Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Mislim da je ziđanje "nacionalnog koloseuma" išlo skupa s nabavkom onih eskadrila truljavih aviona starih +35 godina.  

I dalje stojim kod toga da bi bilo kakvo "ziđanje" te vrste na račun poreznih obveznika bilo prilično pogubno u času kad globalna recesija može opalit žestoko preko ušiju.
Ako Šuker (HNS) ima para da sam sve to izgradi, široko mu polje.

Slična spika je oko Uljanika, što prije ode u stečaj to bolje. Sve igrarije i "spašavanje radnih mjesta" na račun poreznih obveznika povećavaju vjerojatnost sloma u sljedećoj krizi.

Monsignor.m wrote:Broj HZZO osiguranika za 03/19 je 4.144.427

Cenim da će ovaj broj osiguranika HZZO biti jedan od važnijih "semafora" situacije koju razmatramo, ovo su neka razmatranja o tom broju:

- direktno se broje osiguranici, ne radi se o procjeni ili o anketnom broju
- izlazi na mjesečnoj bazi, po županijama i po općinama pa vidimo heterogenost u Hrvatskoj
- uračunava prirodni prirast
- uračunava radnu snagu iz inozemstva kojom su "rodijaci" nadomjestili domaću te njihove članove obitelji ako su došli s njima
- broji u velikom dijelu iseljene iz HR, a s vremenom (kad tad) i ostale članove obitelji koji su otišli, djecu, itd.

Mnijem da je onečišćenje u:
- manjem dijelu onih koji vani nastoje zadržati HR zdravstveno  pa izvode kerefeke i djeci koja se ne odjavljuju automatski sa prestankom zaposlenja roditelja
- dijelu Hrvata u BiH, Srbiji i ostalim ex-Yu republikama za koje mnijem da imaju naše zdravstveno  
- unutar Hrvatske kod osiguranika kojima izabrani liječnik nije u mjestu rada (ja sam tako bio barem 12 godina  )

Broj osiguranika u sebi ne krije smanjenje dostupne radne snage zbog smanjenja kohorti radno sposobnog stanovništva u ukupnoj populaciji, kao i činjenicu da se u HR vraća određeni broj iseljenih Hrvata kad se penzionišu tako da je situacija po dostupnosti radne snage nešto gore u odnosu na ono što govori puko smanjenje broja.

Pokušavam nać stare objave da vidim imaju li možda sistemskih grešaka kao DZS.

Veselimo se ovim brojevima iz mjeseca u mjesec
Jako bi se veselili kad bi HZZO/HZMO objavljivao udjele stranaca u broju osiguranika.

Da fakat, zašto HZMO krije koliko je zaposlenih hrvatskih državljana, a koliko je stranaca (točno po državama).

Nije da nemaju sve podatke, šta su im svi informatičari pobjegli u "egzodus" ili u privatni sektor pa nema tko najjednostavniji SQL query napravit i formatirati ga u PDF.

Fakat im treba pencilin u vidu što hitnije "digitalizacije".    

S ovim dramatičnim smanjenjem broja nezaposlenih, ove godine konačno ispod 100.000, možemo očekivati da će kratkoročno skoro sav rast broja zaposlenih dolaziti ili od prijevremeno umirovljenih ili od strane radne snage. Osim umirovljenika, studenata i srednjoškolaca u skoroj budućnosti logično je pretpostaviti da će velika većina sezonske radne snage dolaziti iz non-EU zemalja.

Radna snaga iz pasivnih krajeva poput Slavonije i Dalmatinske Zagore neće biti dostupna za sezonske poslove (ili će otići u "egzodus" ili će se preseliti za stalno u razvijenija područja Hrvatske).

Već sad znamo da je ta "uvozna" radna snaga barem 30% skuplja od domaće, a to bi onda trebalo značit da će mnogi koji to ne budu mogli platiti morat lijepo stavit "ključ u bravu".

Vlasnici apartmana, konoba i drugih manjih turističkih objekata će morati ili radit (posluživat, kuhat, čistit) sami ili se oslonit na užu rodbinu,  a "ziđat" će se samo ondje gdje je to ekonomski isplativo  (čitaj nema više ziđanja bazena za lokalne šerife i gradnje cesata koje vode nigdje).

Dakle opet imamo nužan rast produktivnosti preko "survival of the fittest" modela, odnosno omiljene nam "kreativne destrukcije".

Ono što će sve više postojati problem za vrlo rodijaštvo i uhljebništvo je odlazak radne snage u "egzodus" koja je zaposlena.

Naime neće "egzodus" stati zato što je nezaposlenost pala ispod 5%, znamo to po primjeru Rumunjske i drugih.

Relativno skoro dolazi trenutak kad će bol zbog činjenice da zaposlene koji bježe u "egzodus" nema više tko lako zamijeniti postat neizdrživa, te će morati poduzeti puno radikalnije mjere od ovih recentnih šminkanja i lažnih poreznih reformi.

Kao potvrdu da se događa epski pomak radne snage (15-64) u Hrvatskoj iz pasivnih prema aktivnim krajevima uz pomoć "egzodusa" kao katalizatora evo eurostat podataka. Oni dijele područja na cities, towns and suburbs, rural area, pa u razdoblju 2013-2017 imamo za populaciju od 15-64:

* Cities: 787.9-805.0 (plus od 17.1 tisuću)
* Towns and suburbs: 861.0-890.4 (plus od 29.4 tisuće)
* Rural areas: 1194.5-1024.9 (minus od 169.6 tisuće)

https://ec.europa.eu/eurostat/web/degree-of-urbanisation/data/database

Iako su ovi podatci anketni i kao uvijek treba biti skeptičan (podcjenjuju "egzodus"), ipak su dovoljno dobri da trend opće bježanije radno aktivne populacije iz ruralnih/pasivnih krajeva postane kristalno jasan.

Da ne bi bilo zabune, ovaj proces ubrzane deruralizacije je iznimno pozitivna stvar te jedan od glavnih okidača rasta u Hrvatskoj od izlaska iz recesije (zbog povećane produktivnosti radne snage u aglomeracijama u odnosu na ruralna područja i manja mjesta).
Plač, lelek i kuknjavu ostavimo za dobro nam poznatu ekipu koja nas sve ovo vrijeme uveseljava sa svojim izljevima po mainstream medijima.

Red je da opet postavimo omiljenu nam fotografiju i da ponovo ukažemo da su "ghosts better than zombies".

https://openborders.info/ghosts-versus-zombies/

RealBear wrote:
S ovim dramatičnim smanjenjem broja nezaposlenih, ove godine konačno ispod 100.000, možemo očekivati da će kratkoročno skoro sav rast broja zaposlenih dolaziti ili od prijevremeno umirovljenih ili od strane radne snage. Osim umirovljenika, studenata i srednjoškolaca u skoroj budućnosti logično je pretpostaviti da će velika većina sezonske radne snage dolaziti iz non-EU zemalja.

Interesantno je pogledati budući bazen radne snage, tj. školarce, s obzirom da "rodijaci" već dugo snatre o nekim dualnim obrazovanjima, vježbeništvima i inim zvizdarijama koje bi im osigurale slabo plaćenu radnu snagu, bez nekog pretjeranog komentara samo uz par pojašnjenja:

- plavo je broj osnovaca, crveno broj srednjoškolaca na kraju školske godine
- broj u crvenom - 2009/2010 je normirana na 100.00, ostali crveni brojevi pokazuju koliko imamo školaraca ako je 2009/2010 bila 100%
- broj u plavom pokazuje međugodišnju stopu, tj. za koliko posto manje ili više    imamo školaraca u odnosu na prošlu godinu.

Ovaj bazen radne snage ovisi o demografiji (s prosječno 3500 poroda mjesečno u 2011 smo sada na nekih 3080) i o iseljavanju, a nezgodno je i za rodijake to što više mladih u postotku studira u odnosu na prijašnje generacije pa imamo i tu malu odgodu ulaska u svijet nesezonskog rada.  

Fotos je hiljadu reči:



Kao mala poslastica na kraju:

2009/2010 je njemački u osnovnim školama učilo  31,3% djece, a 2016/2017 je to došlo samo na 32,9%. U srednjima je s 39,9% pao postotak na 35,1%.

Ili Hrvatima slabo iz guzice u glavu ili "netko nas sabotira"

Idemo malo vidjeti šta se to događa s hrvatskim "nezaposlivim"...

Trenutno stanje semafora na HZZ-u je: 137.952 nezaposlenih, a kako je prošle godine najniža točka bila 130 tisuća (u 9. mjesecu) već za nekoliko
dana idemo ispod te brojke.

Dakle, ove će godine "dno" broja nezaposlenih biti konačno ispod 100.000, a za dvije godine ("all things equal") i "vrh" će biti ispod stotke i nezaposleni će se brojati
u desetcima tisuća.

Ovdje se moramo prisjetiti kako su vrli hrvatski poslodavci ter rodijaci, čak i kad je broj nezaposlenih bio skoro pa 400.000 duša, umovali o nepovoljnoj strukturi nezaposlenih.

I onda u samo par godina nakon što su ti "nezaposlivi" trivijalno lako pronašli posao diljem EU, poslodavci evo opet pametare o neodgovarajućoj strukturi potencijalne radne snage. Mislim, past će nezaposlenost i na ispod 50.000 tisuća relativno skoro, šta će li onda trkeljati baš me zanima.

Koliko se situacija promijenila otkako je "egzodusa" govori i ATH očekivanja potrošača (HNB-ov indeks), te snažan rast kredita stanovništvu ("napaćeni narod" se više zadužio po nenamjenskim kreditima nego što su porasle plaće u 2018. godini).

HNB wrote:Snažnijem rastu plasmana stanovništva pridonijelo je ubrzanje godišnjeg rasta gotovinskih nenamjenskih kredita (12,9%), dok su se stambeni krediti na godišnjoj razini usporili na 3,7%. Prodaje nenaplativih plasmana i u veljači su se odrazile na godišnji rast nominalnog stanja plasmana (3,5%), koji je i dalje zamjetno manji od rasta na osnovi transakcija.

https://www.hnb.hr/-/komentar-monetarnih-kretanja-za-veljacu-2019-

Posljedica ovog optimizma je brutalan realni rast u maloprodaji od 8.7% u veljači (em "napaćeni narod" troši leva-leva, em investira u pripremu turističke sezone).
Dalje, s jedne strane imamo prilično veliki rast uvoza roba i stagnaciju rasta izvoza roba uz pripadajući rast deficita robne razmjene, a s druge strane imamo još jači rast doznaka iz inozemstva te rast neto izvoza usluga (ne samo u turizmu).

Kao rezultat svega toga imamo suficit tekućeg+kapitalnog računa od 4% GDP-a (cca. 2 milijarde eura), odnosno za toliko se popravila devizna pozicija što se tiče inozemnog duga.

Ne znam samo kako je "stručnjacima i akademicima" koje crnjače i kukaju oko "egzodusa" promakla činjenica da odlazak nezaposlenih vani znači veći raspoloživi dohodak ukućana koji su ih financirali. Dakle, čak i u slučaju da do jučer nezaposleni "egzodusaši" ne šalju ni ojra doma niti dolaze u Hrvatsku, potrošnja po glavi stanovnika će svejedno rasti.

Šta ja znam, meni se nekako čini da je neslavno propala teza: manje ljudi->manje potrošnje->manji GDP

Naša teza od početka je da "egzodus" daje mogućnost izbora, a ta opcionalnost je nelinearna i konveksna, odnasno pravi pozitivni "crni labudek" za hrvatske prilike.

Optimizam pučanstva, koji zna da sada može "stići i uteći" ako ga kume krenu gaziti po cesti, ili ako mu netko zakasni s plaćom ili ucjenjuje za posao, je samo jedan
od "iznimno blagotvornih učinaka egzodusa".

Opcionalnost se ogleda i u tome da sada skupina klinaca s idejom može pokrenuti game-studio ili razvoj kakvih drugih aplikacija, pa ako propadnu nikom ništa... lijepo u "egzodus" na lijepu plaću pa kad se skupi dovoljno mogu probat opet.

U Hrvatskoj je po uhljebničko-rodijačkom modelu poduzetništvo bilo sam za odabrane "hrvatske elite", s "egzodusom" se baza potencijalnih poduzetnika značajno povećava.

Pogledajmo šta ta "opcionalnost" znači za studentice u Slavoniji (novinari ne sumnjam preferiraju varijantu u kojoj nema budućnosti ni u Slavoniji ni u Splitu ni u "egzodusu") ...

Studentice wrote:Raznoraznih obećanja za spas Slavonije im je, kažu, uistinu preko glave jer se godinama obećava svašta, a ne mijenja ništa. Zbog te je besperspektivnosti njihova generacija već otišla u svijet, Ivona kaže da su iz njezina razreda u Hrvatskoj ostale samo ona i sestra. Ta djevojka iz Vukovara svoju budućnost vidi u Hrvatskoj.

Ali ne u Slavoniji: – Ne, neću ostati. Selim se u Split – kaže.    

Za razliku od nje, Tihana iz Našica ne dvoji ni trena da će njezin budući dom biti u Njemačkoj: – Svi su moji tamo – objašnjava navodeći primjer kako je njezina teta, ekonomistica po struci, u Slavoniji uspjela pronaći tek posao u optičarskoj radnji, za plaću od 2200 kuna. Sad u Njemačkoj zarađuje isti iznos. Ali u eurima.

Dalija iz Bebrine se još premišlja hoće li ostati u Slavoniji ili će otići raditi u inozemstvo.

No, Gabrijela iz Slavonskog Broda sasvim je sigurna da od kuće neće nikamo ići: – Nema šanse da ja nekamo idem i to zato što budućnost ne vidim ni vani ni ovdje. Bolje mi je onda ostati kod kuće – rekla je.

https://www.vecernji.hr/vijesti/svi-su-moji-u-njemackoj-prekasno-je-nema-buducnosti-ni-vani-ni-tu-1312994

Uhljebnička-rodijačka paradigma "spašava" Hrvatsku već jako dugo, razlika je što prije "napaćeni narod" nije imao izbora.

Evo stigli destatis podaci za 2018.

https://www.destatis.de/DE/Themen/Gesellschaft-Umwelt/Bevoelkerung/Migration-Integration/Publikationen/Downloads-Migration/auslaend-bevoelkerung-2010200187005.xlsx?__blob=publicationFile&v=2

Radi usporedbe evo i podataka za 2017.
https://www.destatis.de/DE/Themen/Gesellschaft-Umwelt/Bevoelkerung/Migration-Integration/Publikationen/Downloads-Migration/auslaend-bevoelkerung-2010200177005.xlsx?__blob=publicationFile&v=2

Pa imamo:
* Ukupna brojka porasla na 395.665. Dakle imamo neto rast +27.765 (2017. je neto rast bio 35.295)
* Broj doseljenih u Njemačku po prvi put:  43.285 (2017. je bilo  49 055)
* Broj odseljenih iz Njemačke:  22.310 (2017. je bilo 19.125)
* Broj rođene djece:  2 945 (2017. je bilo  2.140) 37.6%

Dakle imamo relativno blago usporavanje onih koji po prvi put dolaze u Njemačku od 11.7% i ipak značajnije povećanje povratnika 16.7%

Zanimljivo je fakat ovaj rast rođenih od 37.6%.

Sve u svemu "egzodus" kod Mutti udara samo malo manjom žestinom, kad isključimo penzionere, ove koji su uzeli njemačko državljanstvo i novorođene opet imamo +30.000 na godišnjoj razini.

Rekao bih da će uhljebe i rodijeka ovih neto 30.000 "egzodusaša" više u Njemačkoj, sad kad nezaposlenost pada ispod 100.000, boliti puno više nego prijašnjih godina.    

Kad zbrojimo UK, Austriju, Irsku, Sloveniju, Švedsku, Holandijum, Belgijum... imamo opet sigurnih 45.000 neto "egzodusaša" za 2018.

Gledam malo ove destatis podatke pa ispada da je neto useljavanje stranaca u Njemačku u odnosu na 2017. duplo manje (Tabela 13, Netto zuwanderung aus dem Ausland).
* Neto useljavanje u Njemačku 2018.: +356.835 (2017. je bilo +683.420)
* Neto useljavanje u Njemačku iz EU 2018.: + 110.410 (2017. je bilo + 438.625)

Po ovome ispada da je relativan broj neto useljenih Hrvata u Njemačku u odnosu na ukupan broj useljenika zapravo prilično porastao.

Ovo se dalo naslutit i po podacima o rastu zapošljavanja kod stranaca, ali svejedno ovdje je puno gore ovakav prilično dramatičan broja useljenika u Njemačku je čini mi se više tema za Brlog kao jedan od indikatora koji bi mogao najaviti recesiju.

Monsignor.m wrote:
Živorođeni: 2.733 (12-mjesečni pomični prosjek: 3.080,75)
Umrli: 4.775 (12-mjesečni pomični prosjek: 4.453,67)
Prirast: -2.042 (12-mjesečni pomični prosjek: -1.372,92)

Prirodni prirast Hrvata u Njemačkoj je za 2018. bio + 1.270.

Fertilitet Hrvatica u Njemačkoj raste prilično dramatično, ali je još vjerojatno manji nego u Hrvatskoj (sljedeće godine će ga vjerojatno prešišati i onda ostaviti u prašini).

Trenutno neto plaće zaposlenih u pravnim osobama rastu realno +3.4 godišnje, a kako s druge strane imamo rast od 1.6% zaposlenih, to bi dalo ukupan rast realne mase plaća u pravnim osobama od 5.0% na godišnjoj razini.

https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/Pokazatelji/Zaposlenost%20i%20place/Place.xlsx
https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/Pokazatelji/Zaposlenost%20i%20place/Zaposlenost%20-%20Administrativni%20izvori.xlsx

Kako će rast GDP-a biti nekih 2.5-3.0% u Q1 možemo reći da ovi koji rade uzimaju sve veći i veći dio kolača. Kao što smo i najavili kad smo govorili o iznimno blagotvornim učincima egzodusa. Nekako mi se čini da je ovo tek početak grabljenja u kolač.

Uvoz non-EU radne snage još donekle smanjuje pritisak, ali sljedeće godine Njemačka će uvesti puno blaži režim za radnu snagu iz komšiluka koju trenutno zapošljavaju hrvatski HUP-ovci, pa se situacija poprilično mijenja i na tom frontu.

DW wrote:Ponedjeljak ujutro u decembru ispred Njemačke ambasade u Sarajevu. Redovi su, uprkos kišici, dugi. Kao i mnogi drugi bh građani, ti ljudi žele okušati sreću u Njemačkoj. Jedan od njih je Anel Vojić, koji na taj termin čekao 17 mjeseci",  piše njemački "Tagesspiegel".

Vojić, piše dalje, ima 32 godine i iz Bihaća je. Završio je ekonomsku školu, ali nije mogao naći  posao.

"´Ako niste član stranke, možete zaboraviti na to da će te u Bihaću dobiti dobro plaćen posao. Zemlja je sve korumpiranija i  više ne gajim nadu`, kaže on. Njegovo posljednje zaposlenje bio je posao izbacivača na kome je zarađivao oko 250 eura mjesečno. To mu više nije dovoljno i želi ići u Njemačku."

Vojić je tek jedan od mnogih koji žele otići, kako bi imali bolju budućnost, piše novinar "Tagesspiegela", dodajući da sa novim Zakonom u useljavanju stručne radne snage, Njemačka želi ubrzati obradu zahtjeva, jer njenoj privredi nedostaju radnici.

Za razliku od sadašnjih zakonskih odredbi, piše dalje u tekstu, novim zakonom bi se  trebala ukinuti tzv. "prioritetna provjera", tj. obavezu kompanija da prije nego što angažuju nekog stranog stručnjaka provjeri da li bi se za taj posao mogao naći neko iz Njemačke ili neke druge države članice EU-a.

Osim toga, novi zakon bi trebao proširiti spisak za priznavanje stručnih kvalifikacija - slično kao i priznavanje univerzitetskih diploma, te ubrzati procedure.

https://www.dw.com/cda/bs/radnici-i-stru%C4%8Dnjaci-iz-bih-uskoro-br%C5%BEe-do-viza-i-zaposlenja-u-njema%C4%8Dkoj/a-48329010

Monsignor.m wrote:Broj novozaposlenih Hrvata u Sloveniji u 03/19 je 533.

To bi značilo da se u Sloveniji u prva tri mjeseca 2019. zaposlilo 2 tisuće Hrvata.

Moram priznati da nisam očekivao ovako snažan rast, što se tiče "egzodusa" Slovenija se s ovim penje na drugo mjesto odmah iza Njemačke.

RealBear wrote:

To bi značilo da se u Sloveniji u prva tri mjeseca 2019. zaposlilo 2 tisuće Hrvata.

Moram priznati da nisam očekivao ovako snažan rast, što se tiče "egzodusa" Slovenija se s ovim penje na drugo mjesto odmah iza Njemačke.

Jedino što ne prate, kao Nijemci, broj stranaca u radnoj snazi po nacionalnostima, a što je šteta, ovako ne vidimo koliko je tu sezonskog rada, a ne znamo ni koliko je prekograničnog odlaska na posao, a prebivanja u Hrvatskoj. No, glavno je da se smanjuje dostupna radna snaga "rodijacima" i katalizira "kreativna destrukcija".

Btw, da podsjetim "vjernog štioca" - život u Hrvatskoj, a odlazak na rad u Sloveniju je čista robusnost.

Ovaj rast zapošljavanja u Sloveniji donekle objašnjava i usporavanje rasta broja "egzodusaša" prema Njemačkoj.
Bilo kako bilo, eto ti još jednog udara na rodijake sad kad su se i Slovenci uključili u igru otimanja radne snage, ovaj put dominantno na ove rodijake iz sjeverozapadne Hrvatske, ali i Zagreba koji je navikao na Zagorce kao na jeftinu radnu snagu.

Vjerojatno je i ova autocesta doprinijela ovom brzom i jakom rastu zapošljavanja u Sloveniji...

http://hr.n1info.com/Regija/a352085/Slovenija-otvorena-zadnja-dionica-autoceste-od-Maribora-do-Macelja.html

Slovenija: otvorena zadnja dionica autoceste od Maribora do Macelja


Pun profil četverotračne tzv. Podravske autoceste, od austrijske granice do graničnog prijelaza s Hrvatskom, omogućit će veću sigurnost lokalnog prometa i međunarodnog tranzita te gospodarski razvoj cijelog područja, istaknuto je prilikom svečanog otvaranja.

„Život stanovništva i uključivanje lokalnog prometa na autocestu bit će bolji i sigurniji, stvaraju se nove mogućnosti mobilnosti i razvitka ovog kraja“, naveli su govornici prilikom puštanja ceste u promet.

Sad se već značajno brže dođe iz Krapine do Maribora nego do Zagreba. Bolje bi Bandiću bilo da probije tunel kroz Sljeme nego da sanja koloseume i ziđa fontane.  

Kad još i Austrijanci konačno ukinu radne vize sljedeće godine razina kuknjave i leleka ide na nove razine.

Ne vidim recimo kako će uhljebi još dugo moći držati stopu od 24% poreza na dohodak.

Najbolje pogledati eurostat tabele o rastu troškova radne snage po satu:

https://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/9720156/3-11042019-BP-EN/3240675b-5513-41a4-8b28-3f5e24c55b70

Ispada da je rast troškova u Hrvatskoj za 2018. bio 8.2% (5. po snazi rasta u EU), tj. puno veći nego prijašnjih godina kad su se ipak značajnije smanjivali harači na dohodak.
Očito je da i uvoz non-EU radne snage košta HUP-ovce puno više nego što su nadali, tako da će mega uhljebi i rodijaci opet morati za pregovarački stol tko će
se u bliskoj budućnosti morat više odricati.

Epska vremena!!!    

Monsignor.m wrote:Broj Hrvata zaposlenih u Njemačkoj za 02/19 je 185.723, a za 02/18 je bio 167.655 što je povećanje y/y za 18.068.
12-mjesečni pomični prosjek godišnje promjene je +19.554,42.

Očito je da je "egzodus" prema Njemačkoj i Irskoj slabiji 20% nego prošle godine, međutim kad mu pridodamo prilično neočekivani rast broja egzodusaša u Sloveniji i očekivani rast u UK,
rekao bih da će ukupna brojka za 2019. bit samo neznatno niža nego što je bila 2018.

Međutim kao što smo puno puta ponovili, "egzodus" danas i u narednim godinima kad je nezaposlenost sve niža i niža, boli uhljebničko-rodijačku paradigmu puno više nego kad je nezaposlenost bila
sky-high.

Na primjeru Rumunije vidimo šta bi se trebalo dogoditi s plaćama kad nezaposlenost padne izpod 6% (ovim tempom bi se "lom" u Hrvata treba dogoditi za cca. 18-24 mjeseca).



Dakle, ako smo sada iznenađeni količinom leleka i kuknjeva za dvije godine ćemo morat raditi u tri smjene za pratit tempo i puniti topic "Praćenje leleka i kuknjava".


S druge strane, postoji jedan razlog zbog kojeg još neto plaće ne rastu dovoljno brzo, a lelek HUP-ovaca se nije pretvorio u histeriju, a to je rast kredita stanovništvu.

Pa imamo...

HNB wrote:
S druge strane, godišnji rast plasmana stanovništvu nastavio se blago ubrzavati te je u ožujku dosegnuo 6,7%. Pritom se godišnji rast gotovinskih nenamjenskih kredita stanovništvu blago usporio na 12,8%, dok je dinamika ostalih oblika kreditiranja tog sektora uglavnom ojačala. Godišnji rast nominalnog stanja plasmana, koji je u ožujku iznosio 3,5%, bio je manji od rasta na osnovi transakcija, što je uglavnom posljedica prodaja nenaplativih plasmana.

https://www.hnb.hr/-/komentar-monetarnih-kretanja-za-ozujak-2019-
https://www.hnb.hr/documents/20182/d5346bf9-99db-49fe-8bef-26e09e253ba8

Dakle, imamo situaciju da je rast raspoložive lovice koji dolazi od kratkoročnih kredita jednak sumi koja dolazi od rasta plaća.

Za posljedicu imamo prilično sumanuti rast potrošnje, te rast prihoda od poreza od preko 7% koji stavlja uhljebe u prilično komfornu poziciju pa ne moraju radit na "reformama", "digitalizaciji" i rušenju poreza na dohodak.

Moram priznat da meni kao međedu ovakav optimizam "napaćenog naroda" koji trenutno financira pola rasta potrošnje nenamjenskim kreditima nija baš najsretniji razvoj događaja, ali tako je kako
je. Kad se sjetimo euforije 2006-2008. još je ovo dobro kako bi moglo bit.

Za razliku od onih vremena, dok god "egzodus" radi na robosnosti, mogu ovi drugi koji ulijeću u kredite za potrošnju biti iracionalni koliko god hoće.  

Monsignor.m wrote:

- plavo je broj osnovaca, crveno broj srednjoškolaca na kraju školske godine
- broj u crvenom - 2009/2010 je normirana na 100.00, ostali crveni brojevi pokazuju koliko imamo školaraca ako je 2009/2010 bila 100%
- broj u plavom pokazuje međugodišnju stopu, tj. za koliko posto manje ili više    imamo školaraca u odnosu na prošlu godinu.

Ovaj bazen radne snage ovisi o demografiji (s prosječno 3500 poroda mjesečno u 2011 smo sada na nekih 3080) i o iseljavanju, a nezgodno je i za rodijake to što više mladih u postotku studira u odnosu na prijašnje generacije pa imamo i tu malu odgodu ulaska u svijet nesezonskog rada.  

Fotos je hiljadu reči:

Dodajmo i novi fotos, gdje je dodan kraj školske godine 2017/2018, upravo objavit na DZS:



Dakle, imamo 13% manje učenika u osnovnim i srednjim školama nego što smo imali na kraju šk.g.2009/2010. U osnovnu školu se sad upisuju generacije kad smo u prosjeku imali ~3.500 rađanja mjesečno, a sad smo negdje na ~3.080 rađanja mjesečno.


Najbolji je fotos ako uzmemo početak školske godine pa imamo od 05/06, a i ovu 18/19.
Veselo, veselo...

Monsignor.m wrote:Broj HZZO osiguranika za 04/19 je 4.149.419

Sad je već očito da broj osiguranih u HZZO obrnuto proporcionalno prati krivulju zaposlenih po HZMO tj. vidi se u kolikoj mjeri "rodijaci" mogu nadomjestiti domaće odbjegle "prezrene na svijetu" nekim drugim jadnicima.

Interesantno je po županijama, broj osiguranih iz 3. mjeseca u 4. mjesecu je veći u:
- Dubrovačko-neretvanskoj
- Gradu Zagrebu
- Istarskoj
- Karlovačkoj
- Ličko-senjskoj
- Primorsko-goranskoj
- Međimurskoj
- Splitsko-dalmatinskoj
- Šibensko-kninskoj
- Zadarskoj
- Zagrebačkoj

sve ostalo je pad - jasno se vidi gdje je pasiva.

Mnijem da je više nego jasno da se radi o sezonskoj radnoj snazi pa očekujem u 9. mjesecu snažan pad broja osiguranih i u odnosu na ljetne mjesece i u y/y. Jednom kad budemo imali 12 neprekinutih mjeseci desezonirat ćemo podatke pa će se točno vidjet kako izgleda vaga:

strana radna snaga+rođeni vs. umrli+iseljeni

Zanimljivo je pogledati statistiku u kojim djelatnostima je u godini dana (2018/2017) najviše porastao broj zaposlenih koji su imali +12.000 kuna.

Broj zaposlenih koji su imali neto plaće veće od 12.000 kuna : 50,082 (ožujak 2018) - 40,431 (ožujak 2017)
https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2018/09-02-05_01_2018.htm
https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2017/09-02-05_01_2017.htm

Telekomunikacije                                                       : 2,244 - 1,225, 83.3% (HT, VIP, TELE2)
Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda             : 1,426 -   917, 55.5% (dominantno Ericsson Nikola Tesla)
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi                      : 3,134 - 2,142, 46.3% (liječnici)
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje                    : 4,872 - 3,408, 42.9% (mega-uhljebi svih vrsta, lokalni šerifi, časnici)
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja                       : 5,868 - 4,327, 35.6% (srednji i više management + IT-ovci zaposleni u bankama)
Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima   : 2,404 - 1,837, 30.8% (programeri seniori)
Građevinarstvo                                                         : 1,535 - 1,217, 26.2% (inženjeri građevine)
Obrazovanje                                                            : 3,375 - 2,717, 24.2% (sveučišni profesori ali i ravnateljsko uhljebništvo)
Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla     : 6,656 - 5,553, 19.8% (management u trgovini, uglavnom ekonomisti)
Smještaj                                                               : 1,046 -   902, 16.0% (managment u hotelima, uglavnom ekonomisti)
Proizvodnja električne  opreme                                         :   763 -   676, 12.9% (Končar i sl.)
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti                             : 3,923 - 3,604,  8.9% (Arhitekti, odvjetnci, AVL...)
Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka:   815 -   773,  5.4% (Pliva, Belupo, JGL)
Opskrba električnom energijom,  plinom, parom i klimatizacija          : 1,097 - 1,044,  0.0% (HEP, uhljebi + inženjeri)
Prijevoz i skladištenje                                                : 1,948 - 1,951, -0.2% (piloti, management)
Opskrba vodom                                                          :   468 -   531,-11.9% (uhljebi u Hrvatskim vodama)

Možemo ih podjeliti u skupine :
a) inžinjeri elektrotehnike, liječnici, IT-ovci općenito, inžinjeri građevine (ovdje rast plaća možemo direktno povezati s "egzodusom")
b) mega-uhljebi, lokalni šerifi (diaboličkom ingenioznošću su uspjeli iskoristiti situaciju oko "egzodusa" i sebi nabiti plaće dok nitko ne gleda)
c) management u bankama, trgovini i hotelima (nema veze s egzodusom nego s povećanjem profita)
d) arhitekti, odvjetnici... (očito nema pritisaka zbog egzodusa koji bi doveo do rasta plaća, nemaju globalno utržive znanja i vještine)
e) uhljebi u HEP-u, Hrvatskim vodama (očito je ovdje drugi "ešalon" uhljeba za razliku od mega-uhljeba iz "javne uprave")

Uz napomenu da su ovo podaci stari godinu dana, rast plaća po djelatnostima za 2019. možemo vidjeti ovdje (ali bez ove podjele po platnim razredima).

https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/Pokazatelji/Zaposlenost%20i%20place/Place.xlsx

Rekao bih da će pritisak na plaće kod stvarnih stručnjaka s globalno utrživim vještinama postati uskoru neizdrživ tako da će nužne biti dodatne mjere prema:

1) Smanjenje stopa od 24%, 36% (negativno je što diže plaću i mega uhljebima i drugim koji se financiraju iz proračuna, ali tako je kako je).
2) Snižavanju suludo visokog praga na koji se ne plaćaju doprinosi (trenutno 6 prosječnih bruto plaća) (neutralno na ove zaposlene na državnoj sisi, smanjenje praga ovdje znači konačno značajniji dolazak stranog meritokratskog kapitala)

Kako će mega-uhljebi sve to objasnit napaćanom narodu ne bih znao, ali ne sumnjam u njihovu ingenioznost.    

možda pomogne ovo 2017 sortirano nekak, preveliki je to zalogaj za statističare u hdz za statistiku

statistika u nizu. stanovništvo . migracije

Đe smo?

Izgleda da su usporile silnice:

- "egzodus" u Njemačku i Irsku je značajno usporio, UK nije opravdala očekivanja, jedino se Austrija drži, a Slovenija nas veseli
- pad nezaposlenosti je usporio, mnijem da ove godine nećemo dočekati ispod 100.000
- potražnja za radnom snagom je rasla nešto sitno u odnosu na prošlu godinu
- broj zaposlenih raste otprilike jednakim tempom kao i prije
- turistička sezona će biti na razini prošlih, možda malo bolja, možda malo lošija

Sve skupa, silnice transformacije su usporile, jedino što je apsolutni broj "prezrenih" manji to je po svakom "egzodašu" udarac na "uhljebe" i "rodijake" teži. Mračni oblaci su se nadvili, možda je "egzodaški" potencijal ispunjen, a belgijumski naučnik bio u pravu?

Ne brinem se ja previse za Njemacku, kako je tvoj graf prikazuje neto usporavanje, uopce nije dramaticno... Jasno je da je bazen manji, ali i da nema vise tolikog pritiska odlaska zbog nezaposlenosti. Zapravo mi je fascinantno da jos uvijek skoro 2000 ljudi mjesecno odlazi u Njemacku. Uz drastican pad nezaposlenosti i prilican porast placa...

Što se tiče praćenja broja "egzodusaša" mislim da moramo podijeliti odredišne zemlje na tri skupine:

1) Njemačka, Austrija, Slovenija - Ovdje vidimo očigledan pad egzodusa prema Njemačkoj, ali i prilično neočekivani rast prema Sloveniji koji u potpunosti nadoknađuje
manjak iz Njemačke. Egzodus prema Austriji je prilično stabilan, ali naravno to će se promijeniti sljedeće godine (vrlo vjerojatno mnogi kojima je Njemačka predaleko
kalkuliraju i čekaju ukidanje viza u Austriji). Ukupno, ovdje za 2020. bi trebalo očekivati jače brojke nego što su bile 2018. i što će biti 2019., ako ne opali resesija
prije naravno.

2) Irska, UK - Ovdje imamo usporavanja od 20% broja novih "egzodusaša" prema Irskoj, koji je u potpunosti anuliran ovim rastom prema UK. Međutim od UK smo očekivali
puno više, mogućnost no-deal Brexita nam je ozbiljno pomrsila račun (iako to nećemo zvati crnim labudekom)

3) Švedska, Holandijum, Belgijum i slične - kao što smo vidjeli ovdje imamo prilično stabilne brojke iz godine u godinu,
a ne bih se začudio da će bit nezanemariv broj "egzodusaša" koji će kad im Njemačka dosadi skoknuti malo na praline i/ili na "mali cvit".

Kad sve zbrojimo opet ćemo imati neto "egzodus" od barem 40.000 duša na godišnoj razini.

Kao smo više puta najavili te kao što vidimo po pojačanom leleku i kuknjavi HUP-ovaca, "egzodus" puno više boli sad kad je nezaposlenost niska jer su sad HUP-ovci
na sto muka kako popunit radna mjesta. "Egzodus" radi na sljedeći način:

* Prvo dolazi do urušaja nezaposlenost (već se u najvećoj mjeri dogodilo)
* Onda domicilna radna snaga prestaje radit sezonske poslove (proces u tijeku kao što vidimo)
* Unutarnja migracija iz pasivnih krajeva prema aktivnim (trenutno se događa, vidimo po rastu cijena najma u Zagrebu recimo)
* Povratak prijevremeno umirovljenih na tržište radne snage (trenutno se događa)
* Digitalizacija i prelazak malih uhljeba u privatni sektor (tek se treba dogoditi)

Dakle, sa strane tempa "egzodusa", manjka radne snage i pritiska na poslodavce koji će nužno dovesti do kreativne destrukcije i daljne bježanije iz pasivnih krajeva
sve je u najboljem redu.

Ono što nije u redu je ovaj rast od 3.9% GDP-a upogonjen dominantno osobnom potrošnjom.

Već smo nekoliko puta upozoravali da je ukupan iznos povećanja sume plaća jednak rastu nenamjenskih gotovinskih kredita, pa sad kao posljedicu tog umjetno
napumpanog raspoloživog dohotka imamo ovaj prilično sumanut rast potrošnje kućanstava.

Veća potrošnja -> veći uvoz -> veći prihodi proračuna -> mega-uhljebi opet sanjaju eskadrile, troše leva-leva i opet ništa od "digitalizacije".

Srećom možda nije sve propalo pa kišno ljeto i loša turistička sezona urazumi "napaćeni narod" u namjeri da si diže standard kratkoročnim nenamjenskim kreditima
i nezarađenom potrošnjom puni uhljebima proračun.

Nastavlja se i u 4. mjesecu nesmiljani rast kredita stanovništvu pa tako imamo povećanje u odnosu na 04/2018 od 7.346 milijardi kuna. Odnosno skoro pa okrugla milijardica ojrića ili imamo rast kredita stanovništvu od 2% GDP-a.

https://www.hnb.hr/documents/20182/0cdf011f-6632-4360-a293-28ffff2bf97b

Za usporedbu 04/2017-04/2018 smo imali rast kredita stanovništvu od 2.55 milijarde kuna, a 04/2016-04/2017 nije bilo rasta kredita!

Lijepo se vidi kako u ovom rastu dominiraju nenamjenski krediti (rast 5.5 milijardi kuna), uz blaži rast po stambenim kreditima (2 milijarde kuna).

Zašto je ovo izrazito negativna vijest za utjecaj "egzodusa"?

Zato što nam jako kvari omjer kojim smo definirali iznimno blagotvorne utjecaje "egzodusa"... neto plaće/rashodi opće države.

Naime uhljebima je nalakše povećat rashode kad "napaćeni narod" potrošnju financira kreditima jer povećane rashode proračuna mogu opravdavati rastom prihoda.

Te onda ne moraju raditi na flat-taxu i digitalizaciji i drugim prijeko potrebnim stvarima.

Ovaj rast kredita stanovništvu učas može otić na 2 milijarde eura godišnje, a onda imamo situaciju iz 2006-2008.

Meni kao međedu ovakav razlog događaja je iznimno nesimpatičan i rekao bih što prije globalna resesija dođe to će bit manja šteta.

Ne brini medo, bit će kišno ljeto da rashladi pregrijanu ekonomiju.

Holandium nikada nece masovno biti interesantan Hrvatima zbog us..*** mentaliteta. Taj mentaltet je znao iskoristiti nekadasnje kolonije do koske, bez ikakve kompenzacije ikada. A sada, kada toga vise nema, zna iskoristiti (svoju ili tudju) privremenu/flex radnu snagu. Bez ikakvih koncesija. Kada je u D lose/dosadno, u NL garantiram nije bolje. Dodaj tome po nicemu poseban minimum wage, smrsavjelu socijalu i skupi housing: svaki Hrvat koji ima 2 zrna lako shvati da ne dobija puno, a bome se puno muci (jezik npr).

Jedini izuzetak tome su skilled. Ali to nije masa.

Jedinu promjenu trenda vidjet cemo jedno 1/2 godine nakon likvidacije Uljanika. I to zbog jakog NL maritimnog sektora. I to je jedini skok koji ja ocekujem, nikakva D dosada.

RealBear wrote:
* Unutarnja migracija iz pasivnih krajeva prema aktivnim (trenutno se događa, vidimo po rastu cijena najma u Zagrebu recimo)

Mnijem da je rast cijena najma u Zagrebu više uzrokovan turizmom i dnevnim najmom, adventima i pizdarijama nego rastom broja stanovnika.
I sam sam izabrao liječnika u Zagrebu 12 godina nakon što sam se doselio iz Splita pa je sigurno da su podaci onećišćeni ali mislim da dobro oslikavaju "megatrend", HZZO će nam biti vrlo moćan saveznik u kroničarenju "egzodusa":

2013M8: 805862
2013M9: 801194
...
2018M8: 806486
2018M9: 806881
...
2019M4: 807234

Mnijem da ono što pasivni krajevi uspijevaju je održat broj stanovnika Zagreba tu negdje konstantnim i da je to više manje sve.


@MareCar

U Holandijumu su žene iznimno zgodne.