Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Peti ortak wrote:
Muči me malo Lindy effect jer smo toliko dugo u banani da je vrlo vjerojatno da ćemo tu i ostat.

Zbog vjernog štioca trebamo malo razložit Lindy efekt pa se radi o sljedećem "kolokvijalnom" pravilu:

Budući životni vijek upravo je proporcionalan sadašnjoj životnoj dobi. Ili kako se mladi Ortak našalio - što smo duže u banani, to je veća šansa da zauvijek ostanemo u banani.

Očito je da samo donekle vrijedi za živa bića, iako je počelo s komičarima u članku Alberta Goldmana u The New Republic:

. the life expectancy of a television comedian is [inversely] proportional to the total amount of his exposure on the medium. If, pathetically deluded by hubris, he undertakes a regular weekly or even monthly program, his chances of survival beyond the first season are slight; but if he adopts the conservation of resources policy favored by these senescent philosophers of "the Business", and confines himself to "specials" and "guest shots", he may last to the age of Ed Wynn

a popularizirao ga je Taleb u The Black Swan i Antifragile. Malo je jasnije opisano u ovom drugom:

NNT u Antifragile wrote:
If a book has been in print for forty years, I can expect it to be in print for another forty years. But, and that is the main difference, if it survives another decade, then it will be expected to be in print another fifty years. This, simply, as a rule, tells you why things that have been around for a long time are not "aging" like persons, but "aging" in reverse. Every year that passes without extinction doubles the additional life expectancy. This is an indicator of some robustness. The robustness of an item is proportional to its life!

Lindy efekt je u biti heuristika, koju bi trebalo točno izraziti na način:

U nedostatku ostalih informacija o nečem, osim životne dobi, o očekivanoj životnoj dobi tog nečeg najbolje je zaključivati na temelju sadašnje starosti.

A kako mi točno znamo uzročno-posljedične veze mehanizama kojima je uhljebničko-rodijačka paradigma zarobila Hrvatsku (tj. zbog čega smo "u banani"), onda u principu imamo bolja načela za zaključivanje o tome koliko ćemo još biti u "banani".

P.S. Vjerni štioc je u svemu ovome nanjušio "survivorship bias", ili nije?

Lindy efekt objašnjava zašto Hajduk "živi vječno", a recimo Kamen Ingrad više ne postoji.    

Ideja "egzodusa" je puno starija u Hrvatskoj u odnosu na uhljebničko-rodijačku paradigmu, tako da po Lindy-efektu ne treba biti puno sumnje tko će prije pokleknuti ovdje.

Nego vidim po medijima da se rodijaci opet prijete da će uvest 65 tisuća non-EU radnika, čak se i Filipinci opet spominju. Ja da sam sezonski radnik u turizmu ne bih se puno osvrtao na fantaziranja HUP-ovaca nego bi jednostavno svake godine radio job-hopping na barem 10% veća primanja.

Poslodavci koji budu mogli dignut prihode i produktivnost će otimati radnike drugima, ne znam zašto se svi toliko boje toga. Nema meritokratskog kapitalizma bez kreativne destrukcije!

Vidim također da su se "stručnjaci" i "akademici" uzbibali oko fakta da je broj stanovnika pao ispod 4 milijuna (jer DZS ne broji egzodusaše koji se nisu odjavili).
Zaboravljajući naravno pripomenuti da nebrojanje egzodusaša od strane DZS-a znači da stvarni GDP po glavi stanovnika raste 4.5% y/y, a ne koliko kažu službene brojke.

Kad im se spomene činjenica o velikom rastu standarda, riješavanju problema nezaposlenih i rastu plaća koji su direktna posljedica egzodusa onda krenu trkeljat o "dugoročnim" negativnim efektima.

Mislim u kakvom to mozgu se uspijeva izmaštat Hrvatska u kojoj bi "dugoročno" bilo dobro da nema "egzodusa" kao katalizatora promjena. Šta bi se samo od sebe spontano dogodilo da uhljebi i rodijaci zajašu jednoroge, odreknu se paradigme koja ih je obogatila i dala im moć te uvedu "napaćeni narod" u prosperitet.

Da bi Hrvatskoj bilo "dugoročno" dobro treba "egzodus" kao eksterni šok u potpunosti baciti uhljebničko-rodijački model na koljena, to je nužan uvjet.

Eksterni šok je nužan zbog toga što dugoročno održivi prospiret znači:
* Punu i dosljednu implementaciju meritoktratskog kapitalizma (iako će skoro svima apsolutno biti bolje, mnogima će biti relativno gore nego što im je danas).
* Dramatično manji utjecaj trenutnih hrvatskih elita (neke nove elite će ih relativno lako i brzo zamijeniti).

