mega-uhljebi su prebacili lopticu na teren HUP-ovaca i rodijaka.
Sad ćemo vidjet koliko su oni zainteresirani za borbu protiv "egzodusa" i manjka radne snage povećanjem plaća.  

Kad bi svi iz privatnog sektora isplatili ovih 5 tisuća kuna više neoporezive božićnice/13. plaće imali bi 10% rasta neto plaća na godišnjoj razini.
Što su ozbiljni novci, čak i da rast razvuku na tri godine (tj. cca 3% godišnje).

Naravno, pojavit će se dvije skupine poslodavaca: oni koji mogu isplatit lovicu i oni koji ne mogu.
Oni koji ne budu mogli isplaćivati ovu tkz. trinaestu plaću imat će opću bježaniju što se tiče radne snage, što će dodatno ubrzati kreativnu destrukciju.

Epska vremena!!!        

BTW, mislim da ova mjera neće previše utjecati na "egzodus", ali će ubrzati pretvaranje "pasivnih krajeva" iz zombija u duhove te će pojačati škrgut zubiju onih poslodavaca koji ne mogu povećati plaće.

Za ozbiljnije usporavanje "egzodusa" mora se dogoditi flat-tax na dohodak od 12% i omogućavanje dolaska meritokratskog stranog kapitala koji jedini može dignuti značajno produktivnost (aka reforme, samo reforme).

Opet, ni usporavanje vanjskog "egzodusa" neće pomoći "pasivim krajevima", nego će samo pojačati unutarnje migracije prema Zagrebu i obali.

Nije dugo trebalo za reakciju

https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=vijesti&id=2042216

...sad da vidimo konkurenciju

Joj, Mlinar

Ajd dobro, biti ću poštena i reći da su se možda stvari promijenile od 2012-e, a i da je možda u mom slučaju to i bila posljedica katastrofalne poslovođe i/ili možda samo načina na koji je tada uprava radila...?

Ali, recimo samo da sam zbog Mlinara i sličnih odrona od firmi odlučila "pod stare dane" natrag na faks. I od toga mi je od Mlinara ostao i gori "PTSP" nego od onih čobana koji mi nisu htjeli isplatiti plaće. Znate šta znači raditi 7-8 sati na nogama, neplaćeno prekovremeno i od po sat vremena dnevno, i to praktički bez pauze? I to za minimalac.

Čudi me kako uopće više imaju radnike /headdesk

Pa upravo ovo što kažeš, očito je Mlinar klasična firma hrvatskog tipa (iako teško da prodaja u pekarnici igdje u svijetu nosi puno više od minimalca) i onda taj tip firme diže plaće oko 10tak %... Očito ih tržište prisilio na reakciju, iako im nije nikad radnik bio visoko u prioritetima.

Drumovi će poželjet' Turaka,
A Turaka nigde biti ne će,

Tako knjige indžijeli kažu :mudri:

Da pjesmica...

Monsignor.m wrote:
Živorođeni: 3.011
Umrli: 3.767
Prirast: -756

Kontekstualizacija - uz rast BDP-a i realni rast plaća 12-mjesečni prosjek broja novorođenih pada. Kad uspoređujemo 12-mj pomične prosjeke ne mora se uspoređivati y/y pa gledamo od ulaska u EU:

07/2013: 3472 rađanja
09/2018: 3066 rađanja

tj. izgubili smo cca. 400 novorođenih, iako bi zbog poboljšanje ekonomske situacije broj rađanja (da nema iseljavanja) trebao rasti jer nam je vremenska skala prekratka za neke ozbiljnije demografske trendove.