Da se "hrvatske elite" i "napaćeni narod" koji ih bira panično boje meritokratskog kapitalizma vidi se po neviđenom otporu prema uvođenju flat tax-a od 12% recimo.
Da ne govorim o 18% zagrebačkog prireza, te suludo visokoj graničnoj stopi nakon koje se ne plaćaju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno.

Ispada da se kod visokih bruto plaća u Njemačkoj dobiva skoro 15% veći neto nego u Zagrebu, a Nijemci imaju fakat progresivne poreze i velike doprinose.

Dakle, jedini put da Hrvatska postane "Jadranski tigar" je put "egzodusa", "kreativne destrukcije" i pretvaranja pasivnih krajeva u duhove. Pa kom pravo, kom krivo.        

RealBear wrote:
Poslodavci koji budu mogli dignut prihode i produktivnost će otimati radnike drugima, ne znam zašto se svi toliko boje toga. Nema meritokratskog kapitalizma bez kreativne destrukcije!

Kako prenosi podravski.hr, u Ludbregu su unajmili 800-tinjak kvadrata hale u Koprivničkoj ulici, a u prvoj fazi bit će im potrebno barem 100 zaposlenih iz Ludbrega i okolice. Plan im je proširiti proizvodnju, a za to su već načelno dogovorili prostor od 60.000 kvadrata u ludbreškoj poslovnoj zoni. Deset milijuna eura vrijedan privatni projekt mogao bi krenuti u ostvarenje već iduće godine, točnije početkom rujna.

Ludbreg sve više postaje tehnološko središte ovog dijela Hrvatske, s uspješnim, manje ili više izvoznim firmama poput Ducatija, Opreme, Lukapsa, Inoxmonta… Zanimljivo je da je vodstvo Variosystemsa pregledalo čak 15 lokacija diljem Hrvatske, a na kraju se odlučilo za Centar Svijeta. U tome im je, ponajviše u spajanju s investitorima, pomogao naš generalni konzul u Švicarskoj, inače rođeni Varaždinac Slobodan Mikac.

"Ako neki misle da je utjecaj Grada na dolazak stranog kapitala nikakav ili slab, nisu u pravu. Nisu valjda okretali globus i slučajno „piknuli“ Ludbreg. Nas su odabrali jer smo im ponudili najbolje uvjete" rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić koji ističe kako su nastojali biti vrlo uslužni, ali nenametljivi.

Bilić se slaže da njihov dolazak nije dobar samo za buduće radnike i Grad, nego i općenito tržište rada. Jedna od prepreka svakako će im biti pronalazak radne snage, a i postojeće firme mogle bi financijski zaštititi svoje djelatnike kako ne bi razmišljali o mogućem prelasku. U Gradu se nadaju kako bi Variosystems već početkom rujna ove godine mogao u puni pogon.

MojPosao.net - Elektronički div dolazi u Hrvatsku i otvara veliki broj radnih mjesta! https://www.moj-posao.net/Vijest/78237/Elektronicki-div-dolazi-u-Hrvatsku-i-otvara-veliki-broj-radnih-mjesta/2/#ixzz5gqLk8sZR

Da ne bude da nismo upozoravali s voljom i na vrijeme

Monsignor.m wrote:Broj Hrvata zaposlenih u Njemačkoj za 12/18 je 183.863, a za 12/17 je bio 164.899 što je povećanje y/y za 18.964.

Brojke Hrvata zaposlenih kod Mutti me poprilično zabrinjavaju...

Ma 19.000 y/y su još jako dobre brojke tri i po godine nakon što je Mutti ukinula radne vize.

Recimo, Rumunjima i Bugarima je Njemačka ukinula vize 01.01.2014. pa su i oni imali slične brojke i krivulje kao mi sad.
Prvo veliki i nagli skok, pa onda laganini pad i onda stabilizacija.

Delta je 1.5 godinu između njih i nas tako da ih slobodno možemo uzeti kao leading indikator (stavi grafove s pomakom od 18 mjeseci ako ti se da pa će bit sve jasno)

Sliku kod broja zaposlenih Hrvata u Njemačkoj dodatno kvare ovi što odlaze u penziju te uzimaju njemačko državljanstvo (takvih kod Rumunja i Bugara ima zanemarivo malo).

Egzodus neće značajnije posustati dok "pasivni krajevi" skoro u potpunosti ne ostanu bez aktivnog stanovništva.

Ovim tempom ima još dobrih 5-10 godina do toga, ali pomalo... de-zombifikacija i de-ruralizacija je nezaustavljiv i ireverzibilan proces.

RealBear wrote:
Recimo, Rumunjima i Bugarima je Njemačka ukinula vize 01.01.2014. pa su i oni imali slične brojke i krivulje kao mi sad.
Prvo veliki i nagli skok, pa onda laganini pad i onda stabilizacija.

Da, otprilike to upravo tako izgleda, ali opet, pad ne veseli, šta ja tu mogu

Sliku kod broja zaposlenih Hrvata u Njemačkoj dodatno kvare ovi što odlaze u penziju te uzimaju njemačko državljanstvo (takvih kod Rumunja i Bugara ima zanemarivo malo).

Interesantne su te brojke Hrvata koji uzimaju njemačko državljanstvo - Eurostat: migr_acq

2008. 1,032
2009. 542
2010. 696
2011. 667
2012. 546
2013. 1,721
2014. 3,900
2015. 3,328
2016. 2,988
2017. 2,896

U principu, ovo bi trebao biti lagging indikator koji kasni 6-8 godina, koliko je potrebno za naturalizaciju ako sam u pravu.

Ovaj skok broja Hrvata koji uzimaju njemačko državljanstvo od ulaska u EU je povezan s činjenicom da od 01.07.2013. oni koji žele uzeti njemačko državljanstvo ne moraju se ispisati iz hrvatskog (prije se moralo).

Kako imamo 82.5 tisuća Hrvata u Njemačkoj starijih od 60 godina (cca 20.000 u dobi 60-65) jasno je da odlasci u mirovinu i u vječna lovišta dodatno "kvare" sliku kako y/y rasta zaposlenih tako i rasta ukupnog broja "egzodusaša" kod Mutti na godišnjoj razini.

Monsignor.m wrote:

Slobodna Dalmacija wrote:
Prije dva-tri dana u jednom danu iz Vrgorca je otišlo u Njemačku i Irsku, u potrazi za boljim životom deset ljudi. Ne treba posebno isticati, što to znači za jedan gradić od nekoliko tisuća stanovnika.

- Nacionalna politika u Zagebu mora shvatiti, da postoje urbana i ruralna područja u Hrvatskoj. Ruralnim područja imaju dvostruki egzodus, jedan prema urbanim krajevima, drugi vani. Dok god ne shvati nacionalna vlasti, da nije isto biti poduzetnik u Vrgorcu, Sinju, Imotskom, Kninu… i u urbanim krajevima.

https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/591606/39fali-nam-radne-snage-ovako-ne-mozemo-prezivjeti39-gradonacelnici-vrgorca-i-knina-predstavili-alarmantne-demografske-podatke-o-odumiranju-dijela-dalmacije

Što su se gospoda načelnici skupa sa Štercom uzbibali, moram otčepit bocu kakvog crljenaka danas za ručak da malo nazdravim kuknjavi i leleku.      

Za razliku od gospode koji leleću, ja smatram da je ova nezaustavljiva de-zombifikacija Dalmatinske Zagore jedna od najboljih stvari koju je "egzodus" mogao napraviti.

S jedne strane, mi ovdje pričamo o ljudima koji su bili ili nezaposleni ili su radili za 3.000 kuna u privatnom sektoru za tko zna kakve "rodijake".
S druge strane "državna služba" je garantirala lijepom broju "malih uhljeba" prilično kvalitetan život, relativno visoke plaće i status puno veći od prve skupine koja je morala moljakat za kakav truljav posao kod lokalnog gazde za osigurat puko preživljavanje.

Što se prije ovi zombiji pretvore u duhove, to će biti bolje. Svako ulupavanje para tamo znači manje para za most/tunel između Splita/Kaštela/Čiova recimo.

"Pogonići" po Kninu i Vrgorcu su samo preljevanje iz šupljeg u prazno, preporučam Štercu i načelnicima da ukucaju u Gooogle "small town decay" i onda dobro prouče ovu sliku...



Da bi Hrvatska postala "Jadranski tigar" nužni su neboderi u Splitu puni ljudi svih boja i fela, a pogonići i Obrovaci da bi "mali uhljebi" po Zagori imali lagodan život i imali kome šefovat će ostati negdje u bespućima povijesni zbiljnosti.

Izvukoh kako se broj osiguranika HZZO kretao između 08/2013 i 02/2019. Pa su omjeri 2013/2019 po županijama kako slijedi:

Zadarska 1.01

Grad Zagreb 1.00
Istarska 1.00

Zagrebačka 0.98
Dubrovačko-neretvanska 0.98
Splitsko-dalmatinska 0.98
Međimurska 0.98

Primorsko-goranska 0.97

Krapinsko-zagorska 0.96
Šibensko-kninska 0.96
Varaždinska 0.96

Koprivničko-križevačka 0.95

Ličko-senjska 0.94
Karlovačka 0.94

Osječko-baranjska 0.93
Bjelovarsko-bilogorska 0.93

Virovitičko-podravska 0.92

Sisačko-moslavačka 0.91
Požeško-slavonska 0.91

Brodsko-posavska 0.90
Vukovarsko-srijemska 0.90

Samo jedna županija s porastom broja osiguranika, i to 1%, i dvije koje su na istom. Sve ostalo u crvenom.
Hrvatska je s 4.297.778 pala na 4.142.761, tj. na 96,3% stanovnika.

Monsignor.m wrote:Sramežljivo nam kapaju podaci o NIN-ovima (National Insurance Number) iz UK:


Year to September 2017: 797
Year to September 2018: 1666     +869 tj. +109%
(Year to June 2018: 849)

a "freedom of movement" stupio na snagu 1.7.2018.      

Iz gornjeg slijedi između 1.7.2018. i 1.10.2018. smo imali 817 NIN-ova ili 272 mjesečno.
Neki su govorili da "egzodusa" u UK neće biti - "jer su svi oni koji su htjeli otići već tamo".  

Interesantno je da "labour force survey" i određivanje broja Hrvata u UK na temelju ILO anketa nije pokazalo nikakav skok iza 1.7.2018., već smo govorili o relevantnosti tih anketa.  

Englezi očito imaju različito poimanje YTD od ostatka svijeta pa ovo ne vrijedi, ali su zato brojevi sa Statistike u nizu još bolji

Stvarni brojevi su:
2018Q1 - 247
2018Q2 - 159
2018Q3 - 977
2018Q4 - 1081

Ukupno 2018 su 2464.
U ove brojeve ne ulaze djeca, a supružnici samo ako su u zasebnom postupku zatražili NIN. U ove NIN-ove ulaze samo novi, jednom kad ga dobiješ vredi dok si živ, ako odeš i vratiš se ostaje ti broj.

OK, ovo je preko 5.000 na godišnoj razini tako da je onaj sitni manjak koji vidimo kod Irske i Njemačke u potpunosti nadoknađen ovdje. Na kraju kad uljučimo i Sloveniju, moglo bi se ispostavit da je 2018. najberićetnija godine što se "egzodusa" tiče.

Šteta zbog Brexita, em će Englezi gorko platit zabludu da su netko i nešto te da im je bolje samima, em nemamo "egzodusa stručnjaka koji su lijeni naučit njemački" u dovoljnoj mjeri (te kao posljedicu imamo prilično zanemarive pomake kod smanjenja poraza i doprinosa na visoke plaća).

RealBear wrote:OK, ovo je preko 5.000 na godišnoj razini tako da je onaj sitni manjak koji vidimo kod Irske i Njemačke u potpunosti nadoknađen ovdje. Na kraju kad uljučimo i Sloveniju, moglo bi se ispostavit da je 2018. najberićetnija godine što se "egzodusa" tiče.      

Ja bih ipak procijenio cca. 3000 u 2018. godini.

Još uvijek se ufam u "10 hiljada u prvoj godini".

Kad bi netko uspio izvuć broj zaposlenih Hrvata u Sloveniji bio bih jako sretan.

http://www.mnz.gov.si/mnz_za_vas/tujci_v_sloveniji/statistika/
Pogledaj malo tu, čini mi se da je sve na jednom mjestu (ne vidim excele dobro na mobu)

Od vjernih pratitelja sa fhr

Za monsija na onom forumu:

hrvata ima oko 7500

https://www.stat.si/StatWeb/News/Index/7851

https://pxweb.stat.si/pxweb/Di...N31_soc_ek_znac_prisel/〈=2

https://www.mojedelo.com/zavod-za-zaposlovanje

Od našeg dobrog diabolice kojeg ovim putem toplo pozdravljamo i pozivamo na registracijum dobili smo broj zaposlenih Hrvata u Sloveniji za razdoblje od 1.-10. mjeseca 2018.



S krajem 10/2018 u Sloveniji je zaposleno 7.497 Hrvata.

Nažalost, u bazama nemamo ovako dubok pristup (po državljanstvima), al imamo nešto slično što će na Statistiku u nizu.

Eno kolega Fraiser objavio na fhr podatke o neuspravanju "egzodusa" u bratsku i prijateljsku Švedsku. Veliko hvala kolegi!!  

Fraiser wrote:2018 8880 (+1325)
http://www.statistikdatabasen.scb.se/pxweb/en/ssd/START__BE__BE0101__BE0101F/UtlmedbR/?rxid=b6cb8205-4f4d-40a7-a127-1398ef693201

Idemo mi dalje s analizama...

Jedan od glavnih stupova hipoteze o iznimno blagotvornim utjecajima "egzodusa" je predikcija da će radna snaga zaposlena u privatnom sektoru uzimati sve veći i veći kolač udjela u GDP-u.

Evo stigli friški podaci o nominalnim troškovima radne snage po satu u EU za Q4 2018. (kalandarski prilagođeni), pa da vidimo kako stojimo s potvrdom...


https://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/9678490/3-19032019-BP-EN.pdf/950162db-d2c7-4d19-a923-f4288fff9432

* Rast troškova zaposlenih po satu u "Bussiness economy" za Hrvatsku: 6.3%
* Rast troškova zaposlenih po satu u "Non-Bussiness economy" za Hrvatsku: 1.4%

Uz napomenu da se ovdje gledaju, za razliku od brutto plaća i dnevnice, troškovi stanovanja, prijevoza i sl. Dakle imamo poprilično veliku razliko između uglavnom privatnog sektora i onih zaposlenih na trošak poreznih obeveznika. Iz podataka se vidi da se ova razlika provlači kroz cijelu 2018. godinu (u nešto manjoj mjeri).

Šta ja znam, meni se ipak nekako čini da je biti "mali uhljeb" sve manje i manje isplativo.  

Trenutno smo opet na +35.000 manje nezaposlenih na godišnjoj razini i ako ne bude kakvog globalnog krša i loma, broj nezaposlenih ove godine u devetom mjesecu pada na cca. 100 tisuća.

Reklo bi se da se bazeni dostupne radne snage ubrzano prazne, idemo vidjet šta ovdje sve imamo:

* Nezaposleni - kao što vidimo gore ubrzano idemo prema 5% nezaposlenost, ovdje nema još puno vode HUP-ovcima za piti (pogotovo ako se sjetimo strukture)

* Studenti - ovdje su nedavno mega-uljebi u napadu "diaboličke ingenioznosti" donijeli novi zakon i odobrili rad preko student servisa i izvanrednim studentima
 (ima jedno 15.000 takvih koji nisu bili zaposleni). I izvanredni studenti od sada mogu raditi preko student-servisa, evo kolika je minimalna satnica. Brijem da s ovom mjerom mogu pokriti dva-tri mjeseca "egzodusa".
 
* Umirovljenici - mega-ugljebi su donijeli zakon koji omogućava rad do 4 sata i primanje penzije. Kolega Ericsson se pobunio da ovi rade masovno punih 8 sati + penzija, iskreno ne znam koliko je to rašireno. Znajući koliko imamo privremeno umirovljenih ovdje ima još nekoliko desetaka tisuća potencijalnih radnika (ovisi jel ih računama x4, ili x8 kao što kolega sumnja).

* Uvoz non-EU radne snage - brijem da su mega-ugljebi i HUP-ovci ovdje doživjeli najbolniji poraz, em potenicijali kanditati bježe direktno prema Mutti, em su osjetno skuplji nego domaća radna snage (što vidimo po skoku troškova radne snage po satu u Q2-Q3 prošle godine od preko 10%). Ovdje još s vremena na vrijeme u medijima osvanu šuplje priče (prijetnje) o uvozu Filipinaca i Indijaca, koje samo pokazuju koliki je očaj i potražnja za sezonskom radnom snagom.

* Prelazak malih-uhljeba u privatni sektor - ovdje zapravo imamo najveći potencijal, preko 100.000 rekao bih. Ovdje umem da kažem samo dve reči... digitalizacija, digitalizacija  

Ključno je napomenuti da ukupna produktivnost radne snage zapravo kod prve četri kategorije pada ili ostaje ista. Rast produktivnosti imamo samo kod prelaska iz državnog u privatni sektor!

Stvarni rast produktivnosti će dakle doći kao posljedica sljedećih stvari:
* Prelazak uhljeba u privatni sektor (bilo zbog "digitalizacije" bilo zbog rasta plaća u privatnom sektoru).
* Kreativne destrukcija HUP-ovaca i rodijaka koji zasnivaju profit na poslovima niske dodane vrijednost te koji plaćaju najbjednije radnu snagu.
* Kreativne destrukcije općenito svih onih koji ne budu mogli povećati plaće.
* Investicija stranog meritokratskog kapitala (nakon što se uvode flat-tax, snizi limit na plaćanje doprinosa i lokalni šerifi padnu na koljena).

Opet, osnovna postavka našeg umovanja i pisakaranja ovdje je da sve ovo ne bi mogli ni sanjati da nije "egzodusa" kao eksternog šoka, katalizatora i vrhunaravnog izjednačavatelja.        

Idemo još malo detaljnije promotriti manjak radne snage i pripadajući rast stope zaposlenosti, fenomena kojih ni približno ne bi bilo da nije iznimno blagotvornih učinaka
"egzodusa".

Više puta smo naglašavali da niska nezaposlenost i visoka stopa zaposlenosti šalje uhljebničko-rodijačke paradigme u ropotarnicu povijesti, idemo dakle još malo proanalizirati kako i zašto.

Prvo par linkova na izvore s podacima:

http://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/publikacije/statisticke_informacije/2019/1/Statisticke_informacijeHZMOa_1_2019_veljaca2019.pdf
https://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pcode=tgs00007&plugin=1
https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/Pokazatelji/Procjene%20stanovnistva.xlsx
https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/Pokazatelji/Zaposlenost%20i%20place/Zaposlenost%20-%20Aktivno%20stanovnistvo.xlsx

Dakle, za 2018. godinu stopa zaposlenosti u populaciji od 15-64 godine je 60.8%, dok je prve godine "egzodusa" 2013. bila 52.6%.
Stvarna stopa zaposlenosti je prilično viša, zato što DZS debelo podcjenjuje broj "egzodusaša" u toj populaciji.
Procjena broja stanovnika za tu "radno aktivnu" skupinu za 2018. je 2.665 milijuna, a anketa o radnoj snazi kaže da je bilo otprilike 1.620 milijuna zaposlenih u 2018.

Kako mi po njemačkim, irskim, austrijskim, švedskim, UK i slovenskim podacima znamo da ima puno više iseljenih nego što ih DZS računa, da dobijemo puno realniju stopu zaposlenih moramo smanjiti nazivnik za cca. 100.000 "egzodusaša".

Odnosno 1.620/2.565 = 0.63, pa imamo da je stvarna stopa zaposlenih u populaciji (15-64) zapravo 63%. Ogromnih 10% više u odnosu na situaciju kad se tek ušlo u EU.

Idemo sad pogledati podatke o stopi zaposlenosti za neke karakteristične europske regije:
* Zentralschweiz 83.5%
* Oberbayern 80.2%
* Schwaben 79.0%
* Prag 78.2%
* Salzburg 75.6%
* Calabria 40.8%
* Sicilia 40.6%

Reklo bi se da kad imaš stopu zaposlenosti od 52.6% onda ti je društvena paradigma blizu one na Siciliji i Kalabriji, a ova trenutna od 63% je puno bliža Austriji i Češkoj.

Idemo mi vidjeti šta bi se moglo dogoditi za 5 godina sa stopom zaposlenosti (ceteris paribus naravno, da isključimo utjecaj resesija, slomova berzi i sličnih razbiriga nas međeda).

Prvo pogledajmo razdiobu stanovništva po dobnim skupinama:

Dob        Broj u tisućama  
(10 − 14)  199.9
(15 − 19)  208.6
(20 − 24)  240.9
(25 − 29)  241.5
(30 − 34)  265.3
(35 − 39)  283.0
(40 − 44)  274.7
(45 − 49)  267.3
(50 − 54)  287.0
(55 − 59)  299.7
(60 − 64)  297.5

Jasno se vidi da se nazivnik, tj. broj stanovnika 15-64, u sljedećih pet godina ovdje smanjuje za 100.000 duša, i to bez "egzodusa" i bez rasta broja radnih mjesta, samo zbog demografije, pa ovdje imamo skok stope zaposlenosti na 66% samo po ovoj činjenici.

Kako je trenutno u populaciji 60-64 stopa zaposlenosti bijednih 25% (uglavnom su već svi u mirovini, tj. njih 190 tisuća), omjer broja zaposlenih/broja umirovljenika će biti bolji. Odnosno, bez nekog naročitog truda rasti će ključni omjer koji pratimo "ukupna masa neto plaća"/"rashodi proračuna".

Čisto kao posljedica poništavanja prakse starih dobrih vremena kad se masovno slalo u prijevremene mirovine ne bi li se uhljebničko-rodijačko paradigma držala zdravom i pravom.  

BTW, zanimljivo je primjetiti da u djelatnosti "informacije i komunikacije" imamo samo 952 zaposlena u populaciji od 60-64, u odnosu na 7394 zaposlena u populaciji od 25-29.

U starijoj populaciji imamo jako puno poljoprivrednika, zaposlenih u javnoj upravi i obrazovanju, a u mlađim generacijama ćemo imati puno više programera i drugih globalno utrživih zanimanja čiju vrijednost i "pravu" cijenu egzodus upravo razotkriva. Sve to vodi rastu produktivnosti samo po sebi.

Idemo dalje... Koliko će biti onda kumulativni "neto egzodus" u sljedećih 5 godina?
Ovdje se ne trebamo puno misliti, imamo podatke za Rumunjsku i Bugarsku kod kojih "egzodus" dan danas ne posustaje. Stavit ćemo lijepo konzervativnu brojku od dodatnih 150.000 egzodusaša u sljedećih 5 godina. To dovodi do dodatnog smanjivanja nazivnika pa imamo 1.620/2.315 = za Hrvatsku izvrsnih 70%.

I to sve u slučaju da se ne otvori ni jedno novo radno mjesto, nego samo da se popunjavaju upražnjena radna mjesta.
Realno je procijeniti ovdje i rast brojnika (tj. broja zaposlenih) za jedno 20 tisuća novih radnih mjesta godišnje pa imamo 1.720/2.315 = 74.2%

Ovaj rast stope zaposlenosti stavlja radnike u privatnom sektoru (pogotovo one s globalno utrživim vještinama) u dramatično bolji položaj i imat će za posljedicu sljedeće stvari:
* Značajnu migraciju mlađe radne snage iz pasivnih krajeva prema razvijenijim krajevima Hrvatske.
* Značajnu migraciju radne snage prema djelatnostima koje stvaraju veći stupanj dodane vrijednosti.
* Veću stopu zaposlenosti mladih općenito (bilo putem plaćene prakse, bilo putem kraćeg studiranja).
* Potpunu kreativnu destrukciju, lelek i kuknjavu onih koji neće moći zadržati radnu snagu.
* Investicije zbog prijeko potrebnog rasta produktivnosti (kako digitalizacija "malih uhljeba" tako i rušenje barijera stranom meritokratskom kapitala).

Šta ja znam, meni se čini da su zanimljiva vremena, plač i lelek tek počeli. Bit će posla i zabave za nas kroničare "egzodusa".        

A da bi i naš belgijumski naučnik jedač pralina nešto zaključio oko svojih prethodnih tvrdnji upućujemo ga da je objavljen broj patenata u 2018. godini:

https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2019/08-02-04_01_2019.htm

Evo jedna druga tablica...

Razmjena usluga s inozemstvom,
P8. Telekomunikacijske, računalne i informacijske usluge – prihodi

https://www.hnb.hr/documents/20182/bdc347b2-03ab-4ba2-bd39-9ae88b5a5187

2013. prihodi bili 314 milijuna eura, 2018 se napada 750 milijuna eura.

Nadam se da ne trebamo spominjati da su programeri, odnosno informatičari općenito prvi dali petama vjetra...

Lani iz Hrvatske otišlo više informatičara nego što ih je izišlo s fakulteta
http://www.glas-slavonije.hr/332770/7/Lani-iz-Hrvatske-otislo-vise-informaticara-nego-sto-ih-je-izislo-s-fakulteta

Paradoks na prvi pogled, a zapravo nije...

Kreativna destrukcija ruši one IT firme koje ne mogu pratiti tempo i dignuti se na viši stupanj dodane vrijednosti.
Radna snaga jednostavno job-hoppingom prelazi tamo gdje se stvara više.
Da nije egzodusa kao ekstrenog šoka još bi mnogi radili software za POS kase Todoriću, a ne bi radili za izvoz.    

Opet, informatičari nisu ništa posebno, oni su samo leading indikator šta će se događati kod drugih globalno utrživih zanimanja.

Monsignor.m wrote:
https://novac.jutarnji.hr/makro-mikro/tvrtke-imaju-posla-preko-glave-novca-ne-nedostaje-ali-je-problem-nedostatak-radne-snage/8643596/

Govorili smo o plašenju radne snage s voljom i na vrijeme:

Dragutin Kamenski wrote:
Kamenski naglašava da je strani radnik zbog tih dodatnih troškova oko 20% skuplji od domaćeg, a konačni rezultat rada je vrlo upitan.

RealBear wrote:
https://vijesti.rtl.hr/potraga/3419051/potraga-istrazila-veliku-krizu-na-trzistu-rada-prije-su-nam-dolazili-iz-bih-i-srbije-a-danas/

Već smo davno na fhr raspravljali kako će samo rijetki vlasnici apartmana moći platiti čistačice.

Ovim novinarima, vlasnicima i sindikalistima očito još nije jasno kako nakon "egzodusa" stvari ferceraju, još misle da postoji neki čarobni štapić kako bi se izbjegla kreativna destrukcija onih koji stvaraju nisku dodanu vrijednost. Da ne govorim o prosvjetljenju da je kreativna destrukcija neefikasnih pozitivna stvar i pokretač napretka.  

Jednostavno, postojat će poslodavci i djelatnosti koje će moći platiti čistačice i oni koji to neće.

Postojat će krajevi, poslodavci i djelatnosti koje će moći platiti građevinare da "ziđaju" i oni koji to neće moći.

Neće više biti slučajeva da građevinac ziđa lokalnom šerifu vikendom bazen jer mu je ovaj zaposlio ženu kao čistačicu u općini.
I građevinac i žena su utekli na barem 40.000 eura godišnje kod Mutti, a kuća s bazenom lokalnog šerifa vrijedi pola njihove godišnje plaće.

Baš je taj free-market, koji se u Hrvatsku "egzodusom" uvodi mic-po-mic, čudan i neshvatljiv.

Ne pomaze voda, majko
sa korita Ivanova
ni ljekari, ni travari

Ne pomaze voda, majko
sa korita Ivanova
lijek su mi, stara moja
medna usta Jovanova

Monsignor.m wrote:

mojposao.net wrote:
S približavanjem ljetne turističke sezone, u domaćem medijskom prostoru sve češće pronalazimo vijesti o nestašici radnika. Najnovija nam stiže iz globalne konzultantske tvrtke Manpower, koja je objavila da je Hrvatska preuzela ne baš pretjerano laskavu titulu svjetskog rekordera kada je riječ o relativnom manjku radne snage.

https://www.moj-posao.net/Vijest/78316/Hrvatska-je-svjetski-rekorderpo-manjku-radne-snage/2/#ixzz5jaL9aTIr

Jedan citat iz gornjeg članka kojem ćemo se rado narugati...

Manjak od 100 tisuća radnih mjesta nemoguće je ispuniti radnicima za Zavoda za zapošljavanje. Naime, u zavodu je ostalo oko 150 tisuća radnika, od čega je dvije trećine trajno nezapošljivo, a ostatak je raspršen po Hrvatskoj i često poslodavcima nije na raspolaganju.

...kad broj nezaposlenih sa sadašnjih 148 tisuća padne ispod 100 tisuća...

Hehehe, hrvatski poslodavci ponikli navikli na uhljebično-rodijačku paradigmu su rijetko pouzdan kontrainidkator, sjetimo se euforije 2007-2008, da ne govorim kako ih je "egzodus" u potpunosti iznenadio (i uvredio).

Upravo kad oni proglase najveću potrebu za zapošljavanjem strane non EU radne snage mogla bi ih resesija opalit posred čela.    

Malo sam istraživao ove njemačke podatke o zaposlenosti, izgleda da imamo uzbiljno usporavanje rasta broja zaposlenih y/y u Njemačkoj:
https://statistik.arbeitsagentur.de/Statischer-Content/Statistische-Analysen/Statistische-Sonderberichte/Generische-Publikationen/Migrations-Monitor-Arbeitsmarkt-Eckwerte-Bundesebene-mit-Quoten.xlsm

* Ukupno -17.1%
* Nijemci: -22%
* Stranci: -13.4%
* EU11: -19.6%
* Hrvati: -13.4%

Dakle, nakon usporavanja rasta GDP-a imamo i ovo usporavanje rasta zaposlenost. Ne paničare FED, Draghi, ECB te drugi belosvetski centralni bankari bez veze.  

Znači iako iz mjeseca u mjesec imamo rekordni broj zaposlenih, stopa rasta ozbiljno osporava, a to znači da smo prošli točku infleksije i da samo vjerojatno već "na putu prema dole". Inače zaposlenost je obično lagging indikator.

Ono što je zanimljivo za primjetiti je da je y/y rast produktivnost u euro zoni zapravo negativnih -0.2%, dok je u cijeloj EU mizernih +0.2%.

https://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/9643458/2-07032019-AP-EN.pdf/dabf231d-dddd-4e9e-9812-12189a19871d

Sudeći po ovim trendovima (a i povećenoj vjerojatnosti no deal Brexit-a), morat ćemo malo više pisati Brlogu te testirati tezu o povećanoj robusnosti koju daje "egzodus".

Međede, mrzi me sad tražit konkretan post, ali ako se dobro sićan jednom si napisa da bi odluka o gradnji nacionalnog stadiona za tebe značila da nema spasa. Ili nešto tome slično. Još stojiš pri tome? Šuker je najavija gradnju, ali to je možda samo ispipavanje terena jer nema službene odluke